c S
U središtu

Digitalna budućnost Europe

02.07.2020 Europska komisija je 19. veljače 2020. predstavila svoje ideje i akcije za digitalnu ekonomiju, odražavajući vrijednosti kao što su: otvoreno, pošteno, raznoliko, demokratsko i samouvjereno, stavljajući pritom čovjeka na prvo mjesto.

Europa kao pouzdan digitalni lider

Digitalizacija je ključni pokretač u borbi protiv klimatskih promjena i postizanja zelene tranzicije. Europska podatkovna strategija i opcije politike za osiguravanje usmjerenog razvoja umjetne inteligencije (AI) prvi su koraci ka ostvarenju ciljeva Europske unije.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen naglasila je važnost Europske unije u oblikovanju digitalne budućnosti, uključujući  kibernetičku sigurnost i digitalno obrazovanje. Potpredsjednica Komisije, Margrethe Vestager, istaknula je da svaki građanin, svaki zaposlenik te svako poduzeće ima pravu šansu da iskoristi prednosti digitalizacije. Povjerenik za unutarnje tržište, Thierry Breton, izjavio je da Europa ima sve što je potrebno za utrku „velikih podataka“ i očuvanje njezinog tehnološkog suvereniteta, industrijskog vodstva i gospodarske konkurentnosti u korist europskih potrošača.

Ciljevi

Digitalne tehnologije, ako se koriste u pravu svrhu, koristit će građanima i kompanijama na mnogo načina. Tijekom narednih pet godina, Komisija će se usredotočiti na tri ključna cilja u digitalnom pogledu:

1Tehnologija koja djeluje na ljude.

2. Pošteno i konkurentno gospodarstvo.

3. Otvoreno, demokratsko i održivo društvo.

Nove politike i okviri omogućit će Europi da implementira vrhunske digitalne tehnologije i ojača svoje kapacitete za kibersigurnost. Europa će i dalje čuvati svoje otvoreno, demokratsko i održivo društvo i digitalni alati mogu podržati ta načela.

Europa kao lider u pouzdanoj umjetnoj inteligenciji

U dokumentu po nazivom White Paper on Artifical Intelligence, Komisija predviđa okvir za pouzdanu umjetnu inteligenciju, utemeljenu na izvrsnosti i povjerenju. U partnerstvu s privatnim i javnim sektorom, cilj je mobilizirati resurse u cijelom lancu vrijednosti i stvoriti prave poticaje za ubrzavanje implementacije AI, uključujući manja i srednja poduzeća. To uključuje rad s državama članicama i istraživačkom zajednicom kako bi se privukao i zadržao talent. Budući da AI sustavi mogu biti složeni i u određenim situacijama donose značajne rizike, izgradnja povjerenja je od presudne važnosti. Jasna pravila trebaju se baviti visoko rizičnim AI sustavima, a da ne opterećuju manje rizične sustave. U obzir treba uzeti i dosadašnja pravila EU-a o zaštiti potrošača, nepoštenoj trgovačkoj praksi, zaštiti osobnih podataka i privatnosti.

Visokorizični AI sustavi

Za slučajeve visokog rizika, kao što su zdravstveni, policijski ili transportni sustavi, AI sustavi trebaju biti transparentni i jamčiti ljudski nadzor. Vlasti bi trebale biti u mogućnosti testirati i potvrditi podatke koje koriste algoritmi dok provjeravaju kozmetiku, automobile ili igračke. Nepristrani podaci potrebni su za osposobljavanje sustava visokog rizika za pravilno funkcioniranje i poštovanje temeljnih ljudskih prava i sloboda. Iako je danas upotreba prepoznavanja lica za daljinsku biometrijsku identifikaciju općenito zabranjena i može se koristiti samo u iznimnim, propisno opravdanim i proporcionalnim slučajevima, podložnim jamstvima i na temelju EU ili nacionalnog prava, Komisija želi pokrenuti široku raspravu o okolnostima, koje, ako postoje, mogu opravdati takve iznimke.

Za aplikacije AI-ja s nižim rizikom, Komisija predviđa dobrovoljni program certifikacije. Sve AI aplikacije su dobrodošle na europskom tržištu ako su u skladu s pravilima Europske unije.

Europa kao lider u ekonomiji podataka

Količina podataka koju generiraju kompanije i tijela javne vlasti neprestano rast, stoga je Europska komisija objavila Europsku strategiju podataka. Cilj europske strategije podataka je osigurati da Europska unija postane uzor i lider u društvu koje je ojačano podacima. Zbog toga je cilj uspostaviti jedinstveno tržište podataka, kako bi se iskoristilo podatke, omogućavajući nesmetani protok podataka unutar Europske unije.

Komisija će najprije predložiti uspostavu regulatornog okvira u pogledu upravljanja podacima, pristupa i ponovne uporabe podataka. To podrazumijeva stvaranje poticaja za razmjenu podataka, uspostavljanje praktičnih, pravednih i jasnih pravila o pristupu i korištenju podataka, koja su u skladu s europskim vrijednostima i pravima kao što su zaštita osobnih podataka, zaštita potrošača i pravila tržišnog natjecanja. To ujedno znači i širenje dostupnosti podataka iz javnog sektora otvaranjem skupova podataka visokih vrijednosti diljem Europske unije i omogućavanjem njihove ponovne upotrebe za inovacije.

Komisija ima za cilj podržati razvoj tehnoloških sustava te će doprinositi ulaganjima u europske projekte visokog utjecaja na europske podatkovne prostore te pouzdane i energetski učinkovite infrastrukture u oblaku.

Pokrenut će se posebne sektorske akcije kako bi se izgradio europski podatkovni prostor, primjerice u industrijskoj proizvodnji, zelenom dogovoru, mobilnosti ili zdravlju. Komisija će također raditi na daljnjem usavršavanju građana u digitalnim vještinama.

Sljedeći koraci

Komisija će tijekom 2020. ove godine predstaviti regulativu o digitalnim uslugama, predložiti reviziju Uredbe o elektroničkoj identifikaciji i ojačati kibersigurnost razvijanjem zajedničkog centra za kibersigurnost. Europska unija će i dalje graditi svoj odnos s globalnim partnerima, koristeći svoju regulatornu moć, diplomaciju i financije za promicanje europskog modela digitalizacije. White paper o umjetnoj inteligenciji otvoren je za javnu raspravu do 19. svibnja 2020. Komisija također prikuplja povratne informacije o svojoj strategiji podataka. U svjetlu dobivenih povratnih informacija, Komisija će poduzeti daljnje akcije kako bi podržala razvoj pouzdane AI i ekonomije podataka.

Marija Bošković Batarelo mag. iur.