Zakonom o poticanju zapošljavanja (NN broj 57/12 i 120/12) je znatan dio dosadašnjeg „crnog tržišta rada" legaliziran, a poslodavcima je olakšano zapošljavanje. Tim je Zakonom, među ostalim, uveden novi način obavljanja rada – putem vrijednosnih kupona, a odnosi se na obavljanje sezonskih poslova u poljoprivredi. Vrijednosni kupon je javna isprava kojom se dokazuje da je poslodavac za sezonskog radnika u poljoprivredi uplatio doprinose za obvezna osiguranja prema dnevnoj osnovici,
Poslodavac koji zapošljava sezonskog radnika u poljoprivredi (a to su: fizička ili pravna osoba koja obavlja registriranu poljoprivrednu djelatnost, fizička osoba nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva evidentiranog u odgovarajućem upisniku, te fizička osoba), dužan je za toga radnika, kupnjom vrijednosnog kupona platiti dnevne doprinose za obvezna osiguranja, obračunate na dnevnu osnovicu.
Dnevni vrijednosni kupon/vaučer iznosi 20,09 kn, što je minimalan iznos koji se mora uplatiti za doprinose, i uvijek je isti bez obzira na visinu dnevnice i na trajanje posla. Bitno je napomenuti da se dnevni iznos plaće, odnosno ostali primici koje je poslodavac isplatio ili dao sezonskom radniku na privremenim, odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi, smatraju primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak i podliježu obvezi poreza na dohodak i obvezi prireza porezu na dohodak.
Što se tiče sklapanja ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, valja istaknuti da se on sklapa prije početka rada, za svaki radni dan, predajom i prihvatom vrijednosnog kupona te njegovim evidentiranjem na propisanom obrascu ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi.
Na kraju svakog kalendarskog mjeseca poslodavac ima obvezu na ime sezonskog radnika uplatiti predujam poreza na dohodak od 25% te prirez ako je u obvezi uplate prireza na ukupan iznos rada sezonskog radnika u tom mjesecu. Svaki sezonski radnik dužan je uz sebe imati knjižicu ugovora, a krajem kalendarske godine u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje obračunava uplatu mirovinskog osiguranja.
Također, svaki sezonski radnik početkom kalendarske godine može temeljem porezne prijave ostvariti povrat poreza temeljem osobnog odbitka.
Što se tiče kategorija osoba koje smiju obavljati privremene, odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi, recimo da putem vrijednosnih kupona mogu raditi sve nezaposlene osobe, kao i umirovljenici, bez straha od gubitka prava koja ostvaruju putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ili Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Najdulji rok trajanja sezonskog rada u poljoprivredi je 90 dana u jednoj kalendarskoj godini, bez obzira na to je li radnik radio neprekidno ili uz prekide.
Treba reći da članovi obitelji poslodavca fizičke osobe, mogu toj fizičkoj osobi pomagati u obavljanju privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, bez obveze sklapanja ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi. Također, poslodavcu fizičkoj osobi koja kao poslodavac zapošljava na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, u obavljanju tih poslova mogu pomagati prijatelji i susjedi, bez obveze sklapanja ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, ako taj rad obavljaju bez plaćanja i druge materijalne koristi.
S druge strane, poslodavac ne smije sklopiti ugovor o sezonskom zapošljavanju sa:
1) zaposlenom osobom,
2) samozaposlenom osobom
3) osobom koja se nalazi u nekom radnom ili socijalnom statusu na temelju kojega je obvezno osigurana prema posebnim propisima koji uređuju obvezna osiguranja
4) osobom zaposlenom na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, u razdoblju u kojem obavlja ugovorene poslove
5) osobom koja ima utvrđenu opću nesposobnost za rad
6) osobom koja je osigurana na produženo osiguranje prema posebnom propisu koji uređuje mirovinsko osiguranje, osim ako je osigurana na produženo osiguranje za vrijeme nezaposlenosti, tijekom privremenog ili sezonskog prekida obavljanja djelatnosti ili za vrijeme nezaposlenosti pomorca nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme
7) maloljetnikom te
8) osobom koja koristi rodiljna ili roditeljska prava prema posebnom propisu.