c S
U središtu

Provedba ovrhe na novčanim sredstvima

16.08.2018 Novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima stupio je na snagu 4. kolovoza 2018. Na temelju tog Zakona donesen je i Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima koji je na snazi od 6. kolovoza 2018.

Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ograničio je provedbu ovrhe na računima ovršenika fizičkih osoba na vremensko razdoblje od tri godine. Da bi Financijska agencija obustavila ovrhu, kumulativno moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: osnova za plaćanje nije naplaćena u cijelosti od ovršenika fizičke osobe u posljednje tri godine, a posljednjih šest mjeseci uzastopno prije isteka roka od tri godine nije bilo nikakvih naplata s računa ovršenika (čl. 12. st. 1. Zakona).

Međutim, člankom 10. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima propisano je da ako se ovrha provodi na teret više ovršenika, Agencija će prestati s izvršavanjem ovrhe samo u odnosu na onog ovršenika ili ovršenike za koje je utvrđeno postojanje razloga iz članka 12. Zakona. Prema ostalim ovršenicima ovrha će se i nadalje nastaviti provoditi. Ako Agencija utvrdi nemogućnost provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, po službenoj dužnosti prestat će s izvršavanjem osnova za plaćanje.

Nadalje, Financijska agencija dužna je, sukladno članku 14. Pravilnika, a nakon što utvrdi nemogućnost provedbe osnove za plaćanje, vratiti je ovrhovoditelju uz obrazloženje razloga zbog kojih osnovu za plaćanje nije moguće izvršiti. Ovrhovoditelj ima pravo tražiti od Financijske agencije povrat sredstava koja je uplatio kao predujam za provođenje ovrhe. Iz zakonskog teksta i na osnovi njega donesenog Pravilnika može se zaključiti da će Financijska agencija zapravo obustavljati one ovrhe koje su u kasnijem redu plaćanja jer se za njih najočiglednije može pretpostaviti da se neće naplatiti protekom roka od tri godine odnosno da neće biti nikakve naplate u posljednjih šest mjeseci. Ako se ovrha provodi nad više ovršenika kao, primjerice, u slučaju otkaza ugovora o kreditu gdje se ovrha može provoditi nad dužnikom, sudužnikom i svim jamcima, oni sudužnici ili jamci koji imaju redovita primanja bit će u nepovoljnijem položaju. U tom slučaju može se dogoditi da će jamac, ako ima redovita primanja, podmiriti cjelokupni iznos kredita, dok bi se ista ovrha koja se provodi i protiv dužnika mogla obustaviti ako dužnik nema nikakvih priljeva po računu u posljednjih šest mjeseci, a ovrha nije naplaćena protekom roka od tri godine.

Minimalni iznos priljeva na račun o kojem je banka dužnika izvijestiti Agenciju propisan je u članku 21. stavak 4. Pravilnika. Riječ je o svakom priljevu novčanih sredstava većem od 10,00 kn. Treba istaknuti da je Agencija dužna, sukladno članku 33. Zakona, primijeniti članak 12. stavak 1. Zakona odnosno obustaviti ovrhe na računima ovršenika fizičkih osoba tijekom šest mjeseci od dana stupanja na snagu toga Zakona ako po računima nema nikakvih priljeva, a ovrha se na dan stupanja na snagu toga Zakona provodi tri godine ili dulje.

U slučaju da se nad dužnikom ovrha i obustavi primjenom članka 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, postavlja se pitanje hoće li ovrhovoditelji moći ponovno pokrenuti ovrhu na računu čije je izvršavanje obustavljeno uslijed nemogućnosti provedbe. Odgovor na to pitanje prvenstveno će ovisiti o rješenjima koja će biti donesena u okviru novog Ovršnog zakona koji je u pripremi.

Neka rješenja za koja se zakonodavac odlučio već se nadziru u izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača. Naime, 25. srpnja 2018. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača koji stupa na snagu 1. siječnja 2019. Tim izmjenama i dopunama uveden je jednostavni postupak stečaja potrošača. Iz odredbe članka 79.a Zakona može se zaključiti da će Financijska agencija po službenoj dužnosti pokretati postupak stečaja potrošača u slučaju da je ovrha obustavljena sukladno članku 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, a neizvršene osnove za plaćanje, koje su brisane zbog ispunjenja uvjeta iz članka 12. toga Zakona, ne prelaze iznos od 20.000,00 kn s osnove glavnice.

Zakon o stečaju potrošača u članku 79.b nalaže Agenciji da pozove potrošača da se očituje o tome pristaje li na provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača. Ako se potrošač ne očituje na poziv Agencije, smatra se da je dao pristanak na provođenje postupka. Potrošač se može očitovati Agenciji da nije suglasan s provođenjem jednostavnog stečaja potrošača. U tom slučaju, sukladno članku 79.e Zakona, samo je sud ovlašten odbaciti prijedlog za provedbu jednostavnog stečaja potrošača.

Daniel Deković, dipl. iur.