c S
U središtu

Brisanje oborive predmnijeve o nelegalnosti izgrađene građevine

09.07.2012 U članku se daje prikaz razloga brisanja odredbe Zakona o prostornom uređenju i gradnji kojom je propisana oboriva predmnijeva, prema kojoj se građevina, koja je upisana bez zabilježbe o aktu na temelju kojega se smije rabiti, smatra građevinom izgrađenom bez akta na temelju kojega se može pristupiti građenju, odnosno bez akta za uporabu.

Na saborskoj sjednici donesen je, među ostalim, i Zakon o izmjenama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, koji je objavljen u Narodnim novinama br. 50/12, a donesen je po hitnom postupku.

Nekoliko je razloga za navedenu novelu Zakona o prostornom uređenju i gradnji (u nastavku: ZPUG). Naime, treća izmjena i dopuna ZPUG-a iz 2011. godine (NN br. 90/11) donesena je, uz ostalo, radi omogućavanja učinkovitije provedbe i otklanjanja određenih nedostataka ZPUG-a uočenih tijekom njegove primjene.

U tom smislu u svrhu afirmacije načela potpunosti i istinitosti podataka u zemljišnim knjigama i načela povjerenja u zemljišne knjige uvedeno je stavljanje zabilježbe u zemljišnim knjigama akta na temelju kojega se građevina smije rabiti i (oborive) predmjeve da se građevina koja je upisana bez takve zabilježbe smatra građevinom izgrađenom bez akta na temelju kojega se može pristupiti građenju, odnosna bez akta za uporabu, s time da se odgovarajućim aktom za građenje, odnosno za uporabu, ako je to u pravnom prometu ili kakvom postupku potrebno, može dokazati suprotno.

Istovremeno, Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN br. 90/11), koji je donesen kada i novela ZPUG-a, u svrhu suzbijanja nezakonitog građenja i poticanja na ozakonjenje zgrada zabranjeno je otuđivanje nezakonito izgrađenih zgrada i zemljišta na kojima su izgrađene takve zgrade te je zabranjeno provođenje u zemljišnim knjigama ugovora o otuđenju takvih zgrada i/ili zemljišta.

Međutim, u praćenju provedbe spomenutih Zakona uočilo se da je zbog nerazumijevanja spomenute oborive predmjeve od strane pojedinih zemljišnoknjižnih sudova, kao i zbog nedovoljne normiranosti spomenute zabrane otuđenja zgrada i zemljišta došlo do primjene zabrane otuđenja na sve zgrade koje u zemljišnoj knjizi nemaju zabilježbu akta na temelju kojega se građevina smije rabiti, umjesto samo na zgrade koje su izgrađene bez akta za građenje kako je to propisano člankom 22. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Takvo neujednačeno tumačenje i primjena navedenih instituta od strane različitih zemljišnoknjižnih sudova dovelo je do pravne nesigurnosti u pravnom prometu nekretnina i nastavno do smanjenja prometa njima, a što ima negativne posljedice na gospodarska kretanja i investicije u graditeljstvu.

U svrhu otklanjanja tih posljedica tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva putem Ministarstva pravosuđa dalo je svim zemljišnoknjižnim sudovima odgovarajuće objašnjenje navedenih instituta koje, međutim, nije u potpunosti, odnosno u zadovoljavajućoj mjeri otklonilo te posljedice. Osim toga, pristupilo se izradi Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (a prema najnovijim saznanjima u pripremi je potpuno novi Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama) u okviru kojih se, uz sva druga pitanja, razmatra učinak i svrsishodnost spomenute zabrane otuđenja.

S obzirom na značaj i prirodu takvog stanja stvari, kao i uzimajući u obzir uobičajeno vrijeme potrebno za ustaljivanje i ujednačavanje sudske prakse, ocijenjeno je da štetne posljedice takvog stanja sudionici u pravnom prometu nekretninama ne mogu učinkovito otkloniti i ostvariti, odnosno zaštititi svoja prava redovnim pravnim putem tj. poduzimanjem pravnih lijekova.

Stoga, prema mišljenju predlagatelja ove novele Zakona, donošenje ove izmjene treba otkloniti mogućnost primjene zabrane otuđenja propisane člankom 22. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama od strane pojedinih zemljišnoknjižnih sudova na zgrade na koje se ta zabrana ne odnosi tj. na zgrade izgrađene na temelju akta za građenje za koje u zemljišnoj knjizi nije stavljena zabilježba akta na temelju kojega se građevina smije rabiti.

Time će se otkloniti i negativne posljedice takve primjene Zakona na pravni promet nekretnina i s tim u vezi negativne posljedice na gospodarska kretanja i investicije u graditeljstvu. Pri tome se očekuje da novela ZPUG-a neće negativno utjecati na afirmaciju načela potpunosti i istinitosti podataka u zemljišnim knjigama i načela povjerenja u zemljišne knjige koja se postiže uvedenim stavljanjem zabilježbe u zemljišnim knjigama akta na temelju kojega se građevina smije rabiti.