Sporazum o globalnom minimalnom porezu na poduzeća

Dana 9. i 10. srpnja 2021. ministri financija država članica G-20 dogovorili su povijesnu reformu međunarodnog sustava oporezivanja poduzeća. Time je postignut značajan korak na pravcu postizanja veće porezne pravednosti. Očekuje se da će zahvaljujući toj reformi veliki, diljem svijeta aktivni koncerni (multinacionalna poduzeća) ostvariti pravedan doprinos financiranju zajedničkog dobra. Također, zahvaljujući tom, na međunarodnoj razini postignutom suglasju koncerni ubuduće neće moći više izbjegavati svoju poreznu obvezu premještanjem dobiti. Reforma obuhvaća dva stupa.

Prvim stupom G20 sporazumio se o mehanizmu primjenom kojeg će se pravo oporezivanja velikih i profitabilnih svjetskih koncerna, naročito iz sfere digitaliziranog gospodarstva, iznova preraspodijeliti. Zbog takve nove preraspodjele prava oporezivanja (digitalni) koncerni ubuduće će porez također plaćati u državama u kojima se nalaze sjedišta njihovih klijenata odnosno korisnika. To do sada nije bio slučaj. 

Drugi stup predviđa globalno minimalno oporezivanje, kojim će se stati na kraj štetnom poreznom tržišnom nadmetanju koje ide za smanjivanjem poreza. Ubuduće će poduzeća plaćati globalnu efektivnu poreznu stopu od najmanje 15 % na svoju dobit. Taj su prijedlog po prvi put prije tri godine iznijeli njemački i francuski ministri financija da bi se potom na njemu intenzivno radilo.

Novi okviri za međunarodni sustav oporezivanja poduzeća

Usuglašavanje o dva reformska stupa predstavlja pravu revoluciju međunarodnog oporezivanja poduzeća. Takva reforma ima povijesno značenje jer pokazuje u kojoj mjeri multilateralna zajednička suradnja može dobro funkcionirati ako postoji politička volja po tom pitanju. Već su 1. srpnja 2021. članovi grupe Inclusive Framework on BEPS, dakle, nadležna tijela Organizacije za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD), postigli široko međunarodno suglasje kojem su se u međuvremenu priključile 132 druge države. Ministri financija dvadeset najznačajnijih industrijskih država (G20) na svojem su sastanku 9. i 10. srpnja 2021. u Veneciji poduprli taj koncept i potvrdili njegovu brzu implementaciju.

Veliki uspjeh njemačko-francuske inicijative

Unazad tri godine njemački ministar financija započeo je s angažmanom za postizanje međunarodnog suglasja o globalnom efektivnom minimalnom oporezivanju. U listopadu 2018. njemački ministar financija Olaf Scholz, zajedno sa svojim francuskim kolegom Brunom Le Maireom, u okviru G7 i G20 iznio je prijedlog koji je potom, u intenzivnom dijalogu s ostalim kolegama diljem svijeta, konsensualno dogovoren. Takvim usuglašavanjem ministara financija G20 angažman se pokazao isplativim.

Veliki napredak za više (porezne) pravednosti

U slučajevima kada veliki, globalno aktivni koncerni jedva plaćaju porez zato jer svoju dobit premještaju u porezne oaze, takvo se ponašanje u najvećoj mjeri ocjenjuje nepravednim. Zbog toga nedostaje novca za investicije koje se smatraju bitnim za zajedničko dobro (npr. škole, bolnice  i mirovine), kao i dobro izgrađenu i razgranatu željezničku i cestovnu mrežu. Također vodi masivnim štetnim posljedicama po sposobnost tržišnog nadmetanja poduzeća, koja uredno plaćaju svoje porezne obveze. Nije poželjno da visoko profitabilni koncerni zahvaljujući vještim manevrima štede milijarde uslijed neplaćanja poreza, dok istovremeno mali obrtnički pogoni ili lokalne knjižare uredno podmiruju svoju poreznu obvezu za potrebe općeg dobra. Postignutim sporazumom takva nepravednost privodi se kraju.

Rješenje u pravi trenutak 

Sporazum postignut na razini G20 dolazi u pravi trenutak. Korona kriza pokazala je važnost urednog proračunskog funkcioniranja država. Jedino na taj način države mogu u kriznim situacijama učinkovito reagirati i pružiti financijsku potporu krizom pogođenim subjektima. Pravedno je da se u takvim trenucima pruži doprinos financiranju zajedničkog dobra. Postignuto suglasje u bitnome obuhvaća sljedeće točke:

Minimalno oporezivanje od 15 % za sve velike koncerne (Stup II)

Multinacionalni koncerni s više od 750 milijuna kuna eura godišnjeg prometa – svejedno je li riječ o, primjerice, koncernima koji se bave proizvodnjom namještaja, velikim bankama ili pružateljima digitalnih usluga – ubuduće će se globalno oporezivati s efektivnom minimalnom poreznom stopom koja ne smije biti manja od 15 %. Pritom je svejedno gdje nastaje njihova dobit.

Primjer: Međunarodno aktivan koncern ima jedno ili više društava kćeriju u poreznoj oazi. Koncern nastoji računovodstvenim putem prebaciti što je moguće više dobiti društvu kćeri u poreznoj oazi, zato jer se tamo ubire porez od npr. samo 5 %. U ovakvom slučaju na snagu stupa novo pravilo Stupa II, koje sadrži globalno efektivni minimalni porez. Prema tom pravilu samo ona država u kojoj se nalazi sjedište društva majke koncerna može oporezivati dobit iz porezne oaze. Korištenjem globalnog minimalnog poreza od 15 % mogla bi država od koncerna zahtijevati plaćanje dodatnih 10 % poreza na dobit premještenu u poreznu oazu. Time bi se osiguralo da dobit u konačnici podliježe efektivnom oporezivanju u visini od 15 %: 5 % u poreznoj oazi, 10 % u državi sjedišta koncerna. Zato se međunarodnim koncernima ne bi više isplatilo korištenje društava kćeriju iz čisto poreznih razloga.

Osim toga, nova pravila sprječavaju da koncerni manipulativnim radnjama prebacuju dobit u porezne oaze. Jedna od takvih radnji je i plaćanje naknada na ime licenci. Time se sva prava na tržišna imena i sve patente prenose na društvo kćer, koje ima sjedište u poreznoj oazi. Žele li koristiti patente i tržišna imena, primjenom novih pravila sva društva koncerni u drugim državama morali bi plaćati visoke pristojbe društvu kćeri koje ima sjedište u poreznoj oazi. Na taj način na pripadajuću veću dobit u poreznoj oazi jedva da se obračunava i plaća porez. Istovremeno se sva druga društva koncerna u državama s većim porezima za porezne svrhe smatraju „siromašnim“ zato jer pristojbe na ime licenci mogu kao poslovne izdatke porezno odbiti od svoje dobiti. Na taj način koncern ukupno plaća značajno manje poreza – gubitnik je opća zajednica.

Ubuduće takve manipulativne radnje neće biti više moguće: Plaćanja na ime licenci neće se  smjeti u državi sjedišta više u cijelosti odbiti kao poslovni izdatci, ako bi na razini društva, koje svoje sjedište ima u poreznoj oazi, bila oporezivana nižim poreznim stopama. Na taj način realiziralo bi se efektivno oporezivanje minimalne razine.

Pravedna međunarodna raspodjela poreza - također za velike digitalne koncerne (Stup I)

Pored globalnog efektivnog minimalnog oporezivanja za poduzeća, sporazumom je postignuto i suglasje o novoj raspodjeli prava oporezivanja. To naročito vrijedi za digitalno gospodarstvo. Tradicionalno se dobit takvih poduzeća na međunarodnoj razini oporezuje tamo gdje su ta društva fizički prisutna – dakle tamo gdje, primjerice, imaju tvornicu u vlasništvu i proizvodnju. U digitaliziranom gospodarstvu dobit često nije više (tako jako) povezana s fizičkom prisutnošću (npr. u obliku poslovnih pogona). Tako, primjerice, veliki digitalni koncerni mogu obavljati značajnu gospodarsku aktivnost u onim državama na tržištu u kojima, zapravo, nisu niti (fizički) prisutni. Koncerni prodaju dobra ili generiraju prihode od oglašavanja također i u državama  u kojima uopće nisu ili su neznatno predstavljeni svojom poslovnom jedinicom.

U tom smislu, potrebna je nova preraspodjela prava oporezivanja. Ubuduće će od oporezivanja takvih koncerna moći profitirati i one države u kojima koncerni nemaju podružnicu (poslovni nastan), ali unatoč tome prodaju svoje proizvode ili izvršavaju usluge. To naročito vrijedi za velika i profitabilna poduzeća s globalnim prometom od više od 20 milijardi eura i pragom profitabilnosti („maržom“) od preko 10 % prometa. U tom slučaju državama na tržištu – dakle, državama u kojima se proizvodi i izvršavanje usluga stvarno prodaju – trebalo bi priznati pravo oporezivanja od 20 % do 30 % dobiti, koja prelazi maržu od 10 %.

Primjer: Internetska tražilica koristi podatke korisnika radi uključivanja ciljanih reklama; na taj način u državi realizira visoku dobit. Trenutno nije osigurano da se u toj državi također plaća porez na tako realiziranu dobit, budući da poduzeće nije fizički prisutno na tom tržištu. Unatoč tome pravedno je da svaka ona država u kojoj se stvarno ostvaruje dobit ubire i odgovarajući iznos poreza. Te države nazivamo „tržišnim državama“. Na primjeru internetske tražilice, trebalo bi dio poreza plaćati u onoj tržišnoj državi u kojoj se nalaze korisnik odnosno korisnica internetske tražilice.

Pritom je potrebno osigurati da niti jedan veliki digitalni koncern ne ispadne iz takve mreže oporezivanja. Zato je sporazumom osigurano da se ondje gdje je to nužno promatraju pojedine poslovne grane koncerna i njihova profitabilnost odvojeno ocjenjuje (tzv. segmentacija). Primjerice, ako je riječ o visoko profitabilnoj djelatnosti realiziranom korištenjem platforme određenog koncerna, oporezivanju podliježe tamo ostvarena dobit. Nije moguće izvršiti prijeboj te dobiti s drugim gospodarskim područjima.

Oba stupa potrebno je implementirati (u Europi)

Sporazumom na razini G20, potrebno je provesti brzu implementaciju novih propisa kao jamstvo i mogućnost da se državama koje do sada nisu bile uključene u program Inclusive Framework on BEPS pruži mogućnost priključenja postignutom povijesnom sporazumu. Budući da je do sada na globalnoj razini već postignuto široko suglasje, postoji opravdani optimizam da će se uspjeti s takvim masovnim priključivanjem država sporazumu. Sporazum postignut na razini OECD-a i G20 potrebno je također implementirati i na europskoj razini.

Utvrđivanjem i ubiranjem porezne stope na dobit od najmanje 15 % na globalnoj razini mogu se očekivati značajniji porezni prihodi. Prema priopćenju OECD-a od 1. srpnja 2021., korištenjem minimalne porezne stope od 15 % godišnje bi se na globalnoj razini ostvarili dodatni porezni prihodi od 150 milijardi USD-a. Pored toga, minimalno oporezivanje ima značajan preventivni učinak i blokira štetno porezno nadmetanje između država („trka prema dnu“), koja je sada jasno primjetno u kontinuirano padajućim porezima na poduzeća (dobit).

Prema prvim procjenama, očekuje se da će Njemačka, zahvaljujući svojem izvozno orijentiranom gospodarstvu, značajno financijski profitirati od novih propisa i nove preraspodjele prava oporezivanja.

Njemački IFO Institut procijenio je fiskalne učinke nove preraspodjele. O globalnom efektivnom minimalnom oporezivanju porezna tijela na razini EU nedavno su objavile studiju. Studija očekuje pozitivne fiskalne učinke novih propisa za Njemačku.    

Preveo i prilagodio:
Prof. dr. sc. Nikola Mijatović