Novim Ovršnim zakonom, koji je na snazi od 15. listopada 2012., napušten je institut javnog ovršitelja te se uvodi nadležnost općinskih sudova za određivanje i provedbu ovrhe kako bi se ostvarilo jedinstveno vođenje ovršnih postupaka. Također, omogućava se izravna i brža naplata novčanih tražbina na temelju određenih ovršnih isprava putem Financijske agencije (FINA), nakon kojih se više neće morati pokretati poseban ovršni postupak, kao što je do sada bio slučaj.
Na temelju odredaba Ovršnog zakona, u Narodnim novinama broj 115/12 objavljeno je sedam novih pravilnika. Za izravnu naplatu novčane tražbine putem FINE i to na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda, upravnog tijela odnosno obračuna poslodavca, donesen je Pravilnik o obliku i sadržaju zahtjeva za izravnu naplatu koji je na snazi od 18. listopada 2012.
Novost je i Pravilnik o registru zadužnica i bjanko zadužnica (na snazi od 26. listopada 2012.), kojim se želi spriječiti sve veća pojava krivotvorenja zadužnica odnosno onemogućiti zlouporaba instituta osiguranja tražbina ovrhovoditelja. Registar vodi Hrvatska javnobilježnička komora, a podatke o zadužnici ili bjanko zadužnici u Registar dostavlja javni bilježnik koji ima pristup samo onim podacima koje je sam unio. Registar je elektronička baza podataka koja sadrži podatke o osobi koja je izdala zadužnicu, vrsti zadužnice, iznosu tražbine, podatke o javnom bilježniku koji je ispravu potvrdio, datumu i poslovnom broju potvrde, te ostale podatke propisane Pravilnikom. Podaci iz Registra su povjerljivi, a korisnik može pristupiti Registru samo uz korisnički broj i sigurnosnu šifru koju odobrava Hrvatska javnobilježnička komora.
Zadužnice koje su izdane prije 15. listopada 2012., odnosno prije stupanja na snagu novog Ovršnog zakona, moći će se naplatiti tek kad vjerovnici zatraže njihovo unošenje u Registar. Za upis takve zadužnice u Registar javni bilježnik nema pravo na nagradu niti na naknadu troškova, te za taj posao ne naplaćuje javnobilježničku pristojbu (članak 216. stavak 7. Zakona).
Dana 18. listopada 2012. na snagu su stupili i novi pravilnici o zadužnicama koji ukidaju prijašnje istoimene pravilnike. Pravilnik o obliku i sadržaju zadužnice i Pravilnik o obliku i sadržaju bjanko zadužnice sadrže pravila o izdavanju zadužnice i bjanko zadužnice, koje se izdaju kao privatne isprave potvrđene kod javnog bilježnika. Zadužnica (obična) izdaje se u jednom primjerku te ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja. Bjanko zadužnica također se izdaje u jednom primjerku i ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi, ali nakon što u nju bude upisan iznos tražbine i podaci o vjerovniku.
Razlika između novih i dosadašnjih pravilnika o zadužnicama odnosi se na mogućnost neslaganja oko iznosa tražbine. I dalje se iznos tražbine upisuje slovima i brojkama, no u slučaju neslaganja sada se izričito propisuje da vrijedi onaj iznos koji je napisan slovima. Utvrđeni su i novi obrasci zadužnica, te je izbrisan institut javnog ovršitelja iz obrazaca.
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku, kojim je propisana obveza vođenja očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku u elektroničkom obliku, stupio je na snagu 18. listopada 2012., kada je prestao važiti istoimeni pravilnik. Jedina razlika između ova dva pravilnika jest u tome što se u elektronički očevidnik nekretnina umjesto podatka o ovršnom tijelu sada upisuje sud. Očevidnik vodi Hrvatska gospodarska komora, a vodi se o svim nekretninama koje se prodaju u ovršnom postupku, kao i pokretninama čija je procijenjena vrijednost veća od 50.000,00 kuna. Očevidnik je javan i dostupan preko internetskih stranica.
Novim Pravilnikom o tarifi za naknadu troškova i nagradu za obavljanje javne komisione djelatnosti (na snazi od 18. listopada 2012.), određuje se tarifa, odnosno način i mjerila za utvrđivanje visine naknade troškova i nagrade za obavljanje poslova javnog komisionara. Visina naknade troškova i nagrade za obavljanje poslova komisionara određuje se, u pravilu, pisanim ugovorom između ovrhovoditelja i komisionara.
Razlika u odnosu na prijašnji istoimeni pravilnik odnosi se na dvije nove odredbe koje detaljnije uređuju visinu troškova i nagrade komisionara. Tako je propisano da se pisanim ugovorom između ovrhovoditelja i komisionara određuje i visina predvidivih troškova i nagrade komisionara, a po završenom postupku komisione prodaje obračunavaju se stvarni troškovi i iznos nagrade komisionara, ako ugovorne strane nisu drugačije uredile (članak 2. stavak 2. Pravilnika). Također, naknada troškova i nagrada komisionara ne može biti obračunata u iznosu višem od iznosa utvrđenih u ovom Pravilniku, ako između ovrhovoditelja i komisionara nije sklopljen pisani ugovor, a komisionar je preuzeo od ovrhovoditelja pokretnine za prodaju (članak 2. stavak 3. Pravilnika).
I završno, istog datuma, 18. listopada 2012., na snagu je stupio i Pravilnik o utvrđivanju visine iznosa radi osiguranja javnih komisionara od odgovornosti koji ne sadrži ništa novo u odnosu na raniji istoimeni pravilnik. Kao i dosada, komisionar je dužan, s obzirom na vrstu pokretnina za čiju je prodaju dobio dozvolu i očekivani promet, osigurati se od odgovornosti prije početka obavljanja komisione djelatnosti. Iznos osigurane svote ne može biti manji od 500.000,00 kuna.
Marina Turković