Ugovaranje usluga medicine rada u Republici Hrvatskoj

Općenito

Zakonom o zaštiti na radu člankom 80. propisana je obveza ugovaranja usluga medicine rada, dok je člankom 81. regulirano koje je sve poslove dužna obavljati medicina rada.

Osnovni pojmovi

Pojam "služba medicine rada'' označava službu kojoj su povjerene prvenstveno preventivne funkcije i koja je zadužena za davanje savjeta poslodavcima, radnicima i njihovim predstavnicima u pogledu:

a) potrebnih uvjeta za stvaranje i održavanje sigurne i zdrave radne sredine koja omogućava optimalno fizičko i mentalno zdravlje na radu,

b) prilagođavanje rada sposobnostima radnika imajući u vidu stanje njihovog fizičkog i mentalnog zdravlja,

Ugovaranje usluga specijalista medicine rada

Poslodavac je obvezan osigurati radnicima usluge medicine rada kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima, štetnostima i naporima tijekom rada u svrhu očuvanja zdravlja radnika.

Nadalje, izbor doktora specijalista medicine rada (skraćeno: nadležni doktor SMR) obavljaju pravne i fizičke osobe (skraćeno: poslodavci) za svoje radnike odnosno osobe koje samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom sami za sebe, u pravilu prema mjestu rada radnika.

Obzirom na navedeno, poslodavac ugovara usluge medicine rada sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi i to prema mjestu rada radnika za razdoblje od najmanje dvije godine. Nakon proteka razdoblja od dvije godine, od posljednjeg provedenog postupka izbora nadležnog doktora specijalista medicine rada, poslodavac ima pravo promijeniti prethodno izabranog doktora specijalista medicine rada.

Iznimno od navedenog, poslodavac ima pravo izbora drugog nadležnog SMR i prije isteka roka od dvije godine u slučaju:

a) ako promjeni mjesto sjedišta odnosno mjesto rada obzirom na županiju odnosno grad
b) ako nadležni doktor SMR prestane biti ugovorni subjekt Zavoda ili promjeni lokaciju rada
c) ako ukaže na okolnosti koje upućuju na povredu ugovornih obveza od strane nadležnog doktora specijaliste medicine rada, a Zavod nakon provedenog postupka utvrdi da ukazane okolnosti predstavljaju povredu ugovornih obveza nadležnog doktora specijalista medicine rada
d) u slučaju narušenih odnosa s nadležnim specijalistom medicine rada.

Nadalje, kod izbora nadležnog doktora specijaliste medicine rada, poslodavac se može opredijeliti samo za jednog doktora, specijalista medicine rada. Međutim, ako poslodavac ima ili osnuje poslovnu jedinicu izvan svog sjedišta, može odabrati nadležnog doktora specijaliste medicine rada prema mjestu te poslovne jedinice, kao i u slučajevima kada poslodavac ima prijavljeno gradilište sukladno propisima o građenju, odnosno radilište sukladno propisima o zaštiti na radu, kada može odabrati nadležnog doktora specijalistu medicine rada prema mjestu prijavljenog gradilišta odnosno prema mjestu radilišta.

Postupak izbora nadležnog doktora specijalista medicine rada

Izbor nadležnog doktora specijalista medicine rada poslodavac obavlja temeljem popunjavanja tiskanice »Izbor/promjena doktora specijaliste medicine rada« u četiri primjerka, koju je obvezan dostaviti regionalnom uredu odnosno područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, nadležnim prema sjedištu poslodavca na ovjeru.

Nakon toga, nadležni regionalni ured odnosno područna služba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje obvezna je na zahtjev podnositelja koji neposredno predaje navedenu tiskanicu i potvrditi primitak prijave stavljanjem otiska prijemnog štambilja na kopiju tiskanice ili poseban papir, kojim se potvrđuje datum zaprimanja tiskanice u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

Datum izbora/promjene doktora specijaliste medicine rada je datum ovjere naveden tiskanice od strane nadležnog regionalnog ureda odnosno područne službe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Ovjerenu tiskanicu nadležni regionalni ured odnosno područna služba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje obvezni su u roku od 8 dana od zaprimanja dostaviti poslodavcu i nadležnom doktoru specijalisti medicine rada kao i dotadašnjem doktoru specijalisti medicine rada, a ako nisu suglasni s izborom obvezni su u istom roku obavijestiti poslodavca o daljnjem postupanju.

Nakon zaprimanja ovjerene tiskanice dosadašnji doktor specijalista medicine rada obvezan je u roku od 8 dana od primitka te obavijesti novoizabranom doktoru specijalisti medicine rada predati svu zdravstvenu dokumentaciju o osiguranicima za koje je obavljena promjena doktora specijaliste medicine rada te sukladno propisima o vođenju i čuvanju medicinske dokumentacije pohraniti potpisanu izjavu o preuzetoj medicinskoj dokumentaciji.

Nadležni doktor specijalista medicine rada može odbiti odabir poslodavca samo u slučaju da ima prijavljeno više od maksimalnog broja radnika u timu od standarda utvrđenog općim aktom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kao i uslijed narušenih odnosa s poslodavcem, u kojem slučaju može zatražiti promjenu prije isteka roka od godine dana putem pisanog zahtjeva upućenog Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje Zavodu.

Poslovi medicine rada

Poslovi medicine rada, uključujući plan i program mjera zdravstvene zaštite, propisani su posebnim propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, time da oni obuhvaćaju:

1) utvrđivanje i procjena rizika od štetnosti za zdravlje na mjestu rada,

2) praćenje čimbenika u radnom okolišu i radnom procesu koji mogu ugroziti zdravlje radnika, uključujući njihov smještaj i prehranu,

3) savjetovanje poslodavca o planiranju i organizaciji rada, uključujući oblikovanje radnog mjesta, o izboru, održavanju i stanju strojeva i uređaja te o kemikalijama i biološkim štetnostima kojima su radnici izloženi pri radu,

4) savjetovanje radnika o štetnosti fizikalnih štetnosti, kemikalija i bioloških štetnosti te opasnostima kojima su izloženi pri radu,

5) sudjelovanje u izradi programa unaprjeđivanja načina rada te u ispitivanju i procjeni nove opreme sa zdravstvenog stajališta,

6) savjetovanje poslodavca o unaprjeđivanju zaštite zdravlja, sigurnosti, zdravstvene ekologije, ergonomiji te osobnoj zaštitnoj opremi, kao i skupnim mjerama zaštite,

7) praćenje zdravstvenog stanja radnika u odnosu na rad, a posebno radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada te posebno osjetljivih skupina radnika,

8) davanje mišljenja o vrsti i težini ozljeda na radu,

9) trajno unaprjeđivanje prilagođenosti rada radnicima,

10) sudjelovanje u mjerama stručne rehabilitacije,

11) suradnja u obavješćivanju, stručnom osposobljavanju i obrazovanju iz područja medicine rada, higijene rada i ergonomije,

12) sudjelovanje u analizi nezgoda, ozljeda na radu i profesionalnih bolesti,

13) suradnja s nadležnim inspektorima i hrvatskim zavodom za javno zdravstvo radi provedbe prethodno navedenih poslova.

Konvencija br. 161. međunarodne organizacije rada o službama medicine rada

Osim odgovornosti svakog poslodavca za zdravlje i sigurnost radnika koje zapošljava, služba medicine rada ostvaruje i niže navedene funkcije koje su prilagođene profesionalnim rizicima kako slijedi:

a) identifikacija i procjena rizika štetnosti po zdravlje na radnom mjestu;

b) nadgledanje čimbenika u radnoj sredini, u radnom procesu, koji mogu da ugroze zdravlje radnika, uključujući sanitarne uređaje, restorane i stanove, u uvjetima kada ih osigurava poslodavac;

c) davanje savjeta o planiranju i organizaciji rada, uključujući oblikovanje radnog mjesta, o izboru, održavanju i stanju uređaja i druge opreme i o supstancijama koje se koriste pri radu;

d) sudjelovanje u izradi programa za poboljšanje načina rada, kao i u testiranju i procjeni nove opreme sa zdravstvenog aspekta;

e) davanje savjeta u oblasti zdravlja, sigurnosti, higijene rada, ergonomije, kao i u pogledu osobnih i kolektivnih zaštitnih sredstava;

f) praćenje zdravstvenog stanja radnika u odnosu na rad;

g) kontinuirano unapređenje prilagođenosti rada radnicima;

h) uzimanje učešća u mjerama stručne rehabilitacije;

i) saradnja u informiranju, stručnom osposobljavanju i obrazovanju u oblasti medicine rada, higijene rada i ergonomije;

j) organiziranje prve pomoći i hitnih intervencija;

k) sudjelovanje u analizi povreda na radu i profesionalnih bolesti.

Uvjeti organizacije rada medicine rada

Službe medicine rada se mogu organizirati ili kao službe koje opslužuju samo jednog poslodavca ili kao službe koje opslužuju više poslodavaca.

Službe medicine rada, u skladu sa nacionalnim uvjetima i praksom, mogu organizirati: a) zainteresirani poslodavci ili grupe poslodavaca, b) javni organi ili državne službe, c) ustanove socijalne zaštite, d) svako drugo tijelo kojeg ovlasti nadležni organ, e) kombinacija gore navedenih subjekata.

Naime, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom, službe medicine rada trebaju biti multidisciplinarne, time da se sastav zaposlenika u medicini rada određuje ovisno od prirode poslova i radnik zadataka koje trebaju izvršavati.

Statistički prikaz prijavljenih i priznatih ozljeda na radu i profesionalnih bolesti u 2019. godini

Alan Vajda, mag. iur.