Doplatak za djecu je novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena Zakonom o doplatku za djecu (NN br. 94/2001., 138/2006., 107/2007., 37/2008., 61/2011., 112/2012., 82/2015., 58/2018.; dalje u tekstu: Zakon), radi potpore uzdržavanja i odgoja djece. Zakonom su određeni korisnici doplatka za djecu i djeca kojima pripada doplatak, stjecanje prava na doplatak za djecu i visina doplatka, ostvarivanje prava i isplata doplatka za djecu. Doplatak za djecu ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim po sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak. Ako oba bračna druga mogu ostvariti pravo na doplatak za djecu, dužni su se sporazumjeti koji od njih će to pravo ostvarivati.
Korisnici doplatka za djecu i djeca za koju pripada doplatak
Osim roditelja, pravo na doplatak za djecu može ostvariti posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je na temelju odluke nadležnog tijela dijete povjereno na čuvanje i odgoj (u daljnjem tekstu: korisnik) za svu djecu koju uzdržava, pod uvjetima utvrđenim Zakonom. Korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju.
Doplatak za djecu pripada do navršene 15. godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života, a nakon toga ako je razlog pohađanja osnovne škole nakon 15. godine života kasniji upis u prvi razred osnovne škole ili gubitak razreda zbog zdravstvenih razloga, odnosno duže bolesti. Doplatak za djecu pripada za dijete na školovanju u srednjoj školi do završetka tog školovanja, ali najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života. Iznimka je određena za dijete koje pohađa srednju školu u kojoj srednjoškolsko obrazovanje traje pet godina, pri čemu doplatak za djecu pripada djetetu do završetka redovitog školovanja u srednjoj školi, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 20 godina života te za djecu s oštećenjem zdravlja, utvrđenim prema posebnim propisima, za koju doplatak za djecu pripada i nakon navršene 19. godine, ali najduže do 21. godine života. Pravo na doplatak za djecu koja nisu završila školu u predviđenom roku zbog bolesti produžuje se i nakon navršenih godina života do kojih im pripada doplatak za djecu, a najduže do 21. godine života. Doplatak za djecu pripada i za razdoblje u kojem je dijete spriječeno redovito pohađati školu zbog bolesti. Stupanjem djeteta u brak, prestaje pravo na doplatak za djecu za to dijete.
Stjecanje prava na doplatak za djecu i visina doplatka
Zakon pripisuje sljedeće uvjete za stjecanje prava na doplatak za djecu:
1) da podnositelj zahtjeva ima hrvatsko državljanstvo ili status stranca s odobrenim stalnim boravkom te da ima prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje tri (3) godine prije podnošenja zahtjeva,
2) da ima status azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom ili status člana njihove obitelji prema propisima o azilu, bez uvjeta državljanstva i duljine prebivališta, odnosno stalnog boravka na području Republike Hrvatske,
3) da ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 70% proračunske osnovice,
4) da podnositelj zahtjeva živi u kućanstvu s djetetom,
5) da podnositelj zahtjeva uzdržava dijete (vlastito dijete, posvojeno dijete ili pastorčad, uzdržavanu unučad i drugu djecu bez roditelja).
Iznimno, pravo na doplatak za dijete s utvrđenim težim ili teškim invaliditetom i za dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja ostvaruje se neovisno o ukupno ostvarenom dohotku kućanstva.
Vezano uz uvjet dohodovnog cenzusa, pravo na doplatak za djecu stječe korisnik ako ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 70% proračunske osnovice. Proračunska osnovica za 2021. godinu utvrđena je člankom 33. Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu (NN br. 135/2020.), a ona iznosi 3.326,00 kn.
Ukupni dohodak kućanstva je zbroj oporezivih dohodaka prema propisima o porezu na dohodak i drugih primitaka određenih odredbama Zakona koje ostvari korisnik i članovi njegovog kućanstva.
Oporezivi dohoci prema propisima o porezu na dohodak su:
1. dohodak od nesamostalnog rada (plaća i mirovina),
2. dohodak od samostalne djelatnosti: primitak od obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti, od slobodnih zanimanja te poljoprivrede i šumarstva,
3. dohodak od imovine i imovinskih prava: primitak od najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, primitak od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava, primitak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava,
4. dohodak od kapitala: primitak od dividendi, udjela u dobiti, kamata, izuzimanja imovine i korištenja usluga na teret dobiti iz tekućeg razdoblja i udjela u dobiti, dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica,
5. drugi dohodak: dohodak članova skupština, odbora, upravnih vijeća, dohodak od autorskih naknada, od umjetničkih, zabavnih, sportskih, književnih, likovnih, radio i tv djelatnosti, dohodak trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, prevoditelja, sudskih vještaka, turističkih djelatnika, tumača, sportskih sudaca, od sezonskog rada poljoprivrednika, dohodak po osnovi primitaka u naravi, nagrade učenicima i sportašima, primanja učenika i studenata preko udruga, isporučeno umjetničko djelo, profesionalna djelatnost novinara, umjetnika i sportaša i dr.
Drugi primitci u smislu Zakona su: mirovine ostvarene u tuzemstvu i inozemstvu, plaća ostvarena kod poslodavca za rad u inozemstvu, naknade ostvarene zbog njege i skrbi o djetetu, naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, naknade zbog nezaposlenosti, naknade zbog profesionalne rehabilitacije.
Pod ukupnim dohotkom članova kućanstva podrazumijeva se dohodak svih članova kućanstva i drugi primitci svih članova kućanstva, umanjeni za iznos obveznih doprinosa iz primitka, poreza i prireza prema posebnim propisima.
Zakonom su određene tri cenzusne grupe ukupno ostvarenih prihoda kućanstva od kojih se nastavno utvrđuju pripadajuće svote doplatka za djecu na sljedeći način:
Za dijete bez oba roditelja ili za dijete čija su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposobni za samostalan život i rad ili im je oduzeta poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka za djecu, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se 25 % (374,18 kn, 311,81 kn ili 249,45 kn).
Za dijete bez jednog roditelja ili za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili mu je oduzeta poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka za djecu, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se 15% (344,24 kn, 286,87 kn ili 229,49 kn).
Za dijete s utvrđenim oštećenjem zdravlja, pripadajuća svota doplatka za djecu, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se 25 % (374,18 kn, 311,81 kn ili 249,45 kn).
Djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata prema članku 122. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN br. 121/2017., 98/2019.), imaju pravo na doplatak za djecu u najvišem predviđenom iznosu od 374,18 kuna.
Korisniku uz utvrđeni iznos doplatka za djecu pripada i dodatak u iznosu po 500,00 kuna za treće i četvrto dijete. To znači da se uz određenu ukupnu svotu doplatka za djecu utvrđenu rješenjem korisniku dodaje 500,00 kuna ako ostvaruje pravo na doplatak za troje djece, odnosno 1 000,00 kuna mjesečno ako ostvaruje pravo na doplatak za četvero i više djece.
Ističemo kako se uvjeti dohodovnog cenzusa, pripadajuće svote doplatka za djecu ovisno o utvrđenom cenzusu i dodatak za treće i četvrto dijete mogu izračunati i putem aplikacije "Kalkulator doplatka za djecu" dostupne u sustavu e-Građani, pritom točnost izračuna ovisi o pravilnosti unesenih podataka o ostvarenom ukupnom dohotku svih članova kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini, ukupnom broju članova kućanstva i broju djece za koju se ostvaruje pravo.
Ostvarivanje prava na doplatak za djecu
O pravu na doplatak za djecu rješava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: HZMO). Postupak za ostvarivanje prava na doplatak za djecu pokreće se zahtjevom. Zahtjev se podnosi nadležnoj područnoj službi odnosno područnom uredu i ispostavama HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, putem e-Usluga HZMO-a u sustavu e-Građani, a može se podnijeti i usmeno u zapisnik. Zahtjeve je moguće predati besplatno i u poštanskim uredima na području Republike Hrvatske. Tiskanica zahtjeva dostupna je na mrežnoj stranici www.mirovinsko.hr, u prodavaonicama Narodnih novina ili se zahtjev može podnijeti putem e-Usluga HZMO-a u sustavu e-Građani. Uz zahtjev se podnosi dokumentacija potrebna za utvrđivanje prava, ovisno o tome je li podnositelj zahtjeva već korisnik doplatka za djecu ili zahtjev podnosi prvi put.
Uz zahtjev za prvo ostvarivanje prava na doplatak za djecu podnose se dokazi:
1) o identifikaciji podnositelja zahtjeva, djece i članova kućanstva:
- za hrvatske državljane s prebivalištem u RH i strance sa stalnim boravkom: preslike osobnih iskaznica, preslike rodnih, vjenčanih listova ili elektronički zapis iz e-Građani (potvrda o rođenju, vjenčanju, razvodu),
- za osobe pod međunarodnom zaštitom: potvrde o statusu azilanta ili stranca kojemu je odobrena supsidijarna zaštita,
2) o prihodima ako su ostvareni u prethodnoj kalendarskoj godini:
- potvrda o isplaćenim naknadama zbog bolovanja na teret HZZO-a, potvrda centra za socijalnu skrb o naknadi roditelja njegovatelja i njegovatelja, potvrda o udomiteljskoj naknadi, potvrda o ukupno isplaćenoj svoti inozemne mirovine, potvrda poslodavca o ostvarenom neto dohotku u inozemstvu,
- rješenje centra za socijalnu skrb, odnosno odluka suda (ako se radi o skrbništvu, udomiteljstvu ili o čuvanju i odgoju djeteta),
3) o broju tekućeg računa podnositelja zahtjeva na koji će se isplaćivati doplatak za djecu:
- potvrda banke ili obrazac Ovlaštenje/Suglasnost,
4) o školovanju:
- školsku potvrdu o redovitom pohađanju osnovne ili srednje škole za dijete za koje se traži doplatak za djecu, ako se školuje u državi članici EU i navršilo je 15 i više godina života,
5) utvrđivanju stupnja oštećenja djeteta:
- medicinska dokumentacija.
Uz svaki sljedeći podneseni zahtjev ne treba dostavljati dokaze o identifikaciji, osim ako nisu nastale promjene u odnosu na već ranije dostavljene dokaze. Pravo na doplatak za djecu pripada od dana podnošenja zahtjeva. Iznimno, za novorođeno dijete pravo na doplatak za djecu pripada od dana rođenja djeteta ako je zahtjev podnesen u roku od mjesec dana od rođenja djeteta.
Korisnici koji već primaju doplatak za djecu podnose nadležnoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a dokaze o ukupnom dohotku kućanstva ostvarenom u prethodnoj kalendarskoj godini, u svakoj godini do 1. ožujka za prethodnu godinu. Prema navedenom, korisnici koji već primaju doplatak za djecu za ostvarivanje prava bez prekida isplate, zahtjev trebaju predati do 1. ožujka 2021. godine. Ako se zahtjev podnese nakon tog datuma, pravo na doplatak priznaje se od dana podnošenja zahtjeva. Navedeno znači da ako se zahtjev za nastavno ostvarivanje prava podnese nakon 1. ožujka 2021. godine, pravo se može ostvariti, ali ne nastavno od 1. ožujka, već od datuma kada je zahtjev podnesen.
Korisnicima kojima nije utvrđena promjena svote doplatka za djecu nastavit će se isplaćivati doplatak u jednakoj svoti, na temelju ranije donesenog rješenja. HZMO će donijeti i dostaviti rješenje korisnicima kojima je svota doplatka za djecu manja ili veća od dosadašnje, odnosno korisnicima koji će u 2021. godini izgubiti pravo na doplatak. Ukupni dohodak kućanstva ostvaren u Republici Hrvatskoj utvrđuje se službenim putem. To znači da korisnik doplatka za djecu uz zahtjev ne prilaže dokaze o dohotku ili naknadama ostvarenim u prethodnoj kalendarskoj godini, osim naknade bolovanja koju je isplatio poslodavac na teret HZZO-a, naknade udomitelju (bez opskrbnine), naknade roditelju njegovatelju i njegovatelju, ostvarenog neto dohotka u inozemstvu, ukupno isplaćene svote inozemne mirovine.
Ivan Vidas, struč. spec. oec.
