Umjesto poboljšanja postojećeg stanja u sklopu Ministarstva državne imovine, Vlada je odlučila da će prikupljanje, upravljanje i nadzor nad podacima o državnoj imovini prepustiti Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva koji će ubuduće voditi Središnji registar državne imovine.
Prijedlog zakona o Središnjem registru državne imovine upućen je od strane Vlade i prihvaćen je u prvom čitanju. Prema Prijedlogu, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva prikupljat će sve podatke o državnoj imovini, vodit će Registar imovine, pratiti i vršiti nadzor nad obveznicima dostave i nad upisima u Registar, javno objavljivati podatke i dr.
Bitno je napomenuti da svi podaci neće biti objavljeni. Člankom 7. Prijedloga određeno je da će Vlada uredbom pobliže utvrditi podatke koji se neće objavljivati, primjerice, osobni podaci ili podaci o imovini koja se koristi za potrebe obrane i državne sigurnosti.
Nadalje, Središnji državni ured neće provjeravati istinitost i vjerodostojnost podataka koje će obveznici dostavljati u registar, ali će provjeravati i nadzirati tijela koja su obveznici dostave podataka u registar.
Obveznici dostave i unosa podataka su (čl. 4. Prijedloga):
- proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna
- jedinice lokalne samouprave
- jedinice područne (regionalne) samouprave
- proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave
- trgovačka društva, zavodi i druge pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave
- ustanove kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave
- ustanove kojima je jedan od osnivača ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave
- pravne osobe s javnim ovlastima.
Člankom 8. st. 4. Prijedloga određeno je da je ovlašteni tužitelj za podnošenje prekršajnog naloga protiv prekršitelja Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva.
Obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar bit će u prekršaju ako bez odgađanja, a najkasnije u roku od 30 dana od izvršene promjene, u Središnji registar ne dostave sve podatke vezane uz promjenu podataka o pojavnim oblicima državne imovine kojom upravljaju, raspolažu ili se koriste na temelju zakona i/ili drugog propisa. Zaprijećene kazne kreću se od 10.000,00 do 100.000,00 kuna za obveznike dostave i 1.000,00 do 10.000,00 kn za odgovorne osobe obveznika dostave i unos podataka u Središnji registar.
Osim prikupljanja, klasifikacije i dostupnosti podataka o državnoj imovini, Središnji registar državne imovine trebao bi omogućiti proaktivnu objavu podataka – tzv. „otvoreni podaci“. Otvoreni podaci su podaci koje stvaraju tijela javne vlasti, a čijom se uporabom u komercijalne i/ili nekomercijalne svrhe može stvoriti dodana vrijednost ili ekonomska korist.
Pravilnikom o vrstama i sadržaju dozvola kojima se utvrđuju uvjeti ponovne uporabe informacija (NN 67/17) propisano je da su informacije za ponovnu uporabu tijela javne vlasti dostupne korisnicima bez ograničenja i za slobodnu uporabu uz otvorenu dozvolu. Da bi se podaci i informacije smatrali otvorenima, trebali bi biti objavljeni u obliku koji je računalno čitljiv i otvoren.
Još 2014. godine Državni ured za upravljanje državnom imovinom započeo je projekt izgradnje Informacijskog sustava za upravljanje državnom imovinom (ISUDIO). Ciljevi projekta su:
- transformacija Registra iz administrativnog u upravljački sustav
- izrada novog modela podataka o imovini i s njom povezanih značajki
- reklasifikacija pojavnih oblika imovine u skladu s međunarodnim standardima
- omogućiti sveobuhvatan uvid u opseg i strukturu svih pojavnih oblika imovine u vlasništvu RH, kao osnovu za kvalitetno i razvidno donošenje odluka o upravljanju imovinom
- omogućiti obveznicima dostave podataka on line pristup sustavu (elektronski unos i izmjenu podataka).
Prema tvrdnjama iz Ministarstva, podaci koji se prikupljaju u Središnjem registru državne imovine moći će se objavljivati kao otvoreni podaci završetkom i uspostavom projekta ISUDIO. Projekt ISUDIO omogućit će i spajanje Registra državne imovine sa sustavima zemljišnih knjiga i katastra preko Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) koji predstavlja temeljni registar u RH.
Odredbom članka 12. i 13. Prijedloga propisano je da danom stupanja na snagu Zakona, Središnji državni ured od Ministarstva preuzima poslove vođenja Središnjeg registra, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju vezanu za vođenje Središnjeg registra, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze Ministarstva državne imovine vezane za vođenje Središnjeg registra.
Državni službenici Ministarstva državne imovine koji su u trenutku stupanja na snagu Zakona zatečeni na obavljanju preuzetih poslova, prelaze na rad u Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva i zadržavaju plaće prema dosadašnjim rješenjima.
Neven Brkić, dipl. iur.