Značajni doprinos na platformi COVID-a 19 27. siječnja 2021. dalo je Vijeće Europe na skupštinskoj raspravi u temi „Cjepiva Covid-19: etička, pravna i praktična razmatranja“ kada je u svojem petom zasijedanju donijelo Rezoluciju 2361 (2021) kojom je, uz ostala utvrđenja, odredio za potrebno “osigurati da su građani informirani da cijepljenje nije obavezno i da nitko ne vrši politički, socijalni ili drugi pritisak da se cijepi, ako to ne žele sami i osigurati da nitko ne bude diskriminiran zbog toga što nije cijepljen zbog mogućih zdravstvenih rizika ili ne želi biti cijepljen.”
Pozivajući se na Rezoluciju 2337 (2020) o demokracijama suočenim s pandemijom Covid-19, Skupština Vijeća Europe ponovno je potvrdila da, kao temeljne institucije demokracije, parlamenti moraju i dalje igrati svoju trostruku ulogu predstavljanja, zakonodavstva i nadzora u pandemijskim uvjetima te je stoga pozvala parlamente država članica da izvršavaju ove ovlasti, prema potrebi, također u pogledu razvoja, dodjele i distribucije cjepiva Covid-19.
Vijeće Europe pošlo je od posljedica koje je za čovječanstvo prouzročila pandemija koja je globalno do prosinca 2020. zabilježila više od 65 milijuna zaraženih i više od 1,5 milijuna umrlih. Posljedice pandemije, uz teret koji donosi sama bolest i nužne zdravstvene mjere, su pad gospodarskog sektora, pojačavanje postojećih socioekonomskih nejednakosti što uključuje i pristup zdravstvenoj zaštiti, nezaposlenost i siromaštvo.
Postalo je jasno da će brza primjena sigurnih i učinkovitih cjepiva protiv Covid-19 virusa u cijelome svijetu biti od presudne važnosti za suzbijanje pandemije, zaštitu funkcioniranja zdravstvenih sustava, spašavanje života i obnavljanje globalne ekonomije. Uslijed epidemioloških mjera i već drugog vala pandemije uočen je “pandemijski umor” i demotivacija građana prilikom poštivanja epidemioloških mjera.
Dovoljna procijepljenost i pravična primjena cjepiva na stanovništvo uvjet je učinkovitosti samog cjepiva na suzbijanje zaraze, jer je samo dostatna rasprostranjenost cjepiva na zarazom pogođenim područjima neučinkovito u zaustavljanju pandemije. S obzirom na to da virus ne poznaje granice, u interesu je svake zemlje surađivati na osiguranju globalne nepristranosti u pristupu cjepivima za Covid-19.
Vijeće Europe prikazanom Rezolucijom naglasilo je pojačanu potrebu za međunarodnom suradnjom, kako bi se ubrzao razvoj, proizvodnja te poštena i nepristrana distribucija cjepiva za Covid-19. Plan raspodjele cjepiva Covid-19, poznat i kao COVAX, vodeća je inicijativa za globalnu dodjelu cjepiva. Pod vodstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Saveza za cjepiva (Gavi) i Koalicije za inovacije u pripravnosti za epidemije (CEPI), inicijativa povlači sredstva iz zemalja potpisnica za potporu istraživanju, razvoju i proizvodnji širokog spektra Covid -19 cjepiva i pregovaranju o njihovim cijenama. Kako bi se cjepiva protiv virusa isporučila na siguran i pravedan način potrebno je adekvatno upravljanje cjepivima i logistika opskrbnog lanca, koja zahtijeva međunarodnu suradnju i pripreme država članica.
Države članice, kako ističe Vijeće Europe, već sada moraju pripremiti svoje strategije imunizacije za dodjelu doza na etičan i pravedan način, uključujući odlučivanje kojim populacijskim skupinama dati prednost u početnim fazama kada je zaliha manje, te kako proširiti cijepljenje na preostale građane, gdje bi trebalo razmotriti dostupnost različitih cjepiva protiv Covid-19 virusa.
Vijeće Europe podržava viziju glavnog tajnika Ujedinjenih naroda koja kaže da cjepivo Covid-19 mora biti globalno javno dobro, imunizacija mora biti dostupna svima i svugdje, što je sada u rukama političkih lidera, nakon što su znanstvenici završili svoj dio posla.
Stoga je Vijeće Europe na spomenutoj Skupštini potaknuo države članice i Europsku uniju da: s obzirom na razvoj cjepiva Covid-19 osiguraju visokokvalitetna, zdrava i etična ispitivanja usklađena s mjerodavnim odredbama Konvencije o ljudskim pravima i biomedicini (ETS br. 164, Oviedo konvencija) i Dodatnog protokola o biomedicinskim istraživanjima (CETS No. 195) koji postupno uključuju djecu, trudnice i dojilje; osiguraju da regulatorna tijela zadužena za procjenu i odobrenje cjepiva protiv Covid-19 budu neovisna i zaštićena od političkog pritiska; osiguraju da se poštuju minimalni standardi sigurnosti, djelotvornosti i kvalitete cjepiva; ustanove učinkovite sustave za nadzor cjepiva i njihove sigurnosti nakon procjepljivanja opće populacije, s ciljem praćenja njihovih dugoročnih učinaka; osiguraju sredstva za naknadu pretjerane štete kao potencijalne posljedice cijepljenja; obrate posebnu pozornost na moguće neopravdano bogaćenje pojedinih farmaceutskih tvrtki na javni trošak, provodeći preporuke sadržane u Rezoluciji 2071 (2015) o javnom zdravlju i interesima farmaceutske industrije s temom kako zajamčiti primat interesa javnog zdravstva; prevladaju prepreke i ograničenja koja proizlaze iz patenata i prava intelektualnog vlasništva, kako bi se osigurala široka proizvodnja i distribucija cjepiva u svim zemljama i svim građanima.
Skupština Vijeća Europe je s obzirom na dodjelu cjepiva Covid-19 utvrdila da je potrebno osigurati poštivanje načela jednakog pristupa zdravstvenoj zaštiti kako bi cjepiva Covid-19 bila dostupna stanovništvu bez obzira na spol, rasu, vjeru, zakonitost ili socio-ekonomski status, platežnu moć sposobnost, položaj i druge čimbenike koji često pridonose nepravdi unutar stanovništva; zatim da je potrebno razviti strategije za pravičnu raspodjelu cjepiva Covid-19 unutar država članica; osigurati da se jednako postupa s osobama iz istih prioritetnih skupina, s posebnom pažnjom na najugroženije ljude; zatim promovirati nepristranost u pristupu Covid-19 cjepivima između država; suzdržati se od stvaranja zaliha cjepiva Covid-19 kako bi svi ravnomjerno mogli nabaviti cjepivo za svoje stanovništvo te da se ne time ne manipulira cijenama cjepiva; osigurati da svaka zemlja prioritetno cijepi svoje zdravstvene radnike i ranjive skupine; osigurati da cjepiva Covid-19 čija je sigurnost i učinkovitost utvrđena budu dostupna svima koji će ih zatrebati u budućnosti.
Kako bi se osigurala visoka procijepljenost stanovništva potrebno je informirati građane da cijepljenje NIJE obavezno i da nitko ne smije vršiti politički, socijalni ili drugi pritisak da se građani cijepe, ako to sami ne žele; zaštititi necijepljene građane od diskriminatornog postupanja zbog toga što nisu cijepljeni zbog mogućih zdravstvenih rizika ili vlastite želje da se ne cijepe; potrebno je pravovremeno poduzeti mjere za suzbijanje dezinformacija i kolebanja vezanih uz Covid-19 cjepiva; distribuirati transparentne informacije o sigurnosti i mogućim nuspojavama cjepiva, te pritom osigurati da društveni mediji spriječavaju širenje dezinformacija; učiniti dostupnim sadržaj ugovora s proizvođačima cjepiva javnosti i omogućiti parlamentarni i javni nadzor tih ugovora; surađivati s nevladinim organizacijama i na druge načine pokušati na lokalnoj razini doprijeti do marginaliziranih skupina; angažirati lokalne zajednice pri razvoju i provedbi prilagođenih strategija za potporu uvođenju cjepiva.
U odnosu na cijepljenje djece protiv Covid-19 virusa Vijeće Europe Rezolucijom je utvrdilo potrebu osigurati ravnotežu između visokog procjepljivanja djece i sigurnosti i djelotvornosti svih cjepiva dostupnih djeci, s naglaskom na najbolji interes djeteta, u skladu s Konvencijom UN-a o pravima djeteta; osigurati visokokvalitetna i odgovorna ispitivanja s primjerenim zaštitnim mjerama, usklađenima s međunarodnim pravnim standardima i smjernicama, što uključuje poštenu raspodjelu koristi i rizika kod djece koja se proučavaju; osigurati da se želje djece uvažavaju u skladu s njihovom dobi i zrelosti, što uključuje informirani pristanak djeteta koji može biti i u obliku sporazuma koji se temelji na pouzdanim i provjerenim informacijama; podržati UNICEF u naporima da isporuči cjepiva od proizvođača koji imaju sporazume s COVAX Facility onima kojima su najpotrebnija.
U odnosu na osiguravanje praćenja dugoročnih učinaka cjepiva COVID-19 Skupština Vijeća Europe smatra potrebnim osigurati međunarodnu suradnju za pravovremeno otkrivanje i rasvjetljavanje svih potencijalnih štetnih posljedica nakon imunizacije putem globalne razmjene podataka u realnom vremenu; koristiti potvrde o cijepljenju samo u svrhu koja im je određena za praćenje učinkovitosti cjepiva, potencijalnih nuspojava i štetnih događaja; eliminirati sve praznine u komunikaciji između lokalnih, regionalnih i međunarodnih tijela javnog zdravstva koja rade s podatcima o nuspojavama cijepljenja i prevladati slabosti u postojećim mrežama zdravstvenih podataka; približiti farmakovigilanciju1 zdravstvenim sustavima; podupirati novo istraživanje adversomicsa2 koji proučava inter-individualne varijacije odgovora cjepiva na temelju razlika u urođenom imunitetu, mikrobiomima i imunogenetikama.
Zabrana svakog oblika diskriminacije konvencijska je i ustavna maksima koje su neotuđivo, nepovredivo i neumanjivo pravo današnjeg čovjeka. Time se, pri donošenju prikazane Rezolucije, prvenstveno vodilo Vijeće Europe kao rukovodeće tijelo za zaštitu ljudskih prava na Europskom kontinentu, koje uključuje 47 država članica od kojih je 27 država članica Europske Unije, a koje su potpisnice spomenute Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02. i 1/06.) – međunarodnog ugovora kojemu je cilj zaštita ljudskih prava, demokracije i vladavine prava.
Ivana Đuras, dipl. iur.
^ 1 Farmakovigilancija jest skup aktivnosti vezanih uz otkrivanje, procjenu, razumijevanje, prevenciju i postupanje u slučaju nuspojava lijekova kao i novih saznanja o škodljivosti primjene lijekova.
^ 2 Adversomics je novonastalo polje imunogenetike neželjenih događaja cjepiva.
