U petak 07. svibnja 2021. godine Hrvatski sabor izglasao je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju, koji se oslanja na Uredbu Europske unije, a prema kojem se između ostalog uvode nove kontrole prijenosa i obveza prijave gotovine u vrijednosti 10.000 eura ili više, koja se unosi ili iznosi preko granice EU-a. Fizičke će osobe od 3. lipnja biti obvezne prijaviti gotovinu u iznosu 10.000 eura ili više. Autor u članku daje kratki pregled izmjena i dopuna Zakona o deviznom poslovanju i razloge za njihovo donošenje.
Zakonom o deviznom poslovanju ("Narodne novine, broj 96/03., 140/05., 132/06., 150/08., 92/09., 133/09., 153/09., 145/10. i 76/13. - dalje u tekstu Zakon) uređuje se:
Ovim se Zakonom uređuje provedba sljedećih uredbi Europske unije:
Prvi Zakon o deviznom poslovanju usvojen je u Hrvatskome saboru u lipnju 2003. Naknadne izmjene i dopune Zakona bile su donesene radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije u skladu s obvezama preuzetima tijekom pregovaračkog postupka u procesu pridruživanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije (poglavlje IV. Sloboda kretanja kapitala). Usklađivanjem je do 2013. provedena postupna liberalizacija svih oblika kapitalnih poslova i prijenosa, uključujući i fizičke prijenose gotovine preko granice, u skladu s odredbama Direktive Vijeća 88/361/EEZ o primjeni članka 67. Osnivačkog ugovora, koja u članku 1. propisuje obvezu ukidanja svih restrikcija na kretanje kapitala između rezidenata država članica. U tom se smislu, prekogranični prijenosi gotovine od strane fizičkih osoba odvijaju od 1. siječnja 2010. slobodno, bez ograničenja kapitalnog režima kako u pogledu rezidentnosti prenositelja, tako i vrste i vrijednosti gotovine koja se prenosi.
Zakon je usklađen i s Direktivom 2001/97/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 4. prosinca 2001., kojom se mijenja Direktiva Vijeća 91/308/EEZ od 10. lipnja 1991. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca, donesenih radi sprječavanja dotoka nezakonitih prihoda u gospodarstvo te kako sloboda kretanja kapitala i sloboda plaćanja ne bi olakšavale kriminalne i terorističke aktivnosti. Prihodi od nezakonitih aktivnosti često se u svrhe pranja novca ili financiranja terorizma prenose preko vanjskih granica Unije, stoga je Direktiva 2001/97/EC zbog velike ranjivosti na rizike zlouporabe kretanja gotovine u nezakonite svrhe, dopunjena Uredbom (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o kontroli gotovine koja se unosi u Zajednicu i iznosi iz Zajednice. Uredbom se utvrđuje sustav kontrola primjenjivih na fizičke osobe koje ulaze u Uniju ili izlaze iz Unije i sa sobom nose gotovinu, uključujući prenosive instrumente na donositelja, u vrijednosti od 10.000 eura ili više ili jednakovrijednog iznosa u drugim valutama.
Zakon osigurava provedbu predmetne Uredbe, a posljednjim izmjenama Zakona iz 2013. propisana je, kao i u većini država članica, obveza pisanog oblika prijave prijenosa gotovine kada fizičke osobe prilikom ulaska u Europsku uniju ili izlaska iz Europske unije preko Republike Hrvatske unose ili iznose gotovinu u vrijednosti od 10.000 eura ili više. Uredba (EZ) br. 1889/2005 sadržava međunarodne standarde za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, koje je razvio FATF (Financial Action Task Force), međuvladino tijelo za stvaranje i promicanje djelotvorne provedbe mjera za borbu protiv pranja novca, financiranja terorizma i drugih prijetnji integritetu i stabilnosti međunarodnog financijskog sustava. Radna skupina za financijske mjere (FATF) je 2012. ojačala alate borbe i revidirala preporuke za financijski sustav kao i mjere za sveobuhvatne kontrole prekograničnog kretanja gotovine (Preporuka FATF-a broj 32). Slijedom toga donesene su izmjene pravnog okvira Unije u Direktivi (EU) 2015/849 od 20. svibnja 2015., a radi dopune tog okvira u pogledu kontrola kretanja gotovine donesena je nova Uredba (EU) 2018/1672 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o kontrolama gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1889/2005 (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2018/1672).
Uredba (EU) 2018/1672 u cijelosti je obvezujuća i u državama članicama izravno se primjenjuje od 3. lipnja 2021. Države članice moraju nacionalnim zakonom odrediti nadležna tijela ovlaštena za provedbu kontrola prekograničnog prijenosa gotovine, mjere privremenog zadržavanja gotovine i sankcije koje se primjenjuju za nepoštovanje obveze prijavljivanja prijenosa iznad utvrđenog praga za prijavu.
Uredba (EU) 2018/1672 propisuje sljedeće obveze prijave gotovine:
- fizičke osobe koje sa sobom nose gotovinu u vrijednosti od 10.000 eura ili više dužne su taj iznos prijaviti nadležnim tijelima države članice preko koje ulaze u Uniju ili izlaze iz Unije i staviti im ga na raspolaganje radi kontrole (članak 3. Uredbe (EU) 2018/1672),
- ako se gotovina u vrijednosti od 10.000 eura ili više unosi u Uniju ili iznosi iz Unije u poštanskim paketima, kurirskim pošiljkama, prtljazi bez pratnje ili kao teret u kontejnerima, nadležna tijela države članice preko koje se ta gotovina unosi ili iznosi iz Unije mogu od pošiljatelja ili od primatelja gotovine ili njihova zastupnika zahtijevati da podnesu prijavu u smislu objavljivanja unutar roka od 30 dana (članak 4. Uredbe (EU) 2018/1672). Obje se vrste prijava podnose u pisanom obliku na obrascu koji može biti predan ovlaštenoj osobi za kontrolu kretanja gotovine ili poslan elektronički.
Nastavno na Uredbu (EU) 2018/1672 dana 29. travnja 2021. na 55. sjednici Vlade našao se na dnevnom redu i Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju, s Nacrtom konačnog prijedloga Zakona kojim se osigurava provedba Uredbe (EU) 2018/1672 i uvode nacionalne kontrole kretanja gotovine koja se unosi u Republiku Hrvatsku iz druge države članice ili iznosi iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu. Hrvatski je sabor u petak 07. svibnja 2021. godine donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju.
Za postizanje ciljeva i zahtjeva Uredbe (EU) 2018/1672 izmjenama Zakona propisuje se ovlast nadležnih tijela za provedbu proširenih kontrola gotovine, mogućnost privremenog zadržavanja gotovine u odnosu na koju nije ispunjena obveza prijavljivanja odnosno objavljivanja, kao i gotovine u odnosu na koju postoje naznake da je povezana s kriminalnom aktivnošću, i to neovisno o iznosu, sankcije u slučaju nepoštivanja obveze prijavljivanja gotovine u pratnji ili objavljivanja gotovine bez pratnje. Izmjenama Zakona se ujedno uvode nacionalne kontrole kretanja gotovine između Republike Hrvatske i država članica te ovlasti i zadaće nadležnih tijela u odnosu na te kontrole.
Kontrole prijenosa gotovine uvode se i u poštanskim paketima, kurirskim pošiljkama, prtljazi bez pratnje ili kao teret u kontejnerima. Za tijela kontrole biti će uz carinsku uprava ovlaštena i granična policija. Carinska uprava moći će privremeno zadržati gotovinu koja nije prijavljena ili postoje naznake da je povezana s kriminalnom aktivnošću, neovisno o iznosu. Za one koji zaborave prijaviti propisani iznos gotovine uvode se novčane kazne s tim da one neće smjeti prelaziti 60% iznosa neprijavljene gotovine. Osim gotovog novca zakonom se obuhvaćaju i kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima, kovanice s udjelom zlata od najmanje 90%, zlatne poluge i dr.
Radi postizanja veće djelotvornosti u borbi protiv pranja novca i drugih nezakonitih aktivnosti izmjenama Zakona propisan je i kvalificirani oblik prekršaja. Cilj je većim rasponom novčanih kazni osigurati razmjernost sankcioniranja, ovisno o vrijednosti gotovinskih prijenosa koji su predmet prekršaja te drugim okolnostima počinjenja prekršaja.
Unošenje gotovine u Europsku uniju i iznošenje gotovine iz Europske unije te postupanje u prometu s drugim državama članicama bit će regulirano kroz odredbe članaka 40.a i 40.b Zakona o deviznom poslovanju. Članak 40.a, kojim se uređuje kontrola gotovine koja se unosi u Republiku Hrvatsku i iznosi iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu glasi:
"(1) Fizičke osobe koje u Republiku Hrvatsku ulaze iz druge države članice ili iz Republike Hrvatske izlaze u drugu državu članicu, ili su u Republiku Hrvatsku ušle iz druge države članice, dužne su na zahtjev ovlaštenog carinskog službenika ili službenika granične policije prijaviti gotovinu koju nose u vrijednosti od 10.000,00 eura ili više u pisanom obliku na obrascu za prijavu koji sadržava podatke iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) 2018/1672.
(2) Obveza prijave iz stavka 1. ovoga članka neće se smatrati ispunjenom ako su dani podaci netočni ili nepotpuni ili ako gotovina nije stavljena na raspolaganje za kontrolu.”
Dakle, člankom 40.a propisuje se obveza prijave na zahtjev gotovine u vrijednosti od 10.000 eura ili više koju fizičke osobe unose u Republiku Hrvatsku iz druge države članice ili iznose iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu (nacionalne kontrole). Radi ujednačene obrade i razmjene informacija o svim vrstama prekograničnog prijenosa gotovine propisano je da se prijava o kretanju gotovine u nacionalnim kontrolama podnosi popunjavanjem obrasca koji sadržava podatke istovjetne podacima iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) 2018/1672.
Člankom 40.b uređuje se privremeno zadržavanje gotovine na način da će carinska uprava privremeno zadržati gotovinu ako:
Istim člankom, stavkom 2. propisano je da o privremenom zadržavanju gotovine iz stavka 1. ovoga članka Carinska uprava donosi rješenje sukladno odredbama zakona kojim se uređuje prekršajni postupak na razdoblje privremenog zadržavanja koje ne smije biti duže od 30 dana. Nadalje, stavcima 3-7 određuje se sljedeće;
“(3) Nakon što provede temeljitu procjenu nužnosti i proporcionalnosti mjere dodatnog privremenog zadržavanja Carinska uprava može rješenjem produljiti razdoblje privremenog zadržavanja iz stavka 2. ovoga članka na ukupno 90 dana.
(4) Protiv rješenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka žalba se izjavljuje u roku od tri dana od dana dostave rješenja.
(5) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka ne odgađa njegovo izvršenje.
(6) Po žalbi na rješenje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka u drugom stupnju odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
(7) Kada povrat privremeno zadržane gotovine nije moguć, istekom roka od tri godine od dana pravomoćnosti odluke o povratu gotovine, privremeno zadržana gotovina postaje prihod državnog proračuna.”
Kako bi se Zakon uskladio s Uredbom (EU) 2018/1672 koja je uvela širi koncept definicije gotovine kako bi se spriječilo da kriminalci upotrebljavaju sredstva koja su ekvivalentna gotovom novcu u smislu likvidnosti i anonimnosti s ciljem izbjegavanja obveza utvrđenih u člancima 3. i 4. Uredbe (EU) 2018/1672, izmjene Zakona o deviznom poslovanju kroz odredbe članka 40.c uređuju navedenu materiju. Gotovina osim gotovog novca obuhvaća i druge ekvivalentne oblike: prenosive instrumente na donositelja, kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima, robu koja se upotrebljava kao izrazito likvidna pričuva vrijednosti (kovanice s udjelom zlata od najmanje 90 % i poluge kao što su poluge, zrnca ili grumeni s udjelom zlata od najmanje 99,5 %).
Izmjenama Zakona o deviznom poslovanju propisuje se da fizičke i pravne osobe koje u Republici Hrvatskoj proizvode, prodaju, uvoze za prodaju ili za druge komercijalne svrhe ili za te svrhe distribuiraju medalje i žetone postupaju u skladu s Uredbom (EZ) br. 2182/2004. Svaka osoba koja na bilo koji način dođe u posjed medalje i žetona za koji sumnja da je suprotan Uredbi (EZ) br. 2182/2004 dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
Radi postizanja veće djelotvornosti u borbi protiv pranja novca i drugih nezakonitih aktivnosti izmjenama zakona propisan je i kvalificirani oblik prekršaja. Cilj je većim rasponom novčanih kazni osigurati razmjernost sankcioniranja ovisno o vrijednosti gotovinskih prijenosa koji su predmet prekršaja te drugim okolnostima počinjenja prekršaja. Prekršajni postupak u prvom stupnju vodi Financijski inspektorat Republike Hrvatske. Protiv rješenja Financijskog inspektorata Republike Hrvatske može se podnijeti žalba Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske. Prekršaji propisani ovim Zakonom smatraju se financijskim prekršajima.
Zaključno, izmjenama Zakona o deviznom poslovanju, koje se oslanjaju na Uredbu Europske unije, uvode se nove kontrole prijenosa i obveza prijave gotovine u vrijednosti 10.000 eura ili više, koja se unosi ili iznosi u EU. Kontrole prijenosa gotovine uvode se i u poštanskim paketima, kurirskim pošiljkama, prtljazi bez pratnje ili kao teret u kontejnerima. Za tijela kontrole biti će uz carinsku uprava ovlaštena i granična policija. Carinska uprava moći će privremeno zadržati gotovinu koja nije prijavljena ili postoje naznake da je povezana s kriminalnom aktivnošću, neovisno o iznosu. Ukoliko se ne prijavi propisani iznos gotovine, uvode se novčane kazne s tim da one neće smjeti prelaziti 60 posto iznosa neprijavljene gotovine. Osim gotovog novca zakonom se obuhvaćaju i kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima, kovanice s udjelom zlata od najmanje 90 posto, zlatne poluge itd. Izmjene i dopune Zakona o deviznom poslovanju stupaju na snagu 03. lipnja 2021. godine.
Ivan VIDAS, struč. spec. oec.
Izvori:
