Članak ima za cilj prikazati kako je u Republici Hrvatskoj u području obiteljsko-pravnih i statusnih odnosa uređen institut anticipirane naredbe, koje su pretpostavke njezine valjanosti, u čijim su rukama kontrolni mehanizmi u području davanja anticipirane naredbe, mogućnost opoziva i njezina svrha.
Institut anticipirane naredbe odnosno anticipirane punomoći uveden je po prvi puta u područje obiteljsko-pravnih i statusnih odnosa Obiteljskim zakonom iz 2014. godine ("Narodne novine" br. 75/14.). Njima zakonodavac snažno afirmira načelo autonomije volje pojedinca jer mu omogućuje da u vrijeme dok je poslovno sposoban, izjavom danom u strogo propisanoj formi, unaprijed odluči o različitim životnim situacijama za slučaj njegove buduće nesposobnosti samostalnog donošenja takvih odluka.
Pravo na autonomiju volje pojedinca, odnosno pravo pojedinca da o pojedinim aspektima svog privatnog života odlučuje sam, bez intervencije tijela vlasti ili barem uz svođenje intervencije na najmanju moguću mjeru, proizlazi iz članka 8. stavka 2. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te članka 12. stavka 3. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom.
Rješenja kojima Obiteljski zakon ("Narodne novine" br. 103/15., 98/19., 47/20. - dalje u tekstu ObZ) uređuje anticipirane naredbe sadržana su u njegovom trećem dijelu, koji uređuje pravne odnose roditelja i djeteta i mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta, preciznije odredbi članka 116. o roditeljskoj skrbi u slučaju smrti roditelja. Tim je institutom, naime, omogućeno roditeljima koji ostvaruju roditeljsku skrb da odrede osobu za koju bi htjeli da se imenuje skrbnikom djetetu u slučaju njihove smrti.
Odredbe o anticipiranim naredbama sadržane su i u petom dijelu ObZ-a, koji uređuje skrbništvo te u osmom dijelu ObZ-a, koji se odnosi na postupak pred sudom, odnosno posebne izvanparnične postupke u okviru kojih je propisan i postupak radi donošenja rješenja o zdravlju štićenika.
Tako se institutom anticipirane naredbe može poslužiti poslovno sposobna osoba kako bi odredila osobu za koju hoće da joj se imenuje posebnim skrbnikom za vrijeme trajanja postupka lišenja poslovne sposobnosti (članak 236. stavak 6. i članak 241. stavak 2. ObZ-a), kao i (stalnim) skrbnikom i njegovim zamjenikom ako bude lišena poslovne sposobnosti (članak 247. stavak 5. ObZ-a).
Tim je institutom omogućeno osobama da za vrijeme svoje poslovne sposobnosti odluče o važnim pitanjima koja se tiču njihova zdravlja (točnije o sterilizaciji, doniranju tkiva i organa, mjerama za održavanje na životu – članak 260. i članak 504. stavak 1. i 3. ObZ-a).
Osim u ObZ-u, odredbe o anticipiranim naredbama sadržane su i u Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama ("Narodne novine" br. 76/14. – dalje u tekstu ZZODS). ZZODS ih naziva obvezujućim izjavama. Prema članku 68. stavku 1. ZZODS-a, svaka osoba može ovlastiti samo jednu osobu, koja na to pristane, da kao osoba od povjerenja umjesto nje, nakon što se ispune zakonske pretpostavke, dade ili uskrati pristanak na određene medicinske postupke propisane ZZODS- om. Tako se obvezujuće izjave mogu, na primjer, primjenjivati kod osoba koje uslijed zdravstvenog stanja (npr. Alzheimerova bolest) ili stila života (ovisnosti) znaju da mogu izgubiti sposobnost rasuđivanja pa žele odrediti osobu koja će umjesto njih brinuti o njihovoj dobrobiti.
Pretpostavke valjanosti anticipiranih naredbi
Anticipirana naredba biti će pravno valjana samo ako su ispunjene zakonom određene pretpostavke u odnosu na njezin sadržaj i formu, osobu koja ju je dala (izjavila) te skrbnika koji je imenovan anticipiranom naredbom.
Pravilnikom o načinu vođenja očevidnika i spisa predmeta osoba pod skrbništvom, načinu popisa i opisa njihove imovine, podnošenju izvješća i polaganju računa skrbnika te sadržaju i obliku punomoći i anticipiranih naredaba ("Narodne novine" br. 19/21. - dalje u tekstu Pravilnik) propisane su neke od pretpostavaka valjanosti anticipiranih naredaba glede forme u kojem moraju biti sastavljene i obveznog sadržaja. Tako prema članku 27. Pravilnika anticipirana naredba obvezno sadrži;
- podatke o davatelju naredbe (osobno ime, osobni identifikacijski broj, datum i mjesto rođenja, prebivalište, boravište),
- izjavu kojom davatelj naredbe određuje osobu za koju bi htio da se imenuje skrbnikom, odnosno zamjenikom skrbnika za slučaj lišenja poslovne sposobnosti, odnosno izjavu roditelja o izboru osobe skrbnika za slučaj ispunjenih pretpostavki za imenovanje skrbnika djetetu propisanih odredbama ObZ-a,
- izjavu kojom pristaje da mu se ta osoba imenuje posebnim skrbnikom u smislu članka 236. stavka 6. ObZ-a,
- izjavu kojom je davatelj naredbe odlučio o postupcima i mjerama iz članka 260. ObZ-a,
- podatke o imenovanoj osobi (osobno ime, osobni identifikacijski broj, datum i mjesto rođenja, prebivalište, boravište te podatke za kontakt).
Kako bi se osiguralo poštivanje prave volje davatelja naredbe u pogledu osobe skrbnika kao i ovlasti koje mu naredbom daje, Pravilnik u članku 27. stavku 1. propisuje obveznu formu javnobilježničke isprave. Postupak pri sastavljanju javnobilježničke isprave opisan je u člancima 57. i 58. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine" br. 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16.).
Odluka o davanju anticipirane naredbe mora biti vlastita odluka davatelja naredbe, stoga on ne smije izjavu dati pod nagovorom druge osobe, njezinom ucjenom, prijetnjom ili zahtjevom za bilo kakvim oblikom novčane ili druge materijalne naknade. U trenutku davanja naredbe, davatelj mora biti poslovno sposoban, informiran o pravnim posljedicama naredbe te o mogućnostima povlačenja, na što će posebnu pažnju posvetiti javni bilježnik.
Prema članku 28. Pravilnika, kopiju anticipirane naredbe javni bilježnik dužan je dostaviti centru za socijalnu skrb nadležnom prema mjestu prebivališta odnosno boravišta davatelja naredbe i upisati ju Registar anticipiranih naredbi koji se vodi u elektroničkom obliku pri Hrvatskoj javnobilježničkoj komori gdje se također upisuje i promjena ili opoziv naredbe.
Člancima 247. stavkom 5. i 236. stavkom 6. ObZ-a propisano je da će centar za socijalnu skrb osobu navedenu u anticipiranoj naredbi imenovati skrbnikom ako su ispunjene ostale pretpostavke za imenovanje skrbnikom propisane ObZ- om. Dakle, sukladno članku 247. stavku 1. imenovana osoba mora imati osobine i sposobnosti za obavljanje skrbništva te pristati na imenovanje. Na njezinoj strani ne smiju postojati zapreke za imenovanje propisane člankom 248. ObZ-a. Prema tome skrbnik ne može biti osoba:
- koja je lišena prava na roditeljsku skrb,
- koja je lišena poslovne sposobnosti,
- čiji su interesi u suprotnosti s interesima štićenika,
- od koje se, s obzirom na njezino ponašanje i osobine te odnose sa štićenikom, ne može očekivati da će pravilno obavljati dužnosti skrbnika,
- s kojom je štićenik sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju i
- s čijim je bračnim, odnosno izvanbračnim drugom štićenik sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju.
Nadzor i opoziv
Kontrolni mehanizmi u području davanja anticipirane naredbe najprije su u rukama javnog bilježnika koji prilikom sastavljanja naredbe pazi na poštivanje prave volje stranaka te sposobnost stranke za davanje takve izjave, a zatim u nadležnosti Centra za socijalnu skrb prilikom provjere ispunjava li osoba zakonske pretpostavke za skrbnika prije donošenja rješenja o postavljanju.
Ako bi se pokazalo da posebni skrbnik kojeg je štićenik sam imenovao anticipiranom naredbom zloupotrebljava svoje ovlasti ili neuredno obavlja svoje dužnosti čime može prouzročiti štetu štićeniku, nastanu okolnosti koje ga sprječavaju da obavlja svoju dužnost ili posebni skrbnik umre, sud odnosno centar za socijalnu skrb koji vodi postupak će imenovati drugog posebnog skrbnika (članak 242. stavak 10. ObZ-a).
Prema članku 72. ZZODS-a, ako psihijatrijska ustanova smatra da je odluka osobe od povjerenja štetna za osobu s duševnim smetnjama, obavijestit će o tome nadležni centar za socijalnu skrb koji je ovlašten pokrenuti postupak opoziva obvezujuće izjave pred općinskim sudom mjesno nadležnim prema prebivalištu odnosno boravištu osobe s duševnim smetnjama.
Odluka o ustroju registra anticipiranih naredbi i punomoći u elektroničkom obliku ("Narodne novine" br. 20/17.) u članku 4. stavku 3. propisuje mogućnost opoziva anticipirane naredbe od strane davatelja izjave i osobe od povjerenja. Članak 28. Pravilnika i članak 71. ZZODS -a propisuje da se ona može opozvati u bilo kojem trenutku u obliku u kojem je dana.
Zaključno
Institut anticipirane punomoći čini se korisnim pravim sredstvom, kako za samog pojedinca koji osobno prema vlastitom izboru i uz puno poštovanje načela autonomije volje, bira osobu ili osobe opunomoćenika, tako i za državu koja se dijelom rasterećuje vođenja postupaka (sudskih i upravnih) stavljanja pod skrbništvo osoba koje nisu u stanju brinuti se o svojim pravima i interesima, što je u konačnici i rasterećenje za državni proračun. Zbog toga bi trebalo poraditi na promicanju tog instituta i njegovom preciznijem zakonskom uređenju.
Jasminka Blažinović Grgić, dipl.iur.
