Informatički sustav pod nazivom eSpis prvi puta je u hrvatsko pravosuđe uveden još 2009. godine donošenjem tadašnjeg Sudskog poslovnika. Taj sustav u početku su koristili samo neki sudovi, a prvenstveno je bio namijenjen nasumičnoj dodjeli predmeta u rad sucima. Razvojem sustava on je prešao okvire nasumične dodjele spisa te je 2015. godine izdvojen u poseban pravilnik koji regulira način rada sustava.
Potreba za nasumičnom dodjelom predmeta u rad javila se uslijed pregovora koji su se vodili oko hrvatskog pristupanja Europskoj uniji i uvođenja što transparentnijeg rada sudaca. Kako se sustav razvijao, od informatičkog sustava za nasumičnu dodjelu predmeta do danas je evoluirao u sustav koji ima za posljedicu nastanak web servisa e-oglasna ploča i e-predmet preko kojih svaka stranka u stvarnom vremenu može saznati stanje predmeta koji se vodi pred nadležnim sudom.
Razvoj sustava očito je imao određene pozitivne učinke na informatički sustav sudskog registra koji je danas, na osnovi podataka koji se unose u informatički sustav eSpis, u bitnome unaprijeđen.
Donošenjem Pravilnika o radu u sustavu eSpis detaljno se propisuju pravila o načinu rada i korištenju sustava eSpis. Njegova svrha je osigurati jedinstven i pravilan način postupanja u sustavu eSpis od strane korisnika. Danas se sustav eSpis koristi i za dodjeljivanje u rad stečajnih postupaka stečajnim upraviteljima te za dodjeljivanje mentora stečajnim upraviteljima s liste B.
Posljednjim izmjenama i dopunama Pravilnika propisano je da se ovaj sustav koristi i za dodjeljivanje povjerenika u postupcima stečaja potrošača (novi članak 137.f Pravilnika). Nadalje, omogućena je naizmjenična dodjela predmeta koji se odnose na privremeno povjeravanje djeteta drugoj osobi ili udomiteljskoj obitelji (članak 45. točka 3. Pravilnika).
Iako je ovaj sustav, osim sudaca, počeo obuhvaćati i sve veći broj osoba koje sudjeluju u sudskim postupcima kao povjerenici suda, dosadašnjim izmjenama i dopunama Pravilnika nisu obuhvaćeni i sudski vještaci. Sudski vještaci se vrlo često pojavljuju u različitim sudskim predmetima, a njihovo imenovanje i dalje je prepušteno procjeni suda ili stečajnih upravitelja kao sudskih povjerenika u stečajnim postupcima. S obzirom da su sudski vještaci stručne osobe koje svojim znanjem u bitnome mogu utjecati na tijek sudskih postupaka i donošenje zaključka o odlučnim činjenicama od strane sudaca o materiji o kojoj oni ne raspolažu dovoljnim stručnim znanjem, mišljenja smo da bi i sudski vještaci također trebali biti birani metodom nasumičnog odabira za područje određenog suda.
Pravilnik o radu u sustavu eSpis u upotrebi je relativno kratko vrijeme te će se njegove funkcionalnosti vjerojatno još i proširivati. Stoga, da bi se mogao analizirati učinak na vođenje sudskih postupaka ovog, mišljenja smo, jednog od važnijih propisa u novijoj hrvatskoj zakonodavnoj praksi, ipak će morati proteći određeno vrijeme.
Međutim, iz dosadašnje prakse već se može zaključiti da je sustav eSpis uveo veću transparentnost u vođenje različitih sudskih postupaka te je omogućio svakoj osobi koja za to ima pravni interes da izvrši uvid u stanje sudskog predmeta i radnje koje se u njemu poduzimaju. U sudskim predmetima često se odlučuje o temeljnim društvenim pitanjima, a transparentniji način vođenja sudskih postupaka mogao bi ukazati i na uzroke problema dugotrajnosti vođenja tih postupaka – je li problem u radu samih sudaca, osoba koje sudjeluju u sudskim postupcima kao povjerenici suda ili je problem u loše napisanim zakonima.
Daniel Deković, dipl. iur.