Od početka primjene Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, 14 projekata proglašeno je strateškim investicijskim projektima, od toga su 11 javni projekti, a 3 iz područja turizma su privatni investicijski projekti. Trenutno, još su tri javna investicijska projekta u proceduri. Ukupna vrijednost 14 proglašenih projekata i 3 u proceduri iznosi više od 18,5 milijardi kuna.
Zakonom je definirana i Lista strateških investicijskih projekata, svojevrsna čekaonica na kojoj se trenutno nalazi 29 projekata ukupne vrijednosti veće od 24 milijarde kuna. Od tih 29 projekata samo njih 9 su privatni investicijski projekti i to 4 vezana za energetiku i 5 za turizam.
Nakon četiri godine, u saborskoj proceduri je Prijedlog novog Zakona kojim bi se trebali riješiti određeni problemi i nedostatci u postupanju te nerazumijevanje pojedinih odredbi u trenutno važećem zakonu.
Osim što su Prijedlogom novog zakona jasno definirani pojmovi kod kojih su postojale dvojbe u značenju prilikom provođenja važećeg zakona, Prijedlogom je prvenstveno snižen kriterij vrijednosti ukupnih kapitalnih troškova ulaganja za odabir strateških projekata sa 150.000.000,00 kn na 75.000.000,00 kn bez poreza na dodanu vrijednost odnosno:
- ako projekt ima mogućnost biti sufinanciran iz fondova i programa EU, a ukupna vrijednost kapitalnih troškova projekta jednaka je ili veća od 75.000.000,00 kn bez PDV-a (važećim zakonom također je određeno 75.000.000,00 kn bez PDV-a)
- ako se ostvaruje na potpomognutim područjima, sukladno propisu kojim se uređuju potpomognuta područja i područja s razvojnim posebnostima Republike Hrvatske, a ukupna vrijednost kapitalnih troškova ulaganja na potpomognutom području jednaka je ili veća od 10.000.000,00 kn bez PDV-a (trenutnim zakonom određeno je 20.000.000,00 kn bez PDV-a)
- ako se ostvaruje na otocima, a ukupna vrijednost kapitalnih troškova ulaganja na otocima jednaka je ili veća od 10.000.000,00 kn bez PDV-a (važećim zakonom određeno je 20.000.000,00 kn bez PDV-a)
- za projekte koji spadaju u područje poljoprivredne proizvodnje, ribarstva i šumarstva, a ukupna vrijednost kapitalnih troškova ulaganja jednaka je ili veća od 10.000.000,00 kuna bez PDV-a (odredba ne postoji u važećem zakonu).
Snižavanje kriterija vrijednosti ukupnih kapitalnih troškova ulaganja sa 150 na 75 milijuna odnosno sa 20 na 10 milijuna na potpomognutim područjima i na otocima, prema tvrdnji iz Vlade, omogućava širu primjena zakona odnosno daje mogućnost investitorima da prijavljuju veći broj strateških projekata.
Prema važećem Zakonu o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske investitor mora dostaviti dokaz o osiguranim izvorima financiranja u visini od 10% od vrijednosti projekta, ali u to se ne uračunava iznos ulaganja koja je investitor već uložio prije prijave projekta, pa to predstavlja ozbiljnu prepreku ulaganju. U novom Prijedlogu zakona te odredbe više nema, već je propisana obveza investitoru da prije sklapanja Sporazuma mora priložiti dokaz o ozbiljnosti projekta koji uključuje potvrdu banke o osiguranim financijskim sredstvima na namjenskom računu u visini 5% vrijednosti projekta ili dokaz o već uloženih 5% vrijednosti ili pismo namjere kojim banka dokazuje spremnost financiranja projekta.
Novina je i obveza prethodnog potpisivanja Sporazuma o pripremi i provedbi strateškog projekta između investitora i Vlade kako bi investitor bio na vrijeme upoznat s bitnim elementima Sporazuma, posebice u pogledu jamstava koja će biti obvezan dostaviti prije nego što Vlada donese odluku o proglašavanju projekta strateškim. Sporazum se sklapa prije donošenja Odluke Vlade RH o proglašenju strateškog projekta, a stupa na snagu danom stupanja na snagu odluke koja se objavljuje u Narodnim novinama.
Prijedlogom je definirana i ugovorna kazna u visini 0,1% ukupne vrijednosti projekta, i to samo u slučaju prekoračenja krajnjeg roka realizacije krivnjom investitora ili u slučaju odustajanja investitora od realizacije strateškog projekta.
Novim zakonskim Prijedlogom također se predlaže da zaprimanje i administrativnu provjeru prijava koje se odnose na projekte iz područja energetike, a koju je do sada obavljao Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, obavljaju Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta za javne projekte i Agencija za investicije i konkurentnost za privatne i javno-privatne projekte.
Za razliku od važećeg Zakona, novi zakon o strateškim investicijskim projektima koji je u proceduri bit će usklađen s propisima EU vezanim uz energetske investicijske projekte odnosno osigurava provedbu Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu u hrvatskom zakonodavstvu. Od novog zakona očekuje se bolja provedba projekata od zajedničkog interesa Unije, koji su uvršteni na Europsku listu projekata od zajedničkog interesa (PCI projekata-projects of common interest).
Neven Brkić, dipl. iur.