Ovim izmjenama pooštrava se zakonska kaznenopravna politika kažnjavanja u odnosu na pojedina kaznena djela iz kataloga Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18.). Naime, u Glavi X. Kaznenog zakona – Kaznena djela protiv života i tijela, povisuje se zapriječeni minimum zatvorske kazne za kazneno djelo sakaćenja ženskih spolnih organa iz članka 116. stavka 1. i 3., za kvalificirani oblik kaznenog djela tjelesne ozljede iz članka 117. stavka 2., kaznenog djela teške tjelesne ozljede iz članka 118. stavka 2. i kaznenog djela osobito teške tjelesne ozljede iz članka 119. stavka 2., a koja su obuhvaćena konceptom pojačane zaštite bliske osobe uvedenim Kaznenim zakonom. Također, povisuje se posebni minimum kazne zatvora za temeljni i kvalificirani oblik kaznenog djela povrede djetetovih prava iz članka 177. Kaznenog zakona, te za samostalno kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a Kaznenog zakona, oba sadržana u Glavi XVIII. Kaznenog zakona - Kaznena djela protiv braka, obitelji i djece.
Uvodi se nova koncepcija u definiranju kaznenog dijela silovanja, odnosno prema tom novom konceptu kazneno silovanja podrazumijeva svaki spolni odnos ili s njim izjednačenu spolnu radnju na koji žrtva nije dala svoj pristanak. Počinitelj kaznenog djela silovanja bit će i onaj koji navede žrtvu na nekonsenzualni spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju, a da pri tom sam ne obavlja spolni odnošaj ili s njime izjednačenu spolnu radnju. Za opisane oblike protupravnog postupanja propisuje se kazna zatvora u visini od jedne do pet godina.
Tko navedeno djelo počini uporabom sile ili prijetnje da će izravno napasti na život ili tijelo silovane ili druge osobe kazniti će se kaznom zatvora od tri do deset godina. Naime, uporaba sile ili opisane prijetnje podrazumijeva izostanak pristanka.
Pristanak postoji ako je osoba svojom voljom odlučila stupiti u spolni odnošaj ili s njime izjednačenu spolnu radnju i bila je sposobna donijeti i izraziti takvu odluku. Smatrat će se da takvog pristanka nema osobito ako je spolni odnošaj ili s njime izjednačena spolna radnja izvršena uz uporabu prijetnje, prijevare, zlouporabom položaja prema osobi koja se prema počinitelju nalazi u odnosu zavisnosti, iskorištavanjem stanja osobe zbog kojeg ona nije bila sposobna izraziti svoje odbijanje, ili nad osobom kojoj je protupravno oduzeta sloboda.
Temelj ovako predloženog kaznenog djela silovanja čini izostanak pristanka žrtve, odnosno oštećenika za spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju. Sam koncept pristanka kod kaznenog djela silovanja i dalje će se predlagati po uzoru na koncept pristanka kako je bio definiran kaznenim djelom spolnog odnošaja bez pristanka iz članka 152. stavka 3. Kaznenog zakona.
Slijedom navedenog, došlo je do izmjene općeg dijela Kaznenog zakona kod primjene kaznenog zakonodavstva za kaznena djela koja izvan područja Republike Hrvatske počine njezini državljani, odnosno briše se kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka kod primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske i kad kazneno djelo nije kažnjivo prema zakonu države u kojoj je počinjeno.
Proširuje se krug službenih osoba i to na način da se službenom osobom u smislu Kaznenog zakona smatra i stručni radnik koji obavlja poslove iz djelatnosti socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja.1
Na taj način navedene osobe dobivaju pojačanu kaznenopravnu zaštitu kroz niz kvalificiranih oblika pojedinih kaznenih djela iz kataloga Kaznenog zakona u kojima će se učinjena djela prema službenoj osobi kao zaštitnom objektu sankcionirati kaznom koja će po svojoj mjeri biti teža od kazne za temeljni oblik počinjenja. Osim što će se predloženom izmjenom ojačati kaznenopravna zaštita stručnih radnika koji obavljaju poslove iz djelatnosti socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, proširuje se i krug njihove kaznenopravne odgovornosti za tzv. posebna kaznena djela, odnosno ona kaznena djela koja može počiniti samo počinitelj koji ima određeno svojstvo, u konkretnom slučaju svojstvo službene osobe.
Propisuje se i novo kazneno djelo prisile prema osobi koja obavlja poslove od javnog interesa ili javnom službeniku.
Naime, tko osobu u obavljanju poslova od javnog interesa ili javnog službenika u obavljanju javne službe silom ili prijetnjom da će izravno uporabiti silu spriječi u obavljanju poslova od javnog interesa ili javne službe, kazniti će se kaznom zatvora do tri godine. Ako je navedenim kaznenim djelom doveden u opasnost život ili tijelo osobe koja obavlja poslove od javnog interesa ili javnog službenika ili mu je nanesena tjelesna ozljeda ili je uporabljeno oružje ili opasno oruđe, tada će se počinitelj kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. No, počinitelj kaznenih djela koji je bio izazvan protuzakonitim, bezobzirnim ili grubim postupanjem osobe koja obavlja poslove od javnog interesa ili javnog službenika moći će se osloboditi kazne.
Iako javni interes nije definiran Kaznenim zakonom, može se smatrati da je to onaj interes na koji svaki građanin ima pravo. Iz toga proizlazi da će se osobom koja obavlja poslove od javnog interesa moći smatrati i naprimjer osoba koja obavlja poslove javnog prijevoza putnika.
S obzirom na činjenicu da većina država članica Europske unije ne poznaje kazneno djelo teškog sramoćenja te da je za to kazneno djelo u praksi pokrenut mali broj kaznenih postupaka koji su u većini slučajevi završili donošenjem oslobađajućim presudama, to kazneno djelo se briše iz Kaznenog zakona. Oštećenik može potraživati naknadu štete u građanskopravnom postupku kao temeljnu sankciju građanskog prava.
U dijelu Kaznenog zakona koji se odnosi na kaznena djela protiv osobne slobode (prijetnja), pored postojećih kvalifikatornih okolnosti, dodaje se i prijetnja počinjena iz mržnje prema bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće. Naime, uvođenjem novih kvalifikatornih okolnosti, zakonodavac dodatno daje zaštitu bliskim osobama zbog njihove prepoznate izloženosti ovom obliku protupravnog postupanja. Isto tako, uočena je i potreba pružanja pojačane zaštite osobama osjetljivim zbog njihove posebne ranjivosti koja proizlazi iz njihove ovisnosti o drugima. Osobama koje su žrtve, odnosno oštećenici ovog kaznenog djela počinjenog iz mržnje osigurava se viši stupanj zaštite inkriminiranjem te kvalifikatorne okolnosti i propisivanjem težeg kažnjavanja počinitelja. Također, uvodi se bliska osoba kao nova kvalifikatorna okolnost počinjenja kaznenog djela nametljivog ponašanja. Dodatna zaštita navedenoj kategoriji osoba osigurava se na način da će se za počinjena kaznena djela nametljivog ponašanja prema bliskoj osobi kazneni progon pokretati po službenoj dužnosti.
Nadalje, inkriminira se nepridržavanje samostalne mjere opreza određene sudskom odlukom, i to kao modaliteta bića kaznenog djela neizvršenja sudske odluke. Novim predviđenim izmjenama Zakona o kaznenom postupku predlaže se uvođenje samostalne mjere opreza kao novog procesnog instituta u slučaju kada postoji osnova za određivanje istražnog zatvora, a istekli su maksimalni rokovi njegova trajanja. S obzirom da kod nepridržavanja samostalne mjere opreza ona ne može biti zamijenjena istražnim zatvorom zbog isteka maksimalnih rokova njegova trajanja, neophodno je bilo propisati posljedicu njezinog nepridržavanja kao kaznenu odgovornost za kazneno djelo, odnosno neizvršenje sudske odluke.
Bernard Iljazović
^ 1 Stručnim radnikom koji obavlja poslove iz djelatnosti socijalne skrbi smatra se stručni radnik iz odredbi iz članaka 208. i 209. Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine", broj 157/13., 152/14., 99/15., 52/16., 16/17. i 130/17.) i posebni skrbnik u smislu zakona kojim se uređuje centar za posebno skrbništvo, a stručnim radnikom koji obavlja poslove iz djelatnosti odgoja i obrazovanja smatra se osoba koja obavlja odgojno-obrazovni rad u javnoj ustanovi koja obavlja djelatnost odgoja i obrazovanja sukladno odredbama članka 1. stavka 2. i članka 100. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ("Narodne novine", broj 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 16/12., 86/12., 94/13., 152/14., 7/17. i 68/18.) te nastavnik i suradnik na visokom učilištu sukladno odredbama članaka 47. i 91. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine", broj 123/03., 105/04., 174/04., 2/07., 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/14., 60/15., 131/17. i 96/18.)
