Uvodna izjava 39. Opće uredbe o zaštiti podataka definira značenje i učinke načela transparentnosti u kontekstu obrade podataka. Članci iz Opće uredbe o zaštiti podataka koji se odnose na transparentnost, nalaze se u poglavlju III. Prava ispitanika. U članku 12. utvrđena su opća pravila koja se primjenjuju na pružanje informacija ispitanicima (članak od 13. do 14.), obavješćivanja ispitanika o ostvarivanju njihovih prava (članak od 15. do 22.) i obavješćivanja povezana s povredom podataka (članak 34.).
U Općoj uredbi o zaštiti podataka navodi se popis kategorija informacija koje se moraju pružiti ispitanicima s obzirom na obradu njihovih osobnih podataka, ako se one prikupljaju od ispitanika (članak 13.) ili se dobivaju iz drugog izvora (članak 14.). Obavijest koja sadržava te informacije često se naziva obavijest o zaštiti podataka, obavijest o privatnosti, politika privatnosti ili izjava o privatnosti. Što se tiče određivanja vremena kada pružiti navedene informacije ispitanicima, sukladno članku 13. Uredbe, voditelji obrade dužni su to učiniti u trenutku prikupljanja osobnih podataka kako bi ispitanici bili upoznati s rizicima, pravilima, zaštitnim mjerama i pravima u vezi s obradom osobnih podataka i načinom ostvarenja svojih prava u vezi s obradom. U uvodnoj izjavi 60. također se upućuje na zahtjev da ispitanik bude informiran o postupku obrade i njegovim svrhama u kontekstu načela poštene i transparentne obrade.
Navedeni zahtjevi koji proizlaze iz načela transparentnosti osmišljeni su kako bi ispitanici imali smisleni položaj u pogledu traženja svojih prava i kako bi im voditelji obrade podataka bili odgovorni za obradu njihovih osobnih podataka.
Newsletter marketing
Glavni zadatak takve vrste marketinga je sakupiti e-mailove od novih i potencijalnih korisnika, a sada Opća uredba o zaštiti podataka mijenja način na koji se e-mailovi sakupljaju i izrađuju liste.
Glavna promjena, kako za ispitanike, tako i za voditelje obrade je pravni temelj. Za svaku e-mail adresu koja je osobni podatak (sadrži ime i prezime ispitanika) na koju se šalje newsletter, a ukoliko za nju voditelj obrade nema drugi pravni temelj za newsletter marketing, potrebno je zatražiti privolu. Drugim riječima, voditelj obrade osobnih podataka treba imati suglasnost od svojih korisnika za slanje slobodnih, specifičnih i informiranih e-mail poruka. Ukoliko se voditelj obrade odluči na privolu sukladno uvodnoj odredbi 32. Uredbe, ona se može dati označavanjem polja kvačicom s tim da se unaprijed označeno polje kvačicom ne smatra davanjem privole. Kada se privola daje za višestruke svrhe, potrebno je dati privolu za svaku svrhu posebno, označavajući npr. svako polje zasebnom kvačicom. Potrebno je u slučaju pravnog temelja privole omogućiti ispitanicima na jednostavan način povući privolu, odnosno odjaviti se s primatelja newslettera. Bez adekvatnog pravnog temelja i poštivanja zahtjeva koji proizlaze od načela transparentnosti, poslovni subjekti neće moći djelovati u skladu s odredbama Uredbe i neće moći slati svoje promotivne sadržaje bez da riskiraju visoke kazne.
Zaključno, očito je da će ispitanici imati korist od bolje zaštite osobnih podataka te će imati bolji nadzor nad time kako poduzeća obrađuju podatke. U svijetu digitalnog gospodarstva građani i poduzeća moraju biti potpuno spremni kako bi iskoristili prednosti podatkovnog gospodarstva i shvatili njegove posljedice.
Ana Paštrović mag.iur.
