c S
U središtu

Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom

25.09.2020 Hrvatski Sabor je 15. rujna 2020. godine donio dugo iščekivani Zakon o obnovi zgrada koje su oštećene u potresu koji je u ožujku 2020. godine pogodio Grad Zagreb i okolicu. U ovom članku ćemo se osvrnuti na neka rješenja koja ovaj zakon nudi.

Predmetnim Zakonom uređuje se način i postupak obnove odnosno uklanjanja zagrada koje su oštećene potresom, gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih ovom elementarnom nepogodom.

Troškovi koji će nastati provedbom ovoga zakona osigurat će se u proračunu Republike Hrvatske, proračunu Grada Zagreba i proračunima Krapinsko – zagorske i Zagrebačke županije. Međutim, dio sredstava za obnovu morati će snositi i vlasnici odnosno suvlasnici nekretnina koje su oštećene ili potpuno uništene potresom. Člankom 5. stavkom 2. propisano je da će Republika Hrvatska osigurati 60% sredstava za obnovu, Grad Zagreb odnosno županije po 20% dok će vlasnici odnosno suvlasnici nekretnina oštećenih potresom morati osigurati 20% sredstava potrebnih za obnovu. Te odredbe se odnose na jednu nekretninu.

Međutim, ukoliko je oštećeno dvije ili više nekretnina istoga vlasnika na potresom pogođenom području tada će vlasnik ili suvlasnik takvih nekretnina morati za svaku daljnju nekretninu koju ima u svome vlasništvu sudjelovati sa 50% troška obnove. Prema zakonskom rješenju iz stavka 3. istoga članka proizlazi  ukoliko netko ima u vlasništvu više nekretnina da bi se prvom nekretninom smatrala ona u kojoj vlasnik ima prijavljeno prebivalište dok bi se ostale nekretnine potpadale pod pojam druge nekretnine.

Prije početka radova na obnovi vlasnici odnosno suvlasnici nekretnina su dužni uplatiti 20% troška obnove u Fond za obnovu. Ukoliko vlasnici odnosno suvlasnici ne predujme trošak obnove, trošak će umjesto njih snositi Republika Hrvatska. Međutim, u tom slučaju Republika Hrvatska će osnovati založno pravo na nekretninama za koje njihovi vlasnici odnosno suvlasnici nisu predujmili troškove obnove. Također bi trebalo istaknuti da će se ovim zakonom obnavljati i zgrade na kojima su bespravno uklonjeni konstrukcijski elementi odnosno ako su izvršene druge bespravne preinake. Vlasnik ili suvlasnik takve zgrade je dužan snositi troškove vraćanja takvog objekta u prvobitno stanje prije izvršenih bespravnih preinaka.

Predujmljivanja troškova obnove oslobođeni su fizičke osobe čiji ukupni dohodak odnosno dohodak članova zajedničkog kućanstva u prethodnoj i tekućoj godini ne prelazi iznos neoporezivog dohotka i ako nisu imali imovine vrjednije od 200.000.00 kn., zatim osobe sa invaliditetom i osobe koje su korisnici socijalne skrbi.

Zakon također omogućava izgradnju zamjenske obiteljske kuće te uklanjanje uništenog objekta. Ukoliko je objekt uništen u toliko mjeri da njegova obnova više nije moguća troškove uklanjanja takvog objekta u cijelosti snovi Republika Hrvatska. Zamjenska obiteljska kuća se gradi na zemljištu na kojem se je nalazila kuća koja je uništena u potresu, osim u slučaju ako se na nekretnini nalazi klizište. U tom slučaju zamjenska obiteljska kuća će se izgraditi na nekom od zemljišta u vlasništvu Grada Zagreba ili županije. Vlasnik zemljišta koje nije pogodno za izgradnju obiteljske kuće je dužan takvo zemljište ili darovati Gradu Zagrebu odnosno županiji ili platiti tržišnu vrijednost novoga zemljišta na kojem će se graditi kuća.

Pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće imaju samo osobe koje kao vlasnici ili suvlasnici nemaju u vlasništvu drugu nekretninu na području Grada Zagreba ili pogođenih županija. Zakon je i ograničio tlocrtnu površinu nove kuće prema kriteriju broja osoba koje su koristile odnosno imale prijavljeno prebivalište na uništenoj kući. Tlocrtna površina nove kuće mora iznositi najmanje 55 m2 za jednu ili dvije osobe, 70 m2 za tri ili četri osobe te 85 m2 za pet ili više osoba. Za zamjensku obiteljsku kuću ne plaća se vodni doprinos, komunalni doprinos i naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta.

Zakon je također i predvidio mogućnost stambenog zbrinjavanja za vrijeme trajanja obnove. Pravo na stambeno zbrinjavanje imaju osobe čiji objekt nije pogodan za stanovanje. Stambeno zbrinjavanje trebalo bi se izvršiti o trošku Grada Zagreba odnosno županija na način da se takvim osobama osigura smještaj u stanu u vlasništvu Grada odnosno županija. Ukoliko ne bi bilo dovoljno stanova u vlasništvu Grada odnosno županija potrebne stanove bi osigurala Republika Hrvatska.

Daniel Deković