Prema procjenama stanovništva Državnog zavoda za statistiku u 2018. godini udio osoba starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu bio je 20,37%. Starije stanovništvo u većem je riziku od siromaštva od prosjeka opće populacije pa je prema pokazateljima siromaštva i socijalne isključenosti DZS u 2018., ova stopa za njih iznosila 28,1%, a za one u jednočlanim kućanstvima značajnih 48,1%. Statistike jasno svjedoče kako se veliki broj hrvatskih građana starije životne dobi susreće s egzistencijalnim problemima što je prepoznao i zakonodavac omogućivši korisnicima prijevremenih starosnih mirovina rad do polovice radnog vremena. Međutim, za neke skupine umirovljenika rad od polovice radnog vremena nije isplativ jer gube prava na mirovinu.
U primjeni Zakona primijećeni su i drugi problemi poput nedovoljne uređenosti ovog instituta i dvojbi oko toga tko se, kada, pod kojim uvjetima i gdje može zaposliti bez gubitka prava na mirovinu o čemu detaljnije izvještava pučka pravobraniteljica u Izvješću za 2019. godinu. Početkom 2019. stupile su na snagu izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojima je postrožen uvjet dobi za mirovinu, povećana penalizacija prijevremenog umirovljenja te ubrzano izjednačavanje uvjeta za mirovinu za žene i muškarce. Ujedno je povećana najniža mirovina za 3,13% i proširen je krug umirovljenika koji uz mirovinu mogu raditi pola radnog vremena. Odnos zapošljavanja i isplate mirovine uređuje članak 99. Zakona o mirovinskom osiguranju.
Korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje isplata mirovine se obustavlja. Iznimno, isplata mirovine se ne obustavlja korisniku:
- starosne mirovine i korisniku starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji nastavi raditi ili se zaposli do polovice punog radnog vremena,
- prijevremene starosne mirovine koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena,
- invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad odnosno djelomičnog gubitka radne sposobnosti, ali se određuje nova svota mirovine koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja,
- koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi,
- koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost,
- starosne mirovine ostvarene u djelatnosti vojske, policije, službenih osoba koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena uz isplatu mirovine u punom iznosu ili puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine.
Korisniku invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, isplata mirovine se obustavlja i podliježe obveznom kontrolnom pregledu. Ako se na kontrolnom pregledu utvrdi da invalidnost ne postoji jer se zdravstveno stanje poboljšalo, osoba gubi pravo na invalidsku mirovinu. Mirovina se obustavlja i korisniku invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad prevedene na starosnu mirovinu koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na osnovi koje postoji obveza na osiguranje te podliježe obveznom kontrolnom pregledu.
Za neke skupine umirovljenika postoje ograničenja. Članu obitelji koji je u trenutku podnošenja zahtjeva i ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu zaposlen ili obavlja djelatnost na osnovi koje je osiguran, obiteljska mirovina se isplaćuje od prvoga idućeg dana nakon prestanka zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti (članak 72. Zakona). Korisnicima najniže mirovine za vrijeme zaposlenja ne pripada najniža mirovina, nego mirovina određena prema stažu i plaći. Nakon prestanka zaposlenja može se ponovno odrediti najniža mirovina ako je povoljnija (članak 90. Zakona). U nešto povoljnijoj poziciji su obvezno osigurane osobe koje ostvaruju drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak na koji se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja (članak 17. Zakona), njima mirovina neće biti obustavljena.
Izvješće pučke pravobraniteljice za 2019. godinu ukazuje na prijepore i nejasnoće u primjeni ovog instituta. Tako je primjerice, Ministarstvo znanosti i obrazovanja ukazalo da se umirovljeni profesori, nakon navršenih 65 godina ne mogu zaposliti do pola radnog vremena u školama, čime su dovedeni u nepovoljniji položaj od umirovljenika drugih profesija, za koje ne postoje slična ograničenja. Umirovljene djelatne vojne osobe i policijski službenici mogu raditi čak puno radno vrijeme i pritom primati 50% svoje mirovine, dok korisnici obiteljske mirovine, od kojih je veliki broj žena starije životne dobi, uopće nemaju tu mogućnost. Pritužbe su upućene i na osnovu nedostatne informiranosti korisnika, primjerice o preraspodjeli osobnog odbitka, jer ne postoji jedinstveno mjesto na kojem bi mogli saznati što će se dogoditi s njihovim mirovinama kad se zaposle i koliko će točno poreza morati platiti.
Buduće iteracije instituta zapošljavanja umirovljenika trebale bi ići u smjeru razvoja transparentnijih pravila po pitanjima tko, pod kojim uvjetima i gdje može raditi do pola radnog vremena bez gubitka prava na mirovinu te omogućiti primanje mirovine u punom iznosu najugroženijim skupinama umirovljenika koji su u povećanom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, zaposlenim korisnicima obiteljskih mirovina i korisnicima najniže mirovine.
Željko Čižmek, mag. act. soc.
