Okrugli stol: Potrebne izmjene u izbornom zakonodavstvu

"Gong je ponudio svoj procesni prijedlog kako bi prema tome bilo optimalno ići. Ono što smo čuli od kolega i saborskih zastupnika je da treba i dalje inzistirati na tome, premda smo čuli argumente zašto će do toga teško doći", rekao je profesor na Fakultetu političkih znanosti, član Vijeća Gonga i autor analize Goran Čular po završetku okruglog stola. Istaknuo je da se Ustavni sud 2010. priklonio pragmatičnoj ocjeni ustavnosti parlamentarnih izbora, odnosno izbore nije proglasio neustavnima iako je narušena jednakost biračkog prava te poručio da će to biti problem u slučaju neposrednog utjecaja na rezultat izbora. 

Analiza je pokazala da aktualna podjela na izborne jedinice s izrazitom i nezakonitom nejednakošću biračkoga prava ima znatnog utjecaja na rezultate izbora, u prvom redu na razini zastupnika i izbornih jedinica te da je utjecaja bilo u svim izborima od 2000. godine. Međutim, 2020. nejednakost biračkog prava po prvi put je neposredno utjecala na dinamiku sastavljanja Vlade s obzirom na to da su prema simulaciji proporcionalne podjele mandata, HDZ i njegov poslijeizborni koalicijski partner Narodna stranka - Reformisti izgubili po jedan mandat. Tako bi vladajućoj koaliciji, koja obuhvaća točno 76 zastupnika, nedostajalo dva mandata za formiranje Vlade. 

Gong predlaže tri strategije izlaza iz neustavnog stanja, prema kojem bi maksimalistička strategija smanjila broj izbornih jedinica, minimalistička bi samo izmijenila zakone kojima se definira podjela na izborne jedinice, a optimalna (srednja) strategija išla bi prema izmjeni zakona i jednakom broju mandata, ali s određenim kriterijima. 

Bauk: Velike stranke neće se upuštati u veće izmjene 

Sudionici se uglavnom nisu složili s minimalističkim pristupom, a neki su doveli u pitanje treba li ići srednjim putem koji traži da izborne jedinice ostanu u okviru broja 10. Međutim, Gong smatra da će proces, ako se otvori prema manjem broju izbornih jedinica, automatizmom upasti u raspravu o regionalnom ustroju države i da se zapravo ništa neće postići jer konsenzus oko toga ne postoji. Nekoliko sudionika naglasilo je da je rasprava o problemu dobar put da se uhvatimo tog pitanja koje direktno zadire u ustavnost, a da zatim uspjeh na tom polju bude prvi korak prema otvaranju i drugih elemenata izbornog zakonodavstva.

Saborski zastupnik SDP-a Arsen Bauk ocijenio je da trenutni sustav ne uzrokuje velike razlike u stranačkoj raspoređenosti te da se niti jedna velika stranka neće upuštati u veće izmjene izbornog zakona zato što je podijeljena i na regionalne organizacije. Smatra da bi najpravedniji sustav bio jedna izborna jedinica i prag od tri posto. Također, smatra da je moguće bez velikog "političkog potresa" propisati da se barem malo usklade granice izbornih jedinica s granicama županija, a u Gradu Zagrebu da odgovaraju gradskim četvrtima, a ne mjesnim odborima.

Dalija Orešković iz Kluba zastupnica IP, Pametno, GLAS istaknula je da se postavlja pitanje ako građani nisu jednaki u svom izbornom pravu i glasu, postoji li jednakost u bilo kojem drugom pravu. Složila se s Baukom da velike stranke neće ići u velike političke promjene te istaknula da su teritorijalni ustroj i izborno zakonodavstvo korijen korupcije. Sklonija je maksimalističkom pristupu jer smatra da kozmetičke izmjene neće uroditi plodom."Da je bilo ikakve političke volje u strukturama, minimalističke promjene bi se već davno dogodile. Upravo su dvije političke grupacije one koje biraju suce Ustavnog suda. Nameće se zaključak da je Ustavni sud 2010. bio svjestan činjeničnog stanja koje s jedne strane opisuje, a s druge strane nema hrabrosti izgovoriti da su izbori po ovakvom modelu neustavni", rekla je Orešković.

Podolnjak: Zbog izbornih jedinica manjina formira Vladu

Profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu Robert Podolnjak istaknuo je da su na posljednjim parlamentarnim izborima političke stranke koje čine većinu dobile 683.000 glasova, a stranke koje su u opoziciji 902.000."220.000 glasova više dobile su stranke u opoziciji. To je posljedica izbornog inženjeringa i manifestira se u toj brojci da manjina formira parlamentarnu većinu", upozorio je, dodavši da su uzroci tome izborne jedinice, broj mandata po jedinicama, visoki izborni prag i D'Hondtova metoda raspodjele glasova.

Saborska zastupnica Domovinskog pokreta Karolina Vidović Krišto upozorila je da nije dobro govoriti o samo 10 izbornih jedinica jer ih imamo 12, odnosno tu su još dijaspora i manjine. Složila se da bi se izborne jedinice trebale drugačije organizirati, a također se slaže da bi najpravednija bila jedna izborna jedinica. Ocijenila je da ne može jedna grupacija samo zato što živi izvan granica Hrvatske ili druga temeljem svoje narodne pripadnosti imati zajamčen mandat, upitavši po čemu su oni jednakiji od ostalih.

Na okruglom stolu sudjelovali su brojni stručnjaci, predstavnici saborskih zastupničkih klubova i Državnog izbornog povjerenstva, a na poziv se nisu odazvali predstavnici Ministarstva pravosuđa i saborskog Kluba zastupnika HDZ-a te Mosta.