"Osnovica godinama nije mijenjana, u međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća", rekao je uvodno premijer Andrej Plenković.
Usvojenom odlukom visina osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, Vlade i Sabora narasti za oko 70 posto. "Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala za redom, u uvjetima investicijskom kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti", rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Habijan: Od 2002. se smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice
Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice. "Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste dok dužnosnička stagnira", pojasnio je ministar.
Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička, rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika. Od listopada 2016. do danas kumulativna inflacija iznosila je 29,8 posto, prosječna sveukupna neto mirovina povećana je za 61 posto, medijalna neto plaća za 71 posto, prosječna neto plaća za 77 posto, a minimalna neto plaća za 103 posto, naveo je ministar dodavši kako istodobno dužnosničke plaće nominalno nisu povećane. "Godine 2016. je bruto plaća od 3000 eura vrijedila gotovo tri prosječne plaće, medijalne oko 3,5 te 7,25 minimalne plaće. Danas vrijedi 1,64 prosječne plaće, medijalne oko dva te minimalne oko 3,6. Usklađivanjem osnovice bi se omjer otprilike vratio na one omjere koji su vrijedili 2016. godine", rekao je Habijan. Povećanje osnovice koštat će državu 9,9 milijuna eura godišnje, odnosno za ovu godinu će se izdvojiti 4,1 milijun eura, što je osigurano u državnom proračunu.
Usklađuje se i plaća članova Državne komisije za kontrolu javne nabave
Posljedica odluke bit će povećanje plaća i predsjednicima triju najvažnijih političkih institucija u zemlji. Premijer Plenković tako će, umjesto dosadašnjih 3263 eura neto, za svoj rad primati 5535 eura (+69,6 posto). Plaća predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića povećat će se s 3113 na 5314 eura (+70,7 posto), dok će nova plaća predsjednika države Zorana Milanovića iznositi 6074 eura, što je 68,7 posto više u odnosu na dosadašnjih 3600 eura. Na veću plaću također mogu računati saborski zastupnici i ministri, i to za oko 1500 eura. Njihova će plaća tako ubuduće iznositi oko 4000 eura, ovisno o faktorima kao što su mjesto prebivališta ili porezne olakšice za djecu. Povećanje plaće državni dužnosnici osjetit će već u kolovozu na plaći za srpanj. S obzirom na to da članovi Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave zakonom nisu definirani kao državni dužnosnici, Vlada je usvojila i odluku o njihovoj plaći, koja se usklađuje s onom državnih dužnosnika prema novoj osnovici.
Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) prozvao je Vladu
Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) prozvao je Vladu zbog dizanja plaća državnim dužnosnicima za 60 posto neto, ocijenivši to sramotnim jer su umirovljenici gurnuti ispod linije siromaštva te su opet prevareni i poniženi. SUH u priopćenju proziva Vladu da plaće državnim dužnosnicima diže "podlo, usred ljeta, nebu pod oblake", dok su umirovljenicima predizborno samo obećavali neku siću, ocjenjujući da vladajuće nije briga što je relativna vrijednost mirovina za umirovljene temeljem rada, odnosno prosječni udio mirovine u prosječnoj plaći, pala na "bijednih" 35,6 posto.