c S
U središtu

Nova EU Uredba o kontrolama gotovine koja se unosi u Europsku uniju ili iznosi iz Unije

26.04.2021

Suočeni sa sve većim protokom prihoda od nezakonitih aktivnosti kroz gospodarski sustav i preusmjeravanjem novca za financiranje takvih aktivnosti potrebno je bilo poduzeti određene zaštitne mehanizme i mjere na razini Europske unije radi postizanja učinkovitije kontrole nezakonitih novčanih tokova u Europskoj uniji i iz njega, kako bi se otežalo zločinačkim organizacijama pranje novca i financiranje različitih terorističkih aktivnosti. U tu svrhu donesena je EU Uredba o kontrolama gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije, a o kojoj će biti više riječi u nastavku teksta.

Uvodno

S obzirom na to da su u posljednje vrijeme nezakonite aktivnosti kriminalnih organizacija sve intenzivnije te da uspješno izbjegavaju ustanovljena pravila o kontrolama gotovine, neophodno je bilo poduzeti određene napore kako bi se ispravili nedostatci u postojećem sustavu te efikasnije zaštitio financijski sustav, a nadasve sigurnost građana Unije. Stoga je donesena EU uredba čijim pravilima se nastoje otkriti i spriječiti slučajevi pranja novca te financiranja terorizma utvrđivanjem sustava kontrola primjenjivih na fizičke osobe koje ulaze u Uniju ili izlaze iz Unije i sa sobom nose gotovinu ili prenosive instrumente na donositelja u vrijednosti od 10 000 EUR ili više ili jednakovrijednog iznosa u drugim valutama. Tom novom Uredbom, odnosno njezinim pravilima nadopunjuje se pravni okvir EU-a za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma utvrđeni Direktivom EU 2015/849. Tako bi se onemogućilo izbjegavanje kontrola gotovine na vanjskim granicama EU-a te kriminalcima otežalo financiranje njihovih aktivnosti. Upravo onemogućavanje pristupa izvorima financiranja predstavlja jednu od najučinkovitijih mjera za sprečavanje kriminalnih aktivnosti i terorističkih napada u EU-u i svijetu.

Uredba je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama. Stupila je na snagu 02. prosinca 2018. godine, s tim da njezina primjena započinje od 03. lipnja 2021. godine.

1. Opće odredbe

Pojam gotovina obuhvaćat će četiri kategorije: gotov novac, prenosive instrumente na donositelja, robu koja se upotrebljava kao izrazito likvidna pričuva vrijednosti i određene vrste kartica s unaprijed uplaćenim sredstvima.

Pod gotovim novcem podrazumijevaju se novčanice i kovanice koje su u optjecaju kao sredstvo plaćanja ili su bile u optjecaju kao sredstvo plaćanja, a i dalje ih je moguće preko financijskih institucija ili središnjih banaka zamijeniti za novčanice i kovanice koje jesu u optjecaju kao sredstvo plaćanja.

Prenosivi instrumenti na donositelja omogućuju fizičkom imatelju da zatraži da mu se isplati financijski iznos, a da pritom ne bude evidentiran niti naveden imenom. Ti se instrumenti mogu jednostavno upotrebljavati za prijenos znatnih iznosa vrijednosti i izrazito su slični gotovom novcu u smislu likvidnosti, anonimnosti, te rizika od zlouporabe. Oni obuhvaćaju: putničke čekove, čekove, zadužnice ili novčane naloge koji ili glase na donositelja ili su potpisani, ali na njima nije navedeno ime primatelja, ili su indosirani bez ograničenja ili su izdani na fiktivnog primatelja ili su pak sastavljeni u nekom drugom obliku koji omogućuje prijenos prava vlasništva na tom instrumentu pri isporuci.

Roba koja se upotrebljava kao izrazito likvidna pričuva vrijednosti jesu kovanice s udjelom zlata od najmanje 90% i poluge kao što su poluge, zrnca ili grumeni s udjelom zlata od najmanje 99,5 %. Shodno tome, to je roba s velikim omjerom između njezine vrijednosti i njezina volumena za koju postoji lako dostupno međunarodno tržište, čime se omogućuje njezina zamjena za gotov novac uz niske troškove transakcije. Takva se roba obično podnosi na standardiziran način kojim se omogućuje brza provjera njezine vrijednosti.

Kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima (anonimne prepaid kartice) jesu kartice bez osobnih podataka koje služe za pohranu monetarne vrijednosti ili sredstava ili pružanje pristupa njima i mogu se upotrebljavati za platne transakcije, stjecanje robe ili usluga ili zamijeniti za gotov novac, te nisu povezane ni s jednim bankovnim računom. Takve kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima lako su prenosive i mogu se upotrebljavati za prijenos znatne vrijednosti preko vanjskih granica Unije, te ih je stoga nužno uključiti u definiciju gotovine, a osobito ako se mogu kupiti bez provedenog postupka dubinske analize stranke.

2. Obveza prijavljivanja gotovine u pratnji

Nositelji (fizičke osobe) koji nose gotovinu u vrijednosti od 10 000 EUR ili više ili jednakovrijednog iznosa u drugim valutama dužni će biti taj iznos prijaviti nadležnim carinskim tijelima države članice preko koje ulaze u Uniju ili izlaze iz Unije, te im ga staviti na raspolaganje radi kontrole. Obveza prijavljivanja gotovine neće se smatrati ispunjenom ako su dane informacije netočne ili nepotpune ili ako se gotovina ne stavi na raspolaganje za kontrolu. No, treba napomenuti da se ta obveza neće odnositi na one osobe koje se bave profesionalnim prijevozom robe ili ljudi.

Prijava će trebati sadržavati pojedinosti o sljedećem:

  • nositelju, uključujući puno ime, kontaktne podatke, adresu, datum i mjesto rođenja, državljanstvo, te broj osobne isprave
  • vlasniku gotovine, uključujući puno ime, kontaktne podatke, adresu, datum i mjesto rođenja, državljanstvo, te broj osobne isprave ako je vlasnik fizička osoba, odnosno puni naziv, kontaktne podatke, adresu, registracijski broj ili identifikacijski broj za PDV ako je vlasnik pravna osoba
  • kad je primjenjivo, predviđenom primatelju gotovine, uključujući puno ime, kontaktne podatke, adresu, datum i mjesto rođenja, državljanstvo, te broj osobne isprave ako je predviđeni primatelj fizička osoba, odnosno puni naziv, kontaktne podatke, adresu, registracijski broj ili identifikacijski broj za PDV ako je predviđeni primatelj pravna osoba
  • vrsti i iznosu ili vrijednosti gotovine
  • ekonomskom podrijetlu gotovine
  • namjeni gotovine
  • smjeru putovanja
  • prijevoznom sredstvu

Sve navedene pojedinosti bit će potrebno navesti u pisanom ili elektroničkom obliku putem standardnog obrasca. Ovjerena kopija prijave dostaviti će se podnositelju prijave na njegov zahtjev.

Osobito nadležna tijela trebaju voditi računa da podnositelj prijave, vlasnik ili primatelj, daju svoje osobne podatke kako su sadržani u njihovim osobnim dokumentima, a u svrhu kako bi se rizik od pogrešaka u vezi s njihovim identitetom i kašnjenja povezanih s mogućom potrebom za naknadnim provjerama sveo na minimalnu mjeru.

3. Obveza objavljivanja gotovine bez pratnje

S druge strane ako se gotovina bez pratnje (koja je dio pošiljke bez nositelja) u vrijednosti od 10 000 EUR ili više ili jednakovrijednog iznosa u drugim valutama unosi u Uniju ili iznosi iz Unije, nadležna carinska tijela države članice preko koje se ta gotovina unosi u Uniju ili iznosi iz Unije moći će od pošiljatelja ili primatelja gotovine ili njihova zastupnika, ovisno o slučaju, zahtijevati da podnesu prijavu u smislu objavljivanja unutar roka od 30 dana. Nadležna tijela moći će zadržati gotovinu sve dok pošiljatelj, primatelj ili njihov predstavnik ne podnese predmetnu prijavu. Obveza objavljivanja gotovine bez pratnje neće se smatrati ispunjenom ako prijava nije podnesena prije isteka roka, ako su dane informacije netočne ili nepotpune ili ako se gotovina ne stavi na raspolaganje radi kontrole.

Prijava u smislu objavljivanja trebat će sadržavati pojedinosti o sljedećem:

  • podnositelju prijave, uključujući puno ime, kontaktne podatke, adresu, datum i mjesto rođenja, državljanstvo, te broj osobne isprave
  • vlasniku gotovine, što uključuje puno ime, kontaktne podatke, adresu, datum i mjesto rođenja, državljanstvo, te broj osobne isprave ako je vlasnik fizička osoba, odnosno puni naziv, kontaktne podatke, uključujući adresu, registracijski broj ili identifikacijski broj za PDV ako je vlasnik pravna osoba
  • pošiljatelju gotovine, što uključuje puno ime, kontaktne podatke, adresu, datum i mjesto rođenja, državljanstvo, te broj osobne isprave ako je pošiljatelj gotovine fizička osoba, odnosno puni naziv, kontaktne podatke, adresu, registracijski broj ili identifikacijski broj za PDV ako je pošiljatelj gotovine pravna osoba
  • primatelju ili predviđenom primatelju gotovine, što uključuje puno ime, kontaktne podatke, adresu, datum i mjesto rođenja, državljanstvo, te broj osobne isprave ako je primatelj ili predviđeni primatelj gotovine fizička osoba, odnosno puni naziv, kontaktne podatke, adresu, registracijski broj ili identifikacijski broj za PDV ako je primatelj ili predviđeni primatelj gotovine pravna osoba
  • vrsti i iznosu ili vrijednosti gotovine
  • ekonomskom podrijetlu gotovine
  • namjeni gotovine

Sve navedene pojedinosti bit će potrebno podnijeti u pisanom ili elektroničkom obliku putem standardnog obrasca. Ovjerena kopija prijave u smislu objavljivanja dostavljat će se podnositelju prijave na njegov zahtjev.

U pogledu kretanja gotovine bez pratnje, na primjer gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije u poštanskim paketima, kurirskim pošiljkama, prtljazi bez pratnje ili kao teret u kontejnerima, nadležna carinska tijela bit će ovlaštena da od pošiljatelja, primatelja ili njihova zastupnika zahtijevaju podnošenje prijave u smislu objavljivanja, sustavno ili za svaki pojedinačni slučaj, sukladno nacionalnim postupcima. Kako bi se osiguralo da nadležna tijela postupke kontrole provode na jednaki način, kontrole će se temeljiti na analizi rizika s ciljem utvrđivanja i evaluacije rizika, te razvijanja potrebnih protumjera. No, bez obzira na uspostavljeni zajednički okvir upravljanja rizikom nadležna tijela država članica moći će provoditi nasumične provjere ili spontane kontrole kada god to smatraju potrebnim.

Vezano za obvezu prijavljivanja gotovine u pratnji i obvezu objavljivanja gotovine bez pratnje nadležna tijela bit će ovlaštena za provedbu svih potrebnih kontrola nad osobama, njihovom prtljagom, prijevoznim sredstvima kojima prelaze vanjsku granicu i svim pošiljkama ili spremnicima koji bez pratnje prelaze tu granicu i mogu sadržavati gotovinu ili prijevoznim sredstvima u kojima se nalaze.

S ciljem prevencije izbjegavanja propisanih obveza, države članice uvesti će sankcije za nepoštivanje obveze prijavljivanja gotovine u pratnji ili obveze objavljivanja gotovine bez pratnje. Sankcije će biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Državama članicama se ostavlja mogućnost da sukladno nacionalnom zakonodavstvu osiguraju i dodatne nacionalne kontrole kretanja gotovine unutar Unije, pri tome poštujući da su te kontrole u skladu s temeljnim slobodama Unije. Kako bi se osigurala što veća efikasnost u provedbi kontrole gotovine potrebno će biti provoditi kontinuirano stručno osposobljavanje osoblja carinskih i drugih nacionalnih tijela za provođenje tih kontrola.

4. Ovlasti nadležnih tijela

S obzirom na to da se kretanja gotovine koja podliježu kontrolama odvijaju na vanjskim granicama Unije te da je poduzimanje mjera iznimno složeno nakon što gotovina napusti točku ulaska ili izlaska i koliki je s time povezan rizik ako se tek malen dio te gotovine upotrijebi u nezakonite svrhe, nadležna tijela će stoga imati ovlasti privremeno zadržati gotovinu u određenim okolnostima, odnosno provesti provjeru u sljedećim slučajevima: ako nije ispunjena obveza prijavljivanja gotovine u pratnji ili objavljivanja gotovine bez pratnje, ako postoje naznake da je gotovina neovisno o iznosu povezana s kriminalnom aktivnošću.

Pod kriminalnim aktivnostima smatrat će se na primjer: svaka vrsta kriminalne upletenosti u počinjenje teškog kaznenog djela, krivotvorenje novca, pranje prihoda stečenog kaznenim djelom, krivotvorenje različitih oblika sredstava plaćanja, korupcija….

No, razdoblje privremenog zadržavanja morat će biti ograničeno nacionalnim pravom na vrijeme koje je nadležnim tijelima potrebno za utvrđivanje opravdanosti daljnjeg zadržavanja s obzirom na okolnosti, to jest kako bi se moglo utvrditi postoje li pravni temelji za djelovanje kao što su istrage ili zapljena gotovine te neće smjeti biti duže od 30 dana. Uz odluku o privremenom zadržavanju gotovine trebat će se izdati i obrazloženje te na odgovarajući način opisati specifične čimbenike zbog kojih je ta mjera primijenjena. Razdoblje privremenog zadržavanja gotovine moći će se produžiti u posebnim i propisno ocijenjenim slučajevima na najviše 90 dana kao na primjer ako nadležna tijela naiđu na poteškoće pri dobivanju informacija o potencijalnim kriminalnim aktivnostima, ako je potrebno komunicirati s trećom zemljom, ako se dokumenti trebaju prevesti ili ako je u slučaju gotovine bez pratnje teško utvrditi pošiljatelja ili primatelja te kontaktirati s njime. Ako se do isteka razdoblja zadržavanja ne donese odluka o daljnjem djelovanju ili ako nadležno tijelo odluči da ne postoji pravni temelj za daljnje zadržavanje gotovine, tada će se odmah u skladu s okolnostima staviti na raspolaganje osobi čija je gotovina privremeno zadržana, nositelju ili vlasniku.

U slučaju ako nadležna tijela otkriju iznose gotovine niže od praga od 10 000 eura, ali uz postojanje naznake da bi ta gotovina mogla biti povezana s kriminalnom aktivnošću, tada će kod gotovine u pratnji evidentirati informacije o nositelju, vlasniku i ako je to dostupno predviđenom primatelju gotovine uključujući puno ime, kontaktne podatke, pojedinosti o vrsti i iznosu ili vrijednosti gotovine, njezinom ekonomskom podrijetlu i namjeni. Dok će kod gotovine bez pratnje, evidentirati informacije o podnositelju prijave, vlasniku, pošiljatelju, kao i primatelju ili predviđenom primatelju gotovine uključujući puno ime, kontaktne podatke, pojedinosti o vrsti i iznosu ili vrijednosti gotovine, njezinom ekonomskom podrijetlu i namjeni.

Kada nadležna tijela evidentiraju iznose gotovine niže od praga za koje se sumnja da su povezani s kriminalnom aktivnošću, neprijavljivanje gotovine u pratnji ili neobjavljivanje gotovine bez pratnje, ili ako postoje naznake da je ta gotovina povezana s kriminalnim aktivnostima, tada će biti obavezna pravodobno odgovarajućim kanalima razmijeniti te informacije i anonimizirane informacije o riziku i rezultatima analize rizika s nadležnim tijelima drugih država članica. Ta bi razmjena podataka trebala biti proporcionalna uzimajući u obzir činjenicu da bi osobe koje su prekršile obvezu prijavljivanja ili objavljivanje gotovine uhvaćene u jednoj državi članici za ulazak ili izlazak vjerojatno odabrale drugu državu članicu u kojoj nadležna tijela ne bi bila upoznata s njihovim prethodnim kršenjima. Ako bi postojale naznake da je gotovina povezana s nezakonitom aktivnošću koja bi mogla utjecati na financijske interese EU-a, tada će se te informacije dostaviti i Europskoj Komisiji i Uredu europskog javnog tužitelja.

Predmetne informacije bit će potrebno proslijediti i FOJ-u (financijsko – obavještajnoj jedinici) dotične države članice odmah, a najkasnije u roku od 15 radnih dana od dana prikupljanja informacija. FOJ će te informacije moći dalje proslijediti spontano ili na zahtjev FOJ-evima drugih država članica. Naime, te su jedinice zamišljene kao čvorišta u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma koja primaju i obrađuju informacije iz različitih izvora kao što su financijske institucije, te analiziraju te informacije kako bi utvrdile postoji li temelj za nastavak istrage koji možda nisu uočila nadležna tijela koja prikupljaju prijave i izvršavaju kontrole. U Republici Hrvatskoj bi to bio Ured za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma u sklopu Ministarstva financija. Kako bi se osigurao učinkovit protok informacija FOJ-evi će biti povezani s carinskim informacijskim sustavom (CIS), s tim da će podaci koje nadležna tijela i FOJ-evi proizvode ili razmjenjuju morati biti usklađeni i usporedivi.

Također, bit će omogućena i razmjena informacija između nadležnoga tijela države članice ili Europske Komisije i tijela treće zemlje pod uvjetom da postoje odgovarajuće zaštitne mjere. Takva razmjena informacija bit će dopuštena uz postojanje pismenog odobrenja nadležnog tijela koje je prvotno prikupilo te informacije te poštivanja relevantnih nacionalnih i europskih odredbi o temeljnim pravima i prijenosu osobnih podataka u treće zemlje. Države članice bit će obvezne obavijestiti Komisiju o svakoj razmjeni informacija s trećim zemljama provedenim na temelju odredbi predmetne Uredbe, kako bi Komisija o tome mogla izvijestila Europski parlament i Vijeće.

5. Zaštita osobnih podataka

Kod prikupljanja osobnih podataka nositelja i podnositelja prijave te informacija o vrijednosti gotovine koju su unijeli u Uniju ili iznijeli iz Unije morat će se voditi računa o zaštiti njihove povjerljivosti, odnosno nadležna tijela morat će poduzeti odgovarajuće zaštitne mjere kako bi osigurale da agenti kojima će biti potreban pristup tim informacijama poštuju načelo profesionalne tajne te ih zaštitile od neovlaštenog pristupa, upotrebe ili objave. Takve se informacije neće smjeti otkrivati bez dopuštenja nadležnog tijela koje ih je prvotno prikupilo, osim kada njihovo otkrivanje ili prenošenje bude potrebno radi provođenja sudskih postupaka, na osnovu nacionalnog prava dotične države članice.  Osobni podaci moći će se obrađivati isključivo za potrebe sprečavanja i borbe protiv kriminalnih aktivnosti.

Za potrebe analize koju provode FOJ-evi, te kako bi se omogućilo nadležnim tijelima u drugim državama članicama da kontroliraju i izvršavaju obvezu prijavljivanja gotovine, a posebice u pogledu osoba koje su prethodno prekršile tu obvezu, neophodno će biti pohranjivati osobne podatke na određeno razdoblje, odnosno na razdoblje od pet godina od dana prikupljanja podataka. Nakon isteka tog razdoblja osobni podaci će se brisati. Iznimno, razdoblje zadržavanja osobnih podataka moći će se još jednom produžiti nakon što je provedena temeljita procjena potrebe i proporcionalnosti za takvo daljnje zadržavanje podataka, a koje neće smjeti biti duže od tri godine.

Zaključno

S obzirom na to da Republika Hrvatska kao država članica Europske Unije predstavlja prvu vanjsku granicu Europske unije istočnim državama posebice Bosni i Hercegovini, Srbiji…, u kojima djelovanje kriminalnih organizacija cvijeta te se transferiraju velike svote nezakonitog novca u države članice Europske unije ili obrnuto kako bi ih se stavilo u legalne novčane tokove, nadležna carinska tijela Republike Hrvatske stoga bi trebala posvetiti posebnu pozornost tim pravilima, odnosno njezinoj učinkovitoj primjeni. Preporučljivo je da nadležna tijela osim redovnih kontrola provode i česte dodatne nacionalne kontrole koje joj omogućavaju pravila Uredbe, a s ciljem što efikasnije prevencije kriminalnih radnji radi zaštite nacionalnih interesa te interesa Europske unije.

Bernard Iljazović