Prema još uvijek važećem članku 299. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11 i 82/12), danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, prestaju važiti odredbe članka 291. i članka 294. stavka 1. podstavka 59. ovoga Zakona (odredba o prekršaju poslodavca ako radniku ne vrati radnu knjižicu kada je to dužan učiniti). Naime, poslodavac je najkasnije u roku od tri mjeseca od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, dužan radniku vratiti radnu knjižicu.
Prije povrata radne knjižice, ovlaštena osoba poslodavca dužna je u radnoj knjižici radnika precrtati sve nepopunjene rubrike uz potpis i pečat, te to evidentirati u rubriku »Bilješke«.
Poslodavac koji u navedenom roku od tri mjeseca od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji nije u mogućnosti radniku vratiti radnu knjižicu, dužan je radnu knjižicu dostaviti uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada, prema mjestu prebivališta radnika, a ako je prebivalište radnika nepoznato, uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada prema mjestu izdavanja radne knjižice.
Radnom knjižicom vraćenom radniku na način predviđen ovim člankom, radnik se može koristiti u svrhu dokazivanja u postupcima utvrđivanja prava iz mirovinskog, zdravstvenog osiguranja i osiguranja u slučaju nezaposlenosti.
Treba reći da će se svi postupci izdavanja radne knjižice, upisa podataka u radnu knjižicu i zamjene radne knjižice, koji do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji nisu konačno i pravomoćno dovršeni, obustaviti po službenoj dužnosti, a radna knjižica vratiti radniku na gore opisani način.
Trenutačno su u saborskoj proceduri izmjene i dopune Zakona o radu, koje predviđaju drugačiju evidenciju o podacima radnika. Naime, kako postoji potreba da se podaci o radniku vode u elektronskom obliku, propisana je obveza vođenja elektronske evidencije o podacima radnika, koje će sukladno Konačnom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o radu, voditi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Naime, prema predloženom članku 291.a Zakona o radu, HZMO je dužan u okviru elektronske baze podataka o osiguranicima voditi elektronske zapise s podacima osiguranika koji to svojstvo imaju po osnovi radnog odnosa.
Poslodavac će biti dužan HZMO-u u elektronsku bazu podataka dostaviti podatke o radniku s kojim je zaključio ugovor o radu, kao i sve promjene podataka do kojih dođe tijekom trajanja radnog odnosa, u roku od osam dana od dana početka rada, odnosno nastale promjene.
Istim je člankom propisana obveza ministra rada i mirovinskog osiguranja donijeti pravilnik o sadržaju, načinu upisivanja podataka o radniku i njihovu razmjenu između tijela s javnim ovlastima, u skladu s posebnim propisima o zaštiti osobnih podataka.
Treba još spomenuti da je HZMO dužan unijeti sve postojeće podatke o radnicima (osiguranicima koji to svojstvo imaju po osnovi radnog odnosa) u elektronsku bazu podataka u roku tri mjeseca od stupanja na snagu navedenog pravilnika.
S obzirom da je do ulaska Hrvatske u EU ostalo još manje od 20 dana, bit će zanimljivo vidjeti primjenu predloženog članka 291.a Zakona o radu u praksi, s obzirom da je prije njegove primjene trebalo organizirati javno informiranje poslodavaca i radnika o promjenama koje će nastupati, načinu prijave kroz elektronsku bazu podataka, rokovima i sl. Pravilnika još nema, a odredba bi se trebala primjenjivati od 1. srpnja 2013. godine, pa je doista dvojbeno kako će se uopće primjenjivati.