Pružanje usluga elektroničkih komunikacija je brzo napredujuća djelatnost i podložna je tehnološkim promjenama snažnije nego druge grane gospodarstva. Napuštanje koncepcije prirodnog monopola u elektroničkim komunikacijama povećalo je opseg pravnog normiranja i reguliranja samog tržišta. Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) povjeren je taj složen zadatak. HAKOM, upravni sudovi i Visoki upravni sud Republike Hrvatske čine osovinu reguliranja tržišta elektroničkih komunikacija. Temeljni pravni propis kojim se uređuje pravna regulativa Republici Hrvatskoj je Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08., 90/11., 133/12., 80/13., 71/14., 72/17.: u nastavku - ZEK).
Proces harmonizacije hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije provodi se i u području elektroničkih komunikacija te su provedena određena usklađivanja donesenim na temelju mnogobrojnih direktiva Europske Unije s područja komunikacija i zaštite privatnosti. Direktiva je za države članice Europske Unije obvezujuća samo u pogledu ciljeva koje postavlja, a države članice mogu nacionalnim zakonodavstvom regulirati na koji način će se ti ciljevi postići. Republika Hrvatska je to učinila donošenjem ZEK-a. Cilj ovog rada je prikazati pravnu regulativu elektroničkih komunikacija u Europskoj Uniji a time posredno i u Republici Hrvatskoj kroz Direktivu (EU) 2018/1972 o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija, rad Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije – BEREC, odredbe ZEK-a i rad HAKOM-a.
Direktiva (EU) 2018/1972 Europskog Parlamenta i Vijeća o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija
Zastupnici u Europskom parlamentu 11. prosinca 2018. na sjednici održanoj u Strasbourgu usvojili su novi Europski zakonik elektroničkih komunikacija. Riječ je o sveobuhvatnom skupu novih ažuriranih pravila za reguliranje elektroničkih komunikacijskih (telekomunikacijskih) mreža i usluga, i povezane opreme i usluga kojim se Europska unija priprema za novo doba telekomunikacijske povezanosti, ali i za uvođenje novih tehnoloških rješenja kao što je 5G tehnologija. Nastoji se potaknuti tržišno natjecanje i povećana ulaganja u 5G i mreže vrlo velikog kapaciteta, tako da svaki građanin i poduzeće u EU-u mogu uživati u visokokvalitetnoj povezivosti, visokoj razini zaštite potrošača i povećanom izboru inovativnih digitalnih usluga.
Sukladno čl. 1. st. 1. Direktive 2018/1972 predmet njezina uređenja je : „uskladiti okvir za pravno uređenje elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničkih komunikacijskih usluga, povezane opreme i povezanih usluga te određenih značajki terminalne opreme. Ovom se Direktivom navode zadaće nacionalnih regulatornih tijela i, ako je primjenjivo, drugih nadležnih tijela i utvrđuje niz postupaka kako bi se osigurala usklađena primjena regulatornog okvira u cijeloj Uniji.“
Direktivom 2018/1972 se uspostavlja sveobuhvatni niz novih ili revidiranih pravila za sektor telekomunikacija u okviru paketa zakona o telekomunikacijama, uključujući Uredbu (EU) 2018/1971 o osnivanju Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) i Agencije za potporu BEREC-u (Ured BEREC-a). Ciljevi su ove Direktive provedba unutarnjeg tržišta u području elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga iz kojega proizlazi postavljanje i prihvaćanje osiguranih mreža vrlo velikoga kapaciteta, održivo tržišno natjecanje, interoperabilnost elektroničkih komunikacijskih usluga, dostupnost, sigurnost mreža i usluga te pogodnosti za krajnje korisnike i osiguravanje pružanja kvalitetnih, cjenovno pristupačnih i javno dostupnih usluga na području cijele Unije putem učinkovitoga tržišnog natjecanja i odabira, poboljšati okolnosti u kojima na tržištu potrebe krajnjih korisnika, uključujući korisnike s invaliditetom radi jednakoga pristupa uslugama kakav imaju ostali korisnici, nisu uspješno zadovoljene te utvrditi potrebna prava krajnjih korisnika. Strožim potrošačkim pravilima nastoji se olakšati prebacivanje između pružatelja usluga i pružiti bolja zaštita, na primjer, osobama koje se pretplate za pakete usluga. Potrošači će imati koristi od slične, više razine zaštite u Europskoj Uniji. Pristupačan i adekvatan širokopojasni pristup internetu mora biti dostupan svim potrošačima, bez obzira na njihovu lokaciju ili prihode. Osobe s invaliditetom trebale bi imati jednak pristup telekomunikacijskim uslugama.
Za krajnje korisnike najznačajnija je novost da se ovim propisima regulirala maloprodajna cijena telefonskih poziva i SMS poruka koje se upućuju unutar država članica Europske unije. Od 15.5.2019. maloprodajna cijena međunarodnih telefonskih poziva i SMS poruka unutar država članica EU/EEA za privatne korisnike regulira se na maksimalnu cijenu poziva 1,76 kn/min i maksimalnu cijenu SMS poruka 0,55 kn/SMS. Ostale odredbe koje Zakonik donosi trebaju tek biti prenesene u nacionalna zakonodavstva država članica, nakon čega će se primjenjivati u praksi. Države članice imaju rok od dvije godine za prenošenje i implementiranje odredbi.
Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije - BEREC
Radi bolje provedbe zakona i donošenja ispravnih odluka Europska Unija je osnovala nekoliko agencija koje su zadužene za provedbu određenih pravnih, tehničkih i znanstvenih zadaća. Među njima je i Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije – BEREC. BEREC nastoji zajamčiti dosljednu primjenu propisa Europske Unije u području telekomunikacija: od toga korist imaju i potrošači i poduzeća. U tom kontekstu doprinosi boljem funkcioniranju komunikacijskih mreža i usluga unutar država članica Europske Unije i među njima.
Uredbom 2018/1971 o osnivanju Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) i Agencije za potporu BEREC-u (Ured BEREC-a) se uspostavljaju Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) i njegova agencija za potporu (Ured BEREC-a), čime se zamjenjuju i nasljeđuju izvorne organizacije s istim nazivom uspostavljene na temelju paketa reformi telekoma iz 2009. Uredbom (EZ) br. 1211/2009. Njome se utvrđuju nove revidirane zadaće BEREC-a čiji je cilj stvaranje unutarnjeg tržišta elektroničkih komunikacija unutar Europske Unije, osiguravajući pritom visoku razinu ulaganja, inovacija i zaštite potrošača ojačanim tržišnim natjecanjem. Direktivom 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća nastoji se stvoriti unutarnje tržište za elektroničke komunikacije unutar Unije, osiguravajući pritom visoku razinu ulaganja, inovacija i zaštite potrošača ojačanim tržišnim natjecanjem. Tom se direktivom također uspostavlja znatan broj novih zadaća za Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije („BEREC”) kao što su izdavanje smjernica u pogledu više tema, izvješćivanje o tehničkim pitanjima, vođenje registara, popisa ili baza podataka te davanje mišljenja o postupcima unutarnjeg tržišta za izradu nacrta nacionalnih mjera za regulaciju tržišta.
Nacionalna regulatorna tijela, ostala nadležna tijela i BEREC, Komisija i zemlje Europske Unije imaju opće ciljeve pri djelovanju u skladu s programom Europskog zakonika elektroničkih komunikacija koji se odnosi na promicanje povezivosti i mreža vrlo velikog kapaciteta uključujući nepokretne, pokretne i bežične mreže za sve građane i poduzeća u Europskoj Uniji, omogućivanje najvećih mogućih pogodnosti u pogledu odabira, cijene i kvalitete na temelju učinkovitog tržišnog natjecanja, održavanje sigurnosti mreža i usluga, osiguravanje zaštite za korisnike putem nužnih posebnih pravila i, zadovoljavanje potreba posebnih društvenih skupina, osobito korisnika s invaliditetom ili posebnim društvenim potrebama i starijih korisnika te osiguravanje istovjetnih izbora i pristupa za korisnike s invaliditetom.
Regulatorne zadaće BEREC-a uključuju pomaganje nacionalnim regulatornim tijelima i tijelima Europske Unije o tehničkim aspektima elektroničke komunikacije i savjetovanje tih tijela, donošenje mišljenja, osobito o rješavanju prekograničnih sporova među zemljama Europske Unije, o nacrtu nacionalnih mjera povezanih s regulacijom tržišta, o nacrtu odluka i preporuka o usklađivanju i o utvrđivanju jedinstvene maksimalne cijene završavanja glasovnih poziva u Europskoj Uniji.
Zakon o elektroničkim komunikacijama
Prema čl. 1 ZEK-a: „Ovim se Zakonom uređuje područje elektroničkih komunikacija, i to korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža i pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga, pružanje univerzalnih usluga te zaštita prava korisnika usluga, gradnja, postavljanje, održavanje i korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, uvjeti tržišnog natjecanja te prava i obveze sudionika na tržištu elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, djelotvorno upravljanje radiofrekvencijskim spektrom te adresnim i brojevnim prostorom, digitalni radio i televizija, zaštita podataka, sigurnost i cjelovitost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te obavljanje inspekcijskog nadzora i kontrole u elektroničkim komunikacijama, kao i osnivanje nacionalnog regulatornog tijela za elektroničke komunikacije, poštanske usluge i željezničke usluge, njegovo ustrojstvo, djelokrug i nadležnosti te postupak donošenja odluka i rješavanja sporova u elektroničkim komunikacijama.“
ZEK-om osniva se HAKOM kao nacionalna regulatorna agencija za obavljanje regulatornih i drugih poslova u okviru djelokruga i nadležnosti propisanih ZEK-om te posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga.
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)
Prema čl. 5. st. 1. ZEK-a: „Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti je nacionalna regulatorna agencija za obavljanje regulatornih i drugih poslova u okviru djelokruga i nadležnosti propisanih ovim Zakonom te posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga.“ HAKOM je samostalna, neovisna i neprofitna pravna osoba s javnim ovlastima, koja obavlja regulatorne i druge poslove u okviru djelokruga i nadležnosti propisanih ZEK-om, Zakonom o poštanskim uslugama (NN 144/12., 153/13., 78/15., 110/19.) i Zakonom o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu (NN 104/17.). Kao neovisni nacionalni regulator HAKOM regulira tržišta elektroničkih komunikacija, te poštanskih i željezničkih usluga. Osnivač HAKOM-a je Republika Hrvatska, a osnivačka prava ostvaruju Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske. Osim regulatornih poslova, što uključuje aktivnosti vezene uz promociju tržišnog natjecanja i pružanja usluga, temeljne zadaće uključuju i zaštitu korisnika te gospodarenje ograničenim općim dobrima od interesa za RH. U slučaju HAKOM-a ta opća dobra su radiofrekvencijski (RF) spektar te adresni i brojevni prostor. Također, od 2017. HAKOM obnaša ulogu Nositelja okvirnog programa (NOP) za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja.
Temelj rada HAKOM-a je stručno i neovisno djelovanje u RH u skladu s mjerodavnom pravnom stečevinom Europske unije, uvažavajući specifičnosti hrvatskih tržišta koje regulira, a pritom je obvezan osigurati potrebne preduvjete za rad u vidu visokoobrazovanog osoblja, stručnosti i potrebnih financijskih sredstava.
HAKOM kao sektorski regulator štiti korisnike usluga u elektroničkim komunikacijama, na poštanskom tržištu, kao i putnike u željezničkom prijevozu. Elektroničke komunikacije u Europskoj Uniji su prepoznate kao strateško tržište pa je i sustav zaštite potrošača tih usluga sektorski uređen u svim državama članicama, koje su u svoje zakonodavstvo na odgovarajući način implementirale relevantne direktive. U Republici Hrvatskoj se sustav temelji na odredbama ZEK-a i Zakona o zaštiti potrošača (NN 41/14., 110/15., 14/19.), a osnovni mu je značaj da je HAKOM kao regulator ovlašten rješavati sporove, odnosno slučajeve u kojima građani ili tvrtke nisu uspješno riješili problem s operatorom. HAKOM je nadležan rješavati sporove između korisnika i operatora ako se prigovor korisnika odnosi na: iznos kojim je zadužen za pruženu uslugu (račun), kakvoću pružene usluge ili povredu odredaba pretplatničkog ugovora. Nakon provedenog postupka rješavanja prigovora kod operatora, a na osnovu prijedloga Povjerenstva za zaštitu prava korisnika, HAKOM donosi odluku. Povjerenstvo za zaštitu prava korisnika je savjetodavno tijelo koje djeluje pri HAKOM-u i u čijem sastavu su imenovani i predstavnici Saveza udruga potrošača. Odluka HAKOM-a je obvezujuća za operatora i korisnika, a protiv odluke je moguće pokrenuti upravni spor. Zastara osporene tražbine ne teče za vrijeme rješavanja spora pred HAKOM-om.
Zaključak
Regulacija tržišta elektroničkih komunikacija kompleksna je zadaća koja zahtijeva interdisciplinarni pristup koji objedinjuje znanja iz ekonomije, prava i tehnologije, prvenstveno informacijske i komunikacijske tehnologije.
Reguliranjem tržišta elektroničkih komunikacija usmjerava se njegov razvitak s ciljem postizanja raspoloživosti usluga razmjerno potrebama i mogućnostima građana, gospodarstva i društva u cijelosti. Europska Unija primjenjuje i kontinuirano razvija zajednički regulatorni okvir za područje elektroničkih komunikacija koji uključuje opće i posebne mjere poticanja i zaštite tržišnog natjecanja davatelja informacijskih i komunikacijskih usluga.Informacije se sve više razmjenjuju kroz javne elektroničke komunikacijske usluge kao što su internet i mobilna i fiksna telefonija te preko njihovih pripadajućih mreža. Te usluge i mreže zahtijevaju posebna pravila i zaštitne mehanizme. Europska Unija kroz brojne direktive uspostavlja brojna pravila za reguliranje elektroničkih komunikacija, uspostavlja obveze za nacionalna regulatorna tijela i druga nadležna tijela i uspostavlja skup postupaka kojima se osigurava usklađivanje regulatornog okvira u cijeloj Europskoj uniji radi uspostavljanja održivog tržišnog natjecanje, interoperabilnost elektroničkih komunikacijskih usluga, dostupnost, sigurnost mreža i usluga te pogodnosti za krajnje korisnike i osiguravanje pružanja kvalitetnih, cjenovno pristupačnih i javno dostupnih usluga na području cijele Unije putem učinkovitoga tržišnog natjecanja.
Ivan Vidas, struč. spec. oec.
LITERATURA
PROPISI:
(1) DIREKTIVA (EU) 2018/1972 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija
(2) UREDBA (EU) 2018/1971 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o osnivanju Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) i Agencije za potporu BEREC-u (Ured BEREC-a), izmjeni Uredbe (EU) 2015/2120 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1211/2009
(3) Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14, 72/17)
STRUČNA LITERATURA
(4) Levak J., Osterman D. Zaštita, zadržavanje i razmjena podataka kojima se koriste tijela za provedbu zakonodavstva te moguća tehnička rješenja vezana uz zadržavanje podataka nakon poništenja Direktive za zadržavanje podataka presudama Suda Europske unije, Polic. sigur. (Zagreb), godina 26. (2017), broj 4
(5) Rajko, A. Uloga prava u razvitku informacijskog društva : (dva akcijska plana EU - "Informacijsko društvo za sve") // Pravo i porezi. 14 (2005)
(6) Schmidt E., Cohen J. (2014), Novo digitalno doba : nove tehnologije mijenjaju ljude, države, ali i kako ćemo živjeti i poslovati, Zagreb : Profil knjiga, 2014.
INTERNETSKI STRUČNI ČLANCI
(7) E-KOMUNIKACIJA - https://www.womeninadria.com/e-komunikacija/
