Na zatvorenome dijelu 43. sjednice održane 12. veljače 2021., Vlada Republike Hrvatske je temeljem prethodno provedenog postupka po raspisanom javnom natječaju za imenovanje ravnatelja upravnih organizacija u sastavu 16 ministarstva imenovala ravnatelje uprava na razdoblje od četiri godine.
Upravne organizacije u ministarstvima
Promjena u sustavu državne uprave nastupila je novim Zakonom o sustavu državne uprave1 a posljedično i donošenjem novoga Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave2 kojim se uvode samostalne jedinice, upravne organizacije na čijem čelu će, umjesto dosadašnjih pomoćnika u ministarstvima, biti rukovodeći državni službenici, ravnatelji uprava koji će preuzeti dužnosti i poslove dosadašnjih pomoćnika.
Dakle, ovakvim radom u sustavu državne uprave ostvarit će se veća transparentnost i jednaka dostupnost navedenih radnih mjesta svim građanima pod jednakim uvjetima.
Obzirom na ulogu i ovlasti upravnih organizacija u sustavu državne uprave, neizbježno je pitanje kontrole kao nužne aktivnosti nad upravnim organizacijama, što ima za posljedicu njihovu učinkovitost i zakonitost rada.
Kontrola zakonitosti (legaliteta) jest oblik nadzora putem koje se uspoređuje suglasnost akata s pravnim pravilima koja reguliraju slučajeve u kojim je takve akte moguće donositi, odnosno poduzimati mjere.
Kontrola svrsishodnosti (oportuniteta) jest takav oblik nadzor kod kojega se akti i mjere uprave uspoređuju s ciljem koji je u interesu subjekata.
U pogledu kontrole nad određenom upravnom organizacijom, treba istaknuti ulogu samih subjekata koji imaju u nadležnosti obavljati kontrolu, ali jednako tako i njihova ovlaštenja koja su im u tom pogledu dana.
Podzakonskim propisom, Uredbom o općim pravilima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave3 su uređena načela i opća pravila za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave, vrste, uvjeti za ustrojavanje i način upravljanja ustrojstvenim jedinicama te opća pravila o načinu planiranja poslova i rasporedu radnog i uredovnog vremena.
Člankom 3. navedene Uredbe propisano je načelo unutarnjeg ustrojstva tijela državne uprave, nazivi, djelokrug i način upravljanja njihovim ustrojstvenim jedinicama kao i okvirni broj službenika i namještenika utvrđuje se prema vrsti, srodnosti, opsegu i međusobnoj povezanosti poslova koje ta tijela obavljaju, dok je člankom 5. propisano da se u sastavu ministarstva ustrojavaju najmanje dvije upravne organizacije za obavljanje poslova državne uprave iz njegova djelokruga.
Shodno tome, svako od 16 ministarstava na temelju Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave vlastitom uredbom o unutarnjem ustrojstvu uređuje unutarnje ustrojstvo, djelokrug upravnih organizacija i ustrojstvenih jedinica, kao i okvirni broj državnih službenika i namještenika u tom ministarstvu.
Temeljni i osnovni poslovi državne uprave su provedba državne politike, neposredna provedba zakona, inspekcijski nadzor, upravni nadzor te drugi upravni i stručni poslovi kao i poslovi koji su zakonom kojim se uređuje pojedino upravno područje povjereni određenoj pravnoj osobi te određeni kao poslovi koji se obavljaju kao javna ovlast.
Sama svrha sustava državne uprave je zakonito, svrhovito, djelotvorno i učinkovito obavljanje poslova državne uprave, dok Vlada Republike Hrvatske usmjerava i nadzire sustav državne te odlučuje o sukobu nadležnosti između dva tijela državne uprave.
Prema tome, sadašnji model sustava državne uprave možemo ocijeniti kao iskorak ka još učinkovitijoj i racionalnijoj upravi. Znamo da je pitanje učinkovite i jeftin(ij)e uprave goruća tema zadnjih dvadesetak i više godina i da su se u svrhu koristile razne metode legitimnih utjecaja na rad uprave, a jedna od najučinkovitijih je promjena pravnog okvira u kojem uprava djeluje.
Prema Zakonu o sustavu državne uprave, odnosi tijela državne uprave i građana trebaju se temeljiti na međusobnoj suradnji i povjerenju te poštovanju dostojanstva ljudske osobe.
S druge strane, prema Zakonu o pravu na pristup informacijama4 i nekim drugim propisima tijela državne uprave dužna su postupati otvoreno i transparentno.
Ustavom zajamčena prava i slobode koja u bitnom određuju rad uprave su: načelo zakonitosti, načelo jednakosti pred zakonom, pravo zaštite osobnih podataka, sloboda izražavanja mišljenja, pravo na pristup informacijama, pravo na sudjelovanje u obavljanju javnih poslova i prijam u javnu službu, pravo slanja predstavki i pritužbi te davanje prijedloga, pravo na referendum.
Imenovanje ravnatelja uprava
Provedba postupka izbora ravnatelja uprava je iskorak dalje u smislu profesionalizacije i depolitizacije državne uprave jer se izbor osoba na navedena radna mjesta umjesto političkom odlukom sada vrši isključivo na temelju javnog natječaja u propisanom postupku i uz ispunjavanje jasno propisanih stručnih uvjeta za obavljanje određenih poslova.
Ravnatelj uprave koji rukovodi upravnim organizacijama u sastavu ministarstva raspoređuje poslove te usklađuje i nadzire rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica, daje naloge i upute službenicima i namještenicima te predlaže njihov raspored. Potom predlaže plan rada upravne organizacije, izvješćuje nadležnog državnog tajnika i ministra o stanju izvršavanja poslova, supotpisuje nacrte akata iz djelokruga upravne organizacije, neposredno obavlja najsloženije poslove iz djelokruga upravne organizacije te obavlja i druge poslove po ovlaštenju i nalogu ministra.
Radno mjesto ravnatelja uprave spada u kategoriju radnih mjesta rukovodećih državnih službenika, koje imenuje i razrješava Vlada. U istu kategoriju spadaju i radna mjesta glavnog tajnika ministarstva i državne upravne organizacije, zamjenika državnog tajnika središnjeg državnog ureda, zamjenika glavnog državnog inspektora, zamjenika glavnog ravnatelja državne upravne organizacije, ravnatelja ureda Vlade, predstojnika Ureda potpredsjednika Vlade, ravnatelja ureda, agencija, direkcija i drugih stručnih službi koje Vlada osniva uredbom.
Rukovodećeg službenika iz kategorije navedenih radnih mjesta, kojeg imenuje Vlada, može se razriješiti:
1. na osobni zahtjev;
2. ako je proglašen odgovornim za tešku povredu službene dužnosti;
3. ako je za prethodnu kalendarsku godinu ocijenjen ocjenom ''zadovoljava'';
4. nakon ukidanja ili promjene djelokruga ustrojstvene jedinice ili državnog tijela kojim upravlja;
5. u slučaju prestanka državne službe, u skladu sa Zakonom.
Za svaki od navedenih razloga, rješenje o razrješenju mora biti obrazloženo. Protiv rješenja o razrješenju nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
U slučaju razrješenja rukovodećeg državnog službenika, isti će se rasporediti na drugo odgovarajuće radno mjesto u državnom tijelu, za koje ispunjava uvjete, vodeći računa o njegovom stručnom znanju, vještinama, sposobnostima i dotadašnjem radnom iskustvu. Ako nema radnog mjesta na koje se razriješenog rukovodećeg državnog službenika može rasporediti, odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o stavljanju službenika na raspolaganje Vladi.
Tatjana Martinović, dipl. iur.
^ 1 "Narodne novine" broj 66/2019.
^ 2 "Narodne novine" broj 85/2020.
^ 3 "Narodne novine" broj 70/2019.
^ 4 "Narodne novine" broj 25/2013., 85/2015.
