Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (Nar. nov., br. 39/13 – dalje u tekstu: Novela Prekršajnog zakona), izmijenjen je članak 34. tako da se sada novčana kazna koja se niti prisilno nije mogla naplatiti u roku od dvije godine od podnesenog zahtjeva za prisilnu naplatu, zamjenjuje radom za opće dobro osuđenoj fizičkoj osobi, a samo iznimno kaznom zatvora (ako osuđenik ne pristane na rad za opće dobro ili ga svojom krivnjom ne izvrši u za to određenom roku).
Međutim, pravomoćno izrečene novčane kazne do 2.000,00 kuna ne zamjenjuju se radom za opće dobro ni zatvorom osuđeniku fizičkoj osobi nego se ovrhom naplaćuju do naplate. Time se rasterećuje sustav izvršenja nepotrebnih i neučinkovitih kratkotrajnih mjera zatvora i rada za opće dobro koje svojom kratkoćom ne postižu svrhu kažnjavanja.
Zamjena novčane kazne radom za opće dobro predviđena je samo za novčanu kaznu iznad 2.000,00 kuna koja nije u cijelosti ili djelomično naplaćena ni prisilno u roku od dvije godine od podnesenog zahtjeva za prisilnu naplatu. Treba napomenuti da rad za opće dobro u prekršajnom postupku može trajati od 6 do maksimalno 240 sati, dakle, puno kraće nego u kaznenom postupku.
Do 1. lipnja 2013. bilo je propisano da se novčane kazne koje se nisu mogle naplatiti prisilno zamjenjuju kaznom zatvora koja se pak nije izvršavala zbog preopterećenosti zatvorskog sustava i skupoće provedbe izvršenja. Propisivanjem ove izmjene vjeruje se da će se postići svrha kažnjavanja u vidu specijalne i generalne prevencije.
U izmijenjenom Prekršajnom zakonu rad za opće dobro reguliraju odredbe članka 152.a – 152.k kojima su propisani nadležnost za izvršavanje rada za opće dobro, mjesto i troškovi izvršavanja rada za opće dobro, upućivanje na rad za opće dobro, raspoređivanje i uvjeti rada za opće dobro, odgoda i prekid izvršavanja rada za opće dobro te njihovi razlozi, obavještavanje o izvršavanju rada za opće dobro, preispitivanje izvršavanja rada za opće dobro te evidencija izvršavanja rada za opće dobro. Odredbe članka 152.j i 152.k koje reguliraju uskratu dokumenata osuđeniku koji u roku iz odluke o prekršaju ne uplati pravomoćno izrečenu novčanu kaznu (primjerice, izdavanje vozačke ili prometne dozvole, osnivanje pravne osobe ili registriranje obrta), odnosno koje reguliraju ustrojavanje Registra pravomoćno izrečenih, a neuplaćenih novčanih kazni – stupaju na snagu 1. siječnja 2014.
Također, na temelju članka 152.a i članka 44. Novele Prekršajnog zakona, ministar pravosuđa donio je Pravilnik o izvršavanju rada za opće dobro u prekršajnom postupku (Nar. nov., br. 71/13), koji je stupio na snagu 14. lipnja 2013. Prema odredbama toga provedbenog propisa rad za opće dobro izvršava se u ustanovama i drugim pravnim osobama koje obavljaju humanitarnu, ekološku, komunalnu djelatnost ili neku drugu djelatnost od javnog interesa. Rad za opće dobro je besplatan i ne smije služiti postizanju dobiti.
Da bi se što bolje ostvarila svrha izricanja prekršajnopravne sankcije, pri izboru vrste, mjesta i vremena izvršavanja rada, vodit će se računa o zdravstvenom stanju, stručnoj spremi, stečenim znanjima i vještinama osuđenika.
U naredbi koju će nadležni sud izreći okrivljeniku o njegovom upućivanju na rad za opće dobro odredit će se: naziv i sjedište pravne osobe u kojoj će osuđenik izvršavati rad, vrstu rada koju će osuđenik izvršavati, broj sati rada, početak rada, rok u kojem se rad ima izvršiti, a pravna osoba dužna je voditi evidenciju o broju sati rada koje je osuđenik odradio te je dostaviti nadležnom sudu izvršenja.