Zakonom se, radi ostvarenja navedenih ciljeva, uvodi jasno definiranje redovnih i posebnih zemljišnoknjižnih postupaka te djelokrug postupanja zemljišnoknjižnih referenata, sudskih savjetnika i sudaca.
S tim u vezi, zemljišnoknjižni postupak se određuje kao hitan postupak te se propisuje rok za donošenje rješenja u redovnim zemljišnoknjižnim postupcima. U tu je svrhu, člankom 115. propisana obveza nadležnog zemljišnoknjižnog suda da u roku od petnaest radnih dana od kada je zaprimio podnesak donese rješenje o urednom zemljišnoknjižnom podnesku. Na taj način podnositeljima se omogućuje da već u kratkom roku raspolažu podatkom o tome je li njihov podnesak pogodan za postupanje te sukladno tomu, je li za očekivati da povodom njihovog podneska nadležno tijelo donese meritornu odluku.
Redefiniranje poslovnih procesa vezanih uz zemljišnoknjižni postupak
Osim što je Zakonom pojednostavljeno postupanje u pojedinačnom ispravnom postupku, koji se u praksi pokazao prilično dugotrajnim, redefinirani su i poslovni procesi za provedbu predmetnih postupaka. Tako je člankom 58. Zakona propisano da opća punomoć za sastavljanje privatne isprave koja je temelj upisa u zemljišnu knjigu ne smije biti starija od jedne godine u trenutku sastavljanja isprave. Usporedbe radi, važno je napomenuti da je prethodni zakon propisivao da se taj rok utvrđuje od podnošenja prijedloga, što je u praksi rezultiralo pokretanjem većeg broja pojedinačnih ispravnih postupaka, a što je opet dovodilo do usporavanja postupka rješavanja zemljišnoknjižnih predmeta.
Zakon, radi postizanja cilja bržeg postupanja, također propisuje da je predlagatelj koji se nalazi u inozemstvu, a nema opunomoćenika u Republici Hrvatskoj, dužan već prilikom podnošenja prijedloga imenovati opunomoćenika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj i naznačiti njegovu adresu. Ako prijedlog ne sadrži podatak o opunomoćeniku, sud će ga odbaciti.
Nadalje, radi unificiranja sustava vođenja zemljišnih knjiga, Zakon uvodi i rok od tri godine za osnivanje zemljišnih knjiga u katastarskim općinama u kojima se vodi polog isprava ili kartoni zemljišta, dok je za one katastarske općine koje nemaju zemljišnu knjigu, određen rok od pet godina za osnivanje zemljišne knjige.
Rok za brisanje hipoteka po službenoj dužnosti
Zakonom se pojednostavljuje brisanje starih hipotekarnih tražbina za koje je do sada bilo potrebno provoditi poseban postupak amortizacije, i to na način da je propisano da će se po službenoj dužnosti ili po prijedlogu stranke brisati hipoteke upisane do 1. rujna 1980., dok je prethodnim zakonom to vrijedilo samo za brisanje hipoteka koje su upisane prije 25. prosinca 1958.
Informacijski sustav zemljišnih knjiga
Odredbama Zakona jasnije se definiraju ovlaštenici informacijskog sustava u primjeni suda, odnosno pravo na pristup i pretragu podataka zemljišne knjige elektroničkim putem. Odredbama novog Zakona propisana je isključivo e-komunikacija zemljišnoknjižnog suda s tijelima za katastar i drugim tijelima sudbene i upravne vlasti.
Zakonom se stavlja naglasak na elektroničko podnošenje prijedloga putem ovlaštenih korisnika informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda. Vezano uz to, propisana je obveza javnih bilježnika da stranke, nakon sastavljanja isprave, solemnizacije i ovjere potpisa na ispravi, upoznaju s mogućnošću podnošenja prijedloga elektronički te da uz njihovu suglasnost prijedlog i dostave zemljišnoknjižnom sudu.
Središnja arhiva svih općinskih sudova na jednome mjestu
Zakonom je propisano obavezno prenošenje ulaznih dokumenata u elektronički oblik, kada se za to osiguraju tehnički uvjeti, te se uvodi elektronička zbirka isprava. Sve navedeno postepeno dovodi do potpunog elektroničkog postupanja u zemljišnim knjigama odnosno do elektroničkog spisa.
Kroz reformu zemljišnih knjiga nastavlja se razvoj digitalizacije, propisano je prenošenje ručno vođenih zemljišnih knjiga u elektronički oblik te je u planu potpuna uspostava digitalne arhive, čime bi se stvorile pretpostavke za uspostavu središnje arhive zemljišnih knjiga svih općinskih sudova na jednom mjestu.
Ostvarenju većeg stupnja pravne sigurnosti pridonose i odredbe Zakona kojima su uvedene i dvije nove vrste zabilježbi u zemljišnu knjigu, i to zabilježba odbacivanja ovrhe te zabilježba izvanrednog pravnog lijeka, čime je povećan opseg podataka koje zemljišne knjige pružaju sudionicima u pravnom prometu.
Slijedom navedenog, posljedica uspješnog provođenja Zakona svakako bi mogla biti poboljšana kvaliteta podataka zemljišne knjige, brže rješavanje redovnih i posebnih zemljišnoknjižnih postupaka, uz postupni prelazak na potpuno elektroničko poslovanje u zemljišnim knjigama.
Izuzetna dinamika promjena u poslovnim procesima i organizaciji rada nadležnih tijela u zemljišnoknjižnom sustavu, koji je u cijelosti temeljen na novim informatičkim tehnologijama, opravdava mnoštvo izmjena u zakonodavstvu na području zemljišnoknjižnog prava te nedvojbeno upućuje na zaključak da ih je radi efikasne primjene ponuđenih tehnoloških olakšanja neophodno i pravovremeno pravno definirati.
Tihana Čikeš, dipl. iur.
