Člankom 119. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. - službeni pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. - službeni pročišćeni tekst, 76/10., 85/10. - službeni pročišćeni tekst, 5/14. – dalje u tekstu Ustav RH) propisana je uloga Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kojom on kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni. Njegovog predsjednika, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrješuje Hrvatski sabor.
Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske tijekom četverogodišnjeg mandata predstavlja taj sud i sudbenu vlast u Republici Hrvatskoj te nitko na tu dužnost ne može biti biran više od dva puta.
U Zakon o sudovima 2018. godine dodano je nekoliko članaka kojima se razrađuje postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, prestanka njegove dužnosti i njegovog razrješenja. Tako inicijativu za pokretanje postupka izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske ima Državno sudbeno vijeće kao tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj, pri čemu je njegova uloga usmjerena na pružanje administrativno-tehničke podrške u postupku imenovanja.
Propisivanjem objave javnog poziva zainteresiranim kandidatima te objavljivanjem njihovih životopisa i programa rada Vrhovnog suda Republike Hrvatske na mrežnoj stranici DSV-a izraženo je nastojanje u jačanju transparentnosti provedbe ovog postupka.
Nadalje, zaprimljene prijave kandidata DSV dostavlja Uredu Predsjednika Republike Hrvatske koji će o kandidatima zatražiti mišljenje od Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora.
Ako za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske bude izabrana osoba koja nije sudac Vrhovnog suda, Državno sudbeno vijeće imenuje ju sucem tog suda, a ako predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bude razriješen ove dužnosti prije isteka mandata ili ne bude na nju ponovno izabran, nastavlja s obnašanjem dužnosti suca tog suda.
Važećim Zakonom o sudovima posebno su propisane osnove za prestanak dužnosti i osnove za razrješenje dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, i to sukladno osnovama prestanka dužnosti i razrješenja sudaca, kao i sami postupci utvrđenja prestanka njegove dužnosti odnosno razrješenja.
Kako je propisano člankom 44.a Zakona o sudovima, postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda pokreće DSV objavom javnog poziva, najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda zbog drugih zakonom određenih razloga. Zaprimljene prijave DSV će dostaviti Uredu predsjednika Republike Hrvatske, koji će potom o kandidatima zatražiti mišljenje od opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Odbora za pravosuđe.
S obzirom na to da sadašnjem predsjedniku Vrhovnog suda Đuri Sessi, koji je na tu je dužnost izabran 14. srpnja 2017., mandat istječe u srpnju ove godine, DSV je pokrenuo postupak izbora predsjednika Vrhovnoga suda i objavio javni poziv kandidatima da do sredine veljače podnesu prijave sa životopisom i programom rada.
Javni poziv objavljen je u "Narodnim novinama" broj 3/21. od 13.01.2021.g. i na mrežnoj stranici DSV-a te su njime kandidati pozvani da svoje prijave dostave u roku od 30 dana.
U pozivu je objavljeno da se za predsjednika Vrhovnog suda može kandidirati hrvatski državljanin koji je najmanje 15 godina radio kao pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik, sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita.
Također, kandidat može biti i ugledni pravnik s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva koji se dokazao svojim stručnim radom na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima. Uz potvrdu o obavljanju tih poslova, kandidat prijavi treba priložiti i podatke o radu (životopis), dokaz o hrvatskom državljanstvu, uvjerenje da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, ne starije od 6 mjeseci, te program rada.
Kandidati koji podnose prijavu, a ne obnašaju pravosudnu dužnost, prijavi su dužni priložiti i diplomu o završenom sveučilišnom diplomskom studiju prava te svjedodžbu ili uvjerenje o položenom pravosudnom ispitu.
Imajući u vidu odgovornost funkcije o kojoj govorimo, sasvim su razumljivi napori utrošeni u jačanje transparentnosti provedbe postupka imenovanja predsjednika Vrhovnog suda RH kroz detaljniju zakonsku regulaciju, a kakve će rezultate oni polučiti ostaje nam za vidjeti kroz narednih nekoliko mjeseci.
Tihana Čikeš, dipl.iur.
