U svjetlu nadolazećih izbora za zastupnike za Europski parlament, Europski odbor za zaštitu osobnih podataka je nedavno izdao Izjavu o korištenju osobnih podataka u tijeku političkih kampanja.1
Iako su smjernice Agencije za zaštitu osobnih podataka (dalje: AZOP) izdane prije stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka, one zajedno sa Izjavom Europskog odbora daju odličan pregled poželjnih i nepoželjnih postupanja i načina korištenja osobnih podataka u svrhe političkog marketinga.
Poštivanje pravila o zaštiti podataka, u kontekstu izbornih aktivnosti i političkih kampanja, ključno je za zaštitu demokracije. To je također sredstvo za očuvanje povjerenja građana i integriteta izbora. Uoči predstojećih izbornih rokova, tijela za zaštitu podataka obvezuju se pratiti i, ako je potrebno, provoditi primjenu načela zaštite podataka u kontekstu izbora i političkih kampanja, kao što su transparentnost, ograničenje svrhe obrade, proporcionalnost i sigurnost, kao i ostvarivanje prava osoba čiji se osobni podaci obrađuju.
Angažiranje i interakcija sa biračima inherentna je demokratskom procesu. Na taj se način omogućuje priprema političkih programa, građanima se daje prilika da utječu na politiku i razvoj kampanja u skladu s očekivanjima građana.
Političke stranke, političke koalicije i kandidati sve se više oslanjaju na osobne podatke i sofisticirane tehnike profiliranja kako bi pratili i ciljali birače. U praksi, pojedinci dobivaju visoko personalizirane poruke i informacije, posebno na društvenim mrežama i drugim sličnim platformama, na temelju osobnih interesa, životnih navika i vrijednosti.
Prediktivni alati se u velikoj mjeri koriste za klasificiranje ili profiliranje osobina, karakteristika, raspoloženja i drugih odlučnih parametara ličnosti pojedinca, što omogućuje pretpostavke o njihovim duboko osobnim preferencijama, uključujući političke stavove i druge posebno osjetljive kategorije podataka. Proširenje takvih tehnika obrade podataka u političke svrhe predstavlja ozbiljan rizik, ne samo za pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka, nego i za povjerenje građana u integritet samog demokratskog procesa.
Osim političkih stranaka i kandidata, u obradu osobnih podataka u političke svrhe mogu biti uključeni i neki drugi akteri: platforme društvenih medija, interesne skupine, oglasne mreže i brojni drugi. Ti sudionici mogu odigrati važnu ulogu u izbornom procesu i njihova usklađenost podliježe nadzoru neovisnih tijela za zaštitu osobnih podataka.
Odbor stoga kao ključne ističe sljedeće točke koje bi se trebale poštovati kada političke stranke obrađuju osobne podatke tijekom izbornih aktivnosti:
Osobni podaci koji otkrivaju politička mišljenja spadaju u posebnu kategorija podataka u okviru Opće uredbe. Kao opće načelo, obrada takvih podataka je zabranjena i podložna je brojnim uvjetima koji se trebaju tumačiti restriktivno, kao što je primjerice zahtjev da privola pojedinca za obradu njegovih osobnih podataka bude izričita, specifična, potpuno informirana i slobodno dana.
Osobni podaci koji su objavljeni ili su ih birači na neki drugi način podijelili, čak i ako nisu podaci koji otkrivaju političko opredjeljenje, još uvijek podliježu propisima o zaštiti podataka i štite se. Primjerice, korištenje osobnih podataka prikupljenih putem društvenih mreža nije moguće bez poštivanja obveza koje se odnose na transparentnost, specifikaciju namjene i zakonitost.
Čak i kada je obrada osobnih podataka zakonita, organizacije moraju poštivati svoje druge dužnosti u skladu s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka, uključujući dužnost da budu transparentne i pružaju dovoljno informacija pojedincima koji se analiziraju i čiji se osobni podaci obrađuju, bez obzira jesu li podaci bili dobiveni na izravan ili neizravan način. Političke stranke i kandidati moraju biti spremni pokazati kako su se pridržavali načela zaštite podataka, osobito načela zakonitosti, pravičnosti i transparentnosti.
Ograničeno je isključivo automatizirano donošenje odluka, uključujući profiliranje, gdje odluka pravno ili slično značajno utječe na pojedinca koji je predmet odluke. Profiliranje povezano s porukama ciljanih kampanja može u određenim okolnostima uzrokovati "slične značajne učinke" i bit će u načelu zakonito samo s valjanim izričitim pristankom subjekta podataka. To je stajalište Europskog odbora za zaštitu osobnih podataka da pravni učinak koji proizlazi iz automatiziranog odlučivanja može uključivati utjecaj na to kako će osoba glasovati na izborima.
U slučaju ciljanja, biračima bi se trebale pružiti odgovarajuće informacije kojima se objašnjava zašto primaju određenu poruku, tko je za nju odgovoran i kako mogu ostvariti svoja prava kao subjekti obrade podataka.
Članovi Europskog odbora za zaštitu podataka također moraju surađivati s drugim nadležnim tijelima kako bi osigurali dosljedno tumačenje i poštivanje važećih zakona, uključujući Opću uredbu, kako bi sačuvali povjerenje u sigurnost i integritet izbora za Europski parlament i druge izbore u EU, predviđene za 2019. i kasnije.2
U Republici Hrvatskoj, AZOP je na svojim web stranicama također izdao preporuke3 o načinu postupanja s osobnim podacima u svrhu političkog marketinga.
Pravo na zaštitu osobnih podataka prije svega je ustavna kategorija, budući da je svakom građaninu zajamčena sigurnost i tajnost osobnih podataka, te se bez privole građanina njegovi osobni podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom (članak 37. Ustava Republike Hrvatske, "Narodne novine", br. 56/90. do 05/14.).
Osim Ustava Republike Hrvatske, temeljni pravni standard zaštite osobnih podataka u Republici Hrvatskoj predstavljaju Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti osobnih podataka, dalje: Uredba), i Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 42/18.). Zakon o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12.) regulirao je predmetnu materiju sve do stupanja na snagu Uredbe te je danom početka primjene Uredbe 25. 05. 2018. prestao važiti.
Pravo na izbornu promidžbu (politički marketing) i njena pravila definirana su Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, članci 28. – 30., („Narodne novine“, br. 116/99. do 104/15.), te Zakonom o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, u člancima 21. – 22. („Narodne novine“, br. 92/10., 23/13., 143/13.). U članku 3. ovog Zakona biračima se jamči sloboda opredjeljenja i tajnost glasovanja.
Politički marketing (kao uvriježeni izričaj za izbornu promidžbu) se isto tako može definirati i kao sredstvo političke komunikacije pomoću kojega se političke stranke i drugi sudionici izborne promidžbe na izborima žele približiti građanima (biračima) nudeći im svoje proizvode, tj. određeni politički program/opciju temeljem kojih nastoje građane (birače) upoznati sa svojim političkim djelovanjem, a ujedno i utjecati na njihova mišljenja i stavove u cilju prihvaćanja određenog političkog programa/opcije, tj. “davanja” glasa na izborima.
Osobni podaci se u svrhe političkog marketinga mogu koristiti na razne načine, primjerice:
- direktnim (izravnim) pozivanjem na telefonske brojeve građana
- ubacivanjem personaliziranih brošura, pisama i letaka u poštanske sandučiće građana
- slanjem personaliziranih poruka na e-mail adrese građana
- slanjem SMS/MMS poruka na privatne brojeve mobilnih telefona građana
Pod personaliziranim porukama smatraju se poruke u kojima je navedeno ime i prezime adresata (kod pisanih pošiljaka), kao i poruke upućene točno određenoj osobi, u kojima se u svakoj od poruka, svakom korisniku obraća imenom.
O neželjenom političkom marketingu govorimo u slučaju kada građanin (birač) nije dao pristanak za gore navedene radnje niti mu je dana mogućnost naknadne uskrate pristanka kod nuđenja određenog proizvoda/političkog programa/opcije gdje se prvi put uspostavlja kontakt sa korisnikom (građaninom/biračem), kojom prilikom se može zatražiti njegov pristanak.
Primjeri dopustivog marketinga
Dopustiv bi bio marketing koji se odvija u zakonskim okvirima za koji postoji pristanak, a kad/ako nije moguće unaprijed pribaviti pristanak osobe kojoj se obraća, treba se omogućiti osobi mogućnost izbora, dakle omogućiti naknadnu uskratu pristanka te kada se izbjegava slanje personalnih poruka. Ako je na poštanskom sandučiću izričito napisano da vlasnik ne želi primati nikakve marketinške ponude takav izbor treba poštivati. Višekratno slanje marketinških poruka (posebice neželjenih poruka) predstavlja nametljivo ponašanje i pretjerano zadiranje u privatnost. Izravno obraćanje građanima s direktnim upitom za koga će glasati predstavlja povredu posebne kategorije osobnih podataka.
Političko opredjeljenje smatra se posebnom kategorijom osobnih podataka, to su tzv. osjetljivi podaci, koji uživaju naročitu zaštitu i koji se smiju koristi pod točno propisanim zakonskim uvjetima (članak 9. Uredbe).
Preporuka Agencije svim političkim strankama i drugim sudionicima izborne promidžbe je da svoje poruke građanima upućuju koristeći manje invazivne metode (primjerice; putem sredstava javnog priopćavanja, javnih tribina, dijeljenjem letaka, brošura i ostalih materijala u kojima izlažu i obrazlažu svoj program) te da se u izlaganju svojih programa obraćaju širem / neodređenom broju građana umjesto slanja personaliziranih brošura, pisama, letaka i inih materijala koji su naslovljeni na točno određenog građanina sa navođenjem njegovih osobnih podataka, ako za takvo izravno obraćanje nemaju prethodnu privolu građanina.
Imajući na umu da je izborna promidžba dopustiv alat sudionika izborne promidžbe kojim oni izlažu, nude svoje programe biračima, te uvažavajući činjenicu da određen dio javnosti možda i želi biti upoznat sa programima koje nude razne političke stranke kao i to da se pristanak ne može dobiti prije prvotnog obraćanja građanima – nužno je ostavljanje izbora građanima da naknadno uskrate svoj pristanak za dobivanje marketinških ponuda. Dakle, kad građanin primi određenu poruku od strane bilo kojeg sudionika izborne promidžbe, treba mu se omogućiti da se usprotivi primanju takvih poruka u budućnosti (ako ih građanin ne želi primati) i u tom smislu bi kontaktiranje u svrhe marketinga trebalo prestati. Višekratno slanje marketinških poruka unatoč protivljenju ili bez omogućavanja građaninu da se usprotivi takvom marketingu predstavlja, prema mišljenju Agencije, povredu privatnosti.
Uz ove postojeće smjernice i preporuke regulatornih tijela, 25. ožujka 2019. Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske objavilo je, na temelju članka 29. Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, Obvezne upute broj EP IV o zaštiti osobnih podataka (objavljene u „Narodnim novinama“, br. 30/19., dalje: Upute).
Prema objavljenim Uputama, voditeljima obrade osobnih podataka smatraju se izborna povjerenstva koja su u skladu s odredbama Zakona i zakona kojim se uređuje pitanje nadzora financiranja izborne promidžbe, nadležna za poduzimanje određene izborne radnje i radnje radi nadzora financiranja izborne promidžbe.
Upute razlikuju više vrsta voditelja obrade, pa ih tako razvrstavaju u sljedeće kategorije:
Voditelji obrade osobnih podataka u pogledu prikupljanja potpisa birača i podnošenja kandidacijske liste su politička stranka ili političke stranke, te nositelj kandidacijske liste grupe birača ili birač – potpisnik prijedloga kandidacijske liste grupe birača.
Voditelj obrade osobnih podataka u pogledu evidentiranja zaprimljenih donacija, troškova (rashoda) izborne promidžbe te cijene i iznosu ostvarenog popusta u cijeni za medijsko oglašavanje izborne promidžbe je obveznik podnošenja pripadajućih izvještaja iz zakona kojim se uređuje pitanje nadzora financiranja izborne promidžbe.
Voditelj obrade osobnih podataka članova biračkih odbora su nadležna izborna povjerenstva koja ih imenuju i političke stranke koje određuju članove biračkog odbora sukladno odredbama Zakona.
Voditelj obrade osobnih podataka promatrača su političke stranke koje predlažu promatrače, birač – potpisnik prijedloga kandidacijske liste grupe birača i/ili nositelj kandidacijske liste grupe birača, nevladine udruge kao i međunarodne organizacije koje sukladno Zakonu predlažu promatrače, te nadležna izborna povjerenstva.
Voditelj obrade osobnih podataka članova Etičkog povjerenstva su podijeljeni u dvije grupe:
a) političke stranke zastupljene u Hrvatskom saboru i Ustavni sud Republike Hrvatske u pogledu imenovanja članova Povjerenstva te
b) Državno izborno povjerenstvo u pogledu isplate naknade za rad u povjerenstvu.
Obrađuju se samo oni osobni podaci koji su nužni za provedbu pojedinih izbornih radnji i provedbe nadzora financiranja izborne promidžbe.
Osoba čiji se osobni podaci obrađuju, sukladno temeljnim načelima zaštite osobnih podataka, svakako mora biti upoznata sa svrhom obrade osobnih podataka.
Zbog navedenoga, u Uputama je detaljno navedena svaka pojedinačna svrha obrade. Tako se pri provođenju izbora i postupka nadzora financiranja izborne promidžbe obrađuju osobni podaci:
– članova izbornih tijela radi njihova imenovanja i isplate naknade za rad na izborima
– kandidata, birača koji su predlagatelji kandidacijske liste, kontakt osobe naznačene na kandidacijskoj listi i kontakt osoba naznačenih na obrascu s podacima o posebnom računu radi kandidiranja i radi daljnje obrade radi provedbe izbora
– promatrača radi promatranja izbornog postupka
– osoba koje sudjeluju u financiranju kandidacijske liste nad kojima se provodi nadzor financiranja izborne promidžbe – radi nadzora zakonitosti financiranja izborne promidžbe kandidacijske liste
– članova Etičkog povjerenstva radi njihova imenovanja i isplate naknade za rad u povjerenstvu
– trećih osoba – stranaka ugovora s kojima voditelji obrade sklapaju ugovore radi provedbe popratnih radnji vezanih za izbore ili koje je voditelj obrade odredio u stručne timove radi provedbe popratnih radnji vezanih za izbore i nadzor financiranja izborne promidžbe.
Pri provođenju izbora i postupka nadzora financiranja izborne promidžbe obrađuju se sljedeći osobni podaci:
– osobni podaci članova izbornih tijela: ime i prezime, adresa prebivališta, osobni identifikacijski broj (OIB), kontakt podaci, datum rođenja, podatak o bankovnom računu, podatak o mirovinskom osiguranju i potpis.
– osobni podaci kandidata: ime i prezime, adresa prebivališta, datum rođenja, osobni identifikacijski broj (OIB), spol i potpis, a za državljane drugih država članica Europske unije i državljanstvo, posljednju adresu u matičnoj državi članici, mjesto ili izborna jedinica u matičnoj državi članici na kojem biračkom popisu je njegovo ime posljednje stavljeno – gdje je to primjenjivo te podatak da li je lišen prava na kandidiranje u matičnoj državi.
– osobni podaci birača – predlagatelja kandidacijske liste i birača: ime i prezime, adresa prebivališta, datum rođenja, broj osobne iskaznice ili putovnice, mjesto izdavanja osobne iskaznice ili putovnice i potpis.
– osobni podaci kontakt osobe naznačene na prijedlogu kandidacijske liste, osobni podaci osoba naznačenih na obrascu s podacima o posebnom računu: ime i prezime, osobni identifikacijski broj OIB, adresa prebivališta i kontakt podaci.
– osobni podaci promatrača: ime i prezime, osobni identifikacijski broj (OIB), broj putovnice ili broj i mjesto izdavanja identifikacijske isprave promatrača i podaci o podnositelju zahtjeva za promatranje izbora.
– osobni podaci osoba koje sudjeluju u financiranju kandidata nad kojima se provodi nadzor financiranja izborne promidžbe: ime i prezime, adresa prebivališta, osobni identifikacijski broj (OIB), podaci o identifikacijskoj ispravi, kontakt podaci, datum rođenja i podaci o bankovnom računu
– osobni podaci trećih osoba koji su nužni za izvršavanje ugovora između te treće osobe i voditelja obrade, odnosno koji su nužni za izvršenje zadaće i plaćanje naknade članovima stručnih timova određenih radi provedbe popratnih radnji vezanih za izbore i nadzor financiranja.
Predviđeno je kako Voditelj obrade može tražiti i obrađivati i druge podatke ako su isti potrebni za izvršavanje zakonskih obveza voditelja obrade.
Osobni podaci se obrađuju tijekom vremena potrebnog za ostvarenje svrhe za koju se obrađuju u rokovima određenim Zakonom, zakonom kojim se uređuje pitanje nadzora financiranja izborne promidžbe i drugim mjerodavnim propisima.
Tihana Kozina Barišić
___________________________________________________________
[1] https://edpb.europa.eu/sites/edpb/files/files/file1/edpb-2019-03-13-statement-on-elections_en.pdf
