c S
U središtu
Skraćeno radno vrijeme – nova mjera za ugrožena radna mjesta i oporavak gospodarstva 01.07.2020 Nakon niza gospodarskih mjera Vlade RH u prethodnim mjesecima, donesenih radi očuvanja radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (COVID – 19), Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) usvojio je 29. lipnja 2020. godine novu mjeru pod nazivom Potpora za očuvanje radnih mjesta - skraćivanje radnog vremena”, kao nastavak djelovanja borbe protiv posljedica krize zbog pandemije koronavirusa, koje uključuju dodatne mjere za očuvanje radnih mjesta i pomoć gospodarstvu. Predviđeno trajanje potpore za očuvanje radnih mjesta je od 1. lipnja 2020. do 31. prosinca 2020. godine.

Cilj navedene potpore je očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih je zbog posebne okolnosti uvjetovane Koronavirusom (COVID -19) došlo do privremenog smanjenja opsega posla. Mjera je namijenjena poslodavcima koji obavljaju gospodarsku djelatnost te zapošljavaju 10 i više radnika, odnosno radnicima zaposlenih kod takvih poslodavaca na puno radno vrijeme (bez obzira je li radnik na određeno ili neodređeno),a ne uključuje vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore i prokuriste. Pod vlasnicima i suvlasnicima smatraju se osobe koje su imatelji više od 25% udjela u kapitalu društva. Predstavnici radnika u upravnim i nadzornim odborima odnosno drugim odgovarajućim tijelima koja nadziru vođenje poslova mogu koristiti predmetnu potporu. Bitno je naglasiti kako poslodavac može potporu koristiti samo za radnike koji su kod njega bili zaposleni na dan 31. svibnja 2020. godine.

Poslodavci koji koriste mjere HZZ-a i drugih davatelja, a kojima je trošak plaće opravdani trošak, ne mogu istovremeno koristiti obje mjere. Poslodavac ne može podnijeti zahtjev za korištenje potpore za radnike kojima teče otkazni rok. Udruge i ustanove koje nisu u sustavu poreza na dobit ne mogu koristiti mjeru. Potpora se ne može ostvariti ni za radnike koji rade na daljinu. Tvrtke u stečaju mogu koristiti ovu mjeru ukoliko su poslovno aktivne, imaju zaposlene i podmiruju svoje obveze. Kod poslodavca ili dijelovima poslodavca za čije se radnike privremeno skraćuje puno radno vrijeme, u mjesecima za koje se prima potpora, radno vrijeme ne može biti organizirano u nejednakom trajanju, osim kada je to potrebno zbog procesa rada organiziranog u smjenama i ne može se naložiti prekovremeni rad.

Poslodavci koji nisu isplatili utvrđenu ili propisanu plaću prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu za sve mjesece koji prethode mjesecu za koji se traži potpora, također ne mogu koristiti mjeru. Prema tome, obveza poslodavca je da radniku isplati ugovorenu ili propisanu plaću kao da je radio puno radno vrijeme, a naknadno će od HZZ-a dobiti potporu po radniku proporcionalno skraćenju radnog vremena.

Poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu radniku za kojeg koristi potporu, najmanje 30 dana od dana prestanka korištenja potpore. Isto se ne odnosi na slučajeve prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme, odlaska radnika u mirovinu, kada radnik otkazuje ugovor o radu, osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu, otkaza zbog skrivljenog ponašanja radnika, te izvanrednog otkaza ugovora o radu. U tim slučajevima, poslodavac ostvaruje pravo na isplatu prema danima u kojima je osoba koristila potporu za skraćivanje radnog vremena prema Evidenciji o radnom vremenu. Obveza je poslodavca da odmah ili najkasnije u roku od 8 dana obavijestiti HZZ ukoliko je došlo do otkaza ugovora o radu s pojedinim radnikom, s točnim datumom i razlogom otkaza odnosno ukoliko je došlo do drugog načina prestanka ugovora o radu.

Potpora se dodjeljuje za privremeno uvođenje punog radnog vremena radnika u trajanju kraćem od mjesečnog fonda sati, ali ne kraćem od polovice mjesečnog fonda sati, u visini najviše do 2.000 kn mjesečno neto po radniku, odnosno od 21 do 25 kuna po satu, ovisno o tome koliko radnih dana ima pojedini mjesec. Vrijednost iznosa neto naknade sata skraćenog radnog vremena računa se po formuli: do 4.000,00 kn podijeljeno s mjesečnim fondom sati za puno radno vrijeme za mjesec za koji je tražena potpora, pomnožen brojem sati za koje se daje potpora. Za radnike čiji je iznos ugovorene ili propisane neto plaće niži od 4.000,00 kn, u izračun naknade sata skraćenog radnog vremena uzima se iznos ugovorene ili propisane neto plaće. Pojedini radnik može provesti do 50% mjesečnog fonda sati u korištenju potpore za skraćivanje radnog vremena. Bitno je naglasiti da je poslodavac dužan obračunati i isplatiti doprinose iz i na iznos potpore koju isplaćuje radniku, a prema odobrenoj potpori HZZ će izvršiti povrat obračunatih i uplaćenih doprinosa iz i na osnovicu temeljem podatka Porezne uprave iz Obrasca JOPPD.

Predaja zahtjeva za potporu za skraćivanje radnog vremena i prateće dokumentacije vrši se isključivo putem on line aplikacije na web adresi www.hzz.hr.

Osnovni kriterij kod podnošenja zahtjeva za potporu za skraćivanje radnog vremena je očekivani pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati svih radnika zaposlenih kod poslodavca na puno radno vrijeme u mjesecu za koji se traži potpora minimalno 10%. Osim osnovnog kriterija, poslodavac mora dokazati povezanost utjecaja epidemije COVID-19 na poslovanje i očekivanog pada ukupnog mjesečnog fonda radnih sati. Navedena povezanost dokazuje se ostvarenim padom prometa/primitaka u mjesecu za koji se traži potpora od najmanje 20% u odnosu na isti mjesec protekle godine i jednim od sljedećih razloga:

  1. pad narudžbi putem raskida ili izmjene ugovora s kupcem/kupcima, pismenim očitovanjem kupaca o padu narudžbi za mjesec za koji se traži potpora,
  2. nemogućnost ugovaranja novih poslova za vrijeme epidemije COVID-19,
  3. nemogućnost isporuke gotovih proizvoda ili ugovorenih i plaćenih sirovina, repromaterijala, strojeva, alata,
  4. nemogućnost novih narudžbi sirovina, repromaterijala, alata i strojeva neophodnih za rad.

Iznimno, poslodavci koji djeluju u sektoru prerađivačke industrije (grupa C po NKD) mogu ostvariti potporu i ako je pad prometa u promatranom razdoblju manji od 20%, ali moraju dokazati jedan od navedenih razloga.

Pad prometa dokazuje se putem predanih obrazaca PDV Poreznoj upravi. Porezna uprava će temeljem dostavljenih PDV obrasca, a na zahtjev HZZ-a dostaviti podatak o stvarnom postotku pada prihoda za promatrano razdoblje. Ostali razlozi dokazuju se putem obrazložene vjerodostojne dokumentacije koje će poslodavac dostaviti HZZ-u na propisani način.

Nadalje, potpora se može dodijeliti poslodavcima koji zapošljavaju:

 - od 10 do 50 radnika ako je zahtjev za potporom podnesen za najmanje 20% radnika,

- od 51 i više radnika ako je zahtjev za potporom podnesen za najmanje 10% radnika.

Poslodavci koji podnose zahtjev za potporom za skraćivanje radnog vremena moraju:

  1. opisno navesti razloge očekivanog pada ukupnog fonda sati rada svih zaposlenih na puno radno vrijeme kod poslodavca za mjesec za koji se traži potpora, od minimalno 10%, uz prilaganje vjerodostojne dokumentacije kojim se dokazuje očekivani pad,
  2. dostaviti očekivani broj radnika za koji se traži potpora,
  3. dostaviti podatak o očekivanom padu prihoda/primitaka u mjesecu za koji se traži potpora u odnosu na isti mjesec prethodne godine,
  4. dostaviti tjedne rasporede radnog vremena za svakog pojedinog radnika i evidenciju o radnom vremenu.

Međutim, HZZ može od poslodavaca u svrhu dokazivanja opravdanosti potpore za skraćivanje radnog vremena zatražiti i drugu dokumentaciju.

Poslodavac kojeg obvezuje kolektivni ugovor, svome zahtjevu za potporom prilaže Sporazum o korištenju potpore za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena, sklopljen sa sindikatom-potpisnikom kolektivnog ugovora. Poslodavac kojeg ne obvezuje kolektivni ugovor, prilaže Sporazum potpisan ili s radničkim vijećem (ako je utemeljeno kod poslodavca) ili sa sindikatom (ako djeluje kod poslodavca). Ukoliko ne bude postignut Sporazum u roku od 5 dana od dana kada je poslodavac predložio sklapanje sporazuma, poslodavac može donijeti Odluku o podnošenju zahtjeva za korištenje potpore za skraćivanje radnog vremena.

Nakon sklapanja Sporazuma ili donošenja Odluke o podnošenju zahtjeva za korištenje potpore za skraćivanje radnog vremena, a prije početka rada u skladu s tom potporom, o toj odluci i o rasporedu rada poslodavac mora obavijestiti radnike i o provedenim postupcima osigurati pisani dokaz, s izuzetkom za lipanj 2020. Poslodavac mora osigurati dokaz o padu ukupnog mjesečnog fonda radnih sati svih radnika zaposlenih kod poslodavca na puno radno vrijeme, kao i dokaz o padu prihoda od prodaje ili dokaz o drugom negativnom utjecaju na poslovanje te raspored skraćenog radnog vremena radnika za koje traži potporu. Poslodavac je u obvezi do kraja svakog tekućeg tjedna korištenja potpore, za naredni tjedan dostaviti HZZ-u, elektroničkim putem, raspored radnog vremena radnika koji koriste potporu za skraćivanje radnog vremena, lokaciju rada i početak rada radnika. Sve izmjene dostavljenog rasporeda iz razloga privremene spriječenosti za rad, korištenja godišnjeg odmora i slično, moraju se najaviti unaprijed, najkasnije prije početka rada radnika koji je pozvan na rad kao zamjena.

Istekom mjeseca za koji je tražena potpora, poslodavac dostavlja HZZ-u Evidenciju o radnom vremenu, potpisanu od strane radnika za koje je korištena mjera i odgovorne osobe kod poslodavca uz prihvaćanje materijalne i kaznene odgovornosti za sve potpisnike o točnosti iskazane evidencije radnog vremena. Evidencija se dostavlja za radnike koji su koristili potporu i može biti skupni dokument.

HZZ je dužan zaprimiti i obraditi zahtjev korisnika u roku od 10 dana od dana zaprimanja zahtjeva, nakon čega će obavijestiti korisnika o odobrenom zahtjevu i potpisati ugovor o dodjeli sredstava. Isplate sredstava vrše se do 30. u mjesecu za prethodni mjesec. Poslodavac može uputiti prigovor na dostavljenu obavijest o ocjeni Zahtjeva u roku 8 dana od dana zaprimanja obavijesti. Prigovor se upućuje Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Središnji ured, Odjel mjera aktivne politike zapošljavanja, Savska c. 64, Zagreb. Središnji ured je u obvezi u roku 10 dana odlučiti o prigovoru.

Poslodavac koji je tražio potporu bit će obvezan vratiti potporu, ako od trenutka dobivanja potpore do 31. prosinca 2021. godine postupi na jedan od sljedećih načina:

  1. isplati dividendu ili udjel u dobiti ili druge istovjetne primitke koji se smatraju raspodjelom dobiti bilo kojega poreznog razdoblja;
  2. ako vlastite dionice odnosno vlastite poslovne udjele dodijeli članovima uprave i/ili izvršnim direktorima i/ili prokuristima i/ili drugim osobama koje su po zakonu ovlaštene zastupati društvo;
  3. dodijeli pravo osobama iz točke 2. na opcijsku kupnju dionica ili bilo koje drugo pravo koje se temelji na vrijednosti vlastitih dionica;
  4. isplati osobama iz točke 2. bilo koji iznos kao što su: bonus za postignute rezultate, nagrada za radne rezultate iznad neoporezivog iznosa propisanog propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka i ostale slične primitke koji se oporezuju kao dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak, sukladno propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka;
  5. stekne vlastite dionice odnosno vlastite poslovne udjele.

“Potpora za očuvanje radnih mjesta - skraćivanje radnog vremena” namijenjena je svim poslodavcima koji udovoljavaju propisanim kriterijima a koji zbog privremenog smanjenja opsega poslovanja, s padom prihoda od najmanje 20% u odnosu na isti mjesec protekle godine imaju potrebu za skraćenim radnim vremenom. Mogu je koristiti poslodavci koji zapošljavaju deset i više radnika, očekuju pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati svih zaposlenih na puno radno vrijeme za najmanje 10 posto, pri čemu je potporu moguće koristiti za najmanje 10 odnosno 20 posto radnika, ovisno o veličini tvrtke, pod uvjetom da su bili zaposleni kod poslodavca na dan 31. svibnja 2020. Dakle, mjera omogućuje poslodavcima da skraćuju radno vrijeme radnicima, a da pritom radnici ostanu zaposleni kod poslodavca na način da im se u određenoj mjeri pokriva dio plaće koji otpada na radne sate koji su skraćeni, u visini najviše do 2.000 kn neto mjesečno po radniku.

Ivan VIDAS, struč. spec. oec.