U vezi provođenja ovrhe radi vraćanja zaposlenika na rad, uvodno ćemo reći da to područje regulira Glava 23. Ovršnog zakona pod nazivom „Ovrha radi vraćanja zaposlenika na rad, odnosno u službu“ (riječ je o člancima 267. do 270. Ovršnog zakona). Prema tim odredbama za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na temelju ovršne isprave kojom je poslodavcu naloženo da zaposlenika vrati na rad i da člana tijela ovršenika vrati u službu i za provedbu ovrhe, i dalje je mjesno nadležan sud na čijem se području nalazi sjedište poslodavca.
Nadalje, prema članku 268. noveliranog Ovršnog zakona prijedlog za ovrhu radi vraćanja zaposlenika na rad može se, prema novom uređenju, podnijeti u roku od 60 dana od dana kad je ovrhovoditelj stekao pravo da taj prijedlog podnese. Do tada je taj rok iznosio 30 dana.
Ovrha na temelju ovršne isprave kojom je ovršeniku naloženo da ovrhovoditelja vrati na rad odnosno u službu provodi se izricanjem novčanih kazni sukladno odredbama članka 16. stavaka 2., 3., 4., 9., 11., 12. i 15. Ovršnog zakona, u kojem dijelu nije bilo izmjena niti dopuna. Novčane kazne izriču se prema odredbama Ovršnog zakona o ovrsi radi ostvarenja radnje koju može obaviti samo ovršenik.
Što se tiče naknada plaće u slučaju vraćanja zaposlenika na rad (članak 270. Ovršnog zakona) treba reći da, kao i do sada, ovrhovoditelj koji je podnio prijedlog da bude vraćen na rad odnosno u službu, može predložiti da sud donese rješenje kojim će odrediti da mu je ovršenik dužan isplatiti na ime plaće mjesečne iznose dospjele od pravomoćnosti odluke pa dok ponovno ne bude vraćen na posao, te odrediti ovrhu radi naplate dosuđenih iznosa. Taj prijedlog za naknadu može se spojiti s prijedlogom za ovrhu radi vraćanja na rad ili može biti podnesen naknadno do završetka ovršnoga postupka. Bitno je naglasiti da rješenje kojim se prijedlog za naknadu prihvaća, ima učinak rješenja kojim se utvrđuje postojanje obveze ovršenika i učinak rješenja o ovrsi. To rješenje može biti provedeno prije njegove pravomoćnosti.
Međutim, ovršenik može predložiti da se to rješenje stavi izvan snage, ako su se nakon njegova donošenja izmijenile okolnosti na osnovi kojih je doneseno. Što se tiče iznosa naknade plaće, mjesečna naknada plaće određuje se u iznosu koji bi ovrhovoditelj ostvario da je bio na radu, s tim da ona obuhvaća i plaćanje poreza te drugih davanja po osnovi plaće. Ovrhovoditelj može svoje pravo na naknadu ostvarivati i u posebnom postupku pred nadležnim sudom, a ako je sud djelomično prihvatio zahtjev za isplatu naknade, uputit će ovrhovoditelja da ostatak ostvaruje u postupku pred nadležnim sudom.