Kazneni zakon od svojeg prvotnog donošenja 2011. godine već je doživio nekoliko zakonskih izmjena. Potreba za novim zakonskim izmjenama šestim po redu proizlazi radi nekoliko razloga od kojih se može izdvojiti usklađivanje nacionalnog kaznenog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, i to na području borbe protiv prijevara i krivotvorenja u vezi s bezgotovinskim instrumentima plaćanja kroz transpoziciju Direktive (EU) 2019/713 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o borbi protiv prijevara i krivotvorenja u vezi s bezgotovinskim sredstvima plaćanja i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/413/PUP(SL L 123, 10.5.2019.) - u nastavku teksta: Direktiva (EU) 2019/713. Provodi se i revizija usklađenosti Kaznenog zakona s Direktivom (EU) 2018/1673 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o borbi protiv pranja novca kaznenopravnim sredstvima (SL L 284, 12.11.2018.) - u nastavku: Direktiva (EU) 2018/1673. Također, doći će i do usklađivanja kaznenog djela ratnog zločina iz članka 91. stavka 2. Kaznenog zakona sa izmjenama i dopunama članka 8. Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda koje će se potvrditi sukladno članku 16. stavku 1. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora ("Narodne novine", broj 28/96.).
Sukladno tome, u nastavku teksta bit će više riječi o najznačajnijim izmjenama u području kaznenog zakonodavstva koje su stupile na snagu 31. srpnja 2021. godine.
Izvršene su izmjene sigurnosne mjere zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora iz članka 76. Kaznenog zakona. Do sada se ta sigurnosna mjera primjenjivala ex lege, odnosno nije se izricala pravomoćnom presudom, već se primjenjivala po sili zakona u situacijama kad su bili ispunjeni zakonski uvjeti (u pogledu vrste kaznenog djela, visine i vrste izrečene kazne i izostanka uvjetnog otpusta). Naime, radi o jedinoj takvoj mjeri u Kaznenom zakonu, a s obzirom na to da ju ne izriče sud pravomoćnom presudom, njezino kršenje nije bilo moguće sankcionirati kroz kazneno djelo neizvršenja sudske odluke iz članka 311. stavka 2. Kaznenog zakona. Stoga se novim zakonskim izmjenama propisuje da će sigurnosnu mjeru počinitelju izricati sud.
Opasnost se kod ove sigurnosne mjere presumira zbog vrste kaznenog djela ili visine izrečene kazne. S obzirom na to da sudu u trenutku donošenja presude za neko od kaznenih djela iz članka 76. stavka 1. Kaznenog zakona nije poznato hoće li osuđeniku biti odobren uvjetni otpust, ta sigurnosna mjera izriče se pod uvjetom da kazna bude u potpunosti izdržana, jer osuđeniku nije odobren uvjetni otpust. Na taj način omogućit će se kazneni progon za kazneno djelo neizvršenja sudske odluke onog osuđenika koji krši tu sigurnosnu mjeru.
Sud izvršenja će biti obvezan da po proteku prve godine od početka provedbe zaštitnog nadzora i potom najmanje jednom godišnje preispita potrebu njegovog daljnjeg provođenja te o tome donese rješenje. Na prijedlog nadležnog tijela za probaciju ili osuđenika to preispitivanje može se učiniti i prije, ali ne prije proteka šest mjeseci od zadnjeg preispitivanja. Sud će moći obustaviti provedbu zaštitnog nadzora ako ima razloga vjerovati da osuđenik neće ponovno počiniti kazneno djelo iz članka 76. stavka 1. i bez njegova daljnjeg provođenja.
Vrijeme provjeravanja trajat će od jedne do tri godine, osim ako je kazneno djelo iz Glave XVI. ili XVII. Kaznenog Zakona, počinjeno na štetu djeteta kada će vrijeme provjeravanja trajati od jedne do pet godina.
Proširen je krug bliskih osoba na način da će pod tim pojmom biti obuhvaćeni i sadašnji ili bivši partner u intimnoj vezi. Razlog za takvim proširenjem ogleda se u činjenici da je dosadašnja definicija bliskih osoba koja je obuhvaćala članove obitelji, bivšeg bračnog ili izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera ili neformalnog životnog partnera, osobe koje imaju zajedničko dijete i osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu, nije obuhvaćala sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi.
Stoga će takvo zakonsko određenje da se sadašnji ili bivši partner u intimnoj vezi smatra bliskom osobom, a da se pritom ne mora raditi o osobama koje su povezane ili su bile povezane brakom, životnim partnerstvom ili izvanbračnom zajednicom ili neformalnim životnim partnerstvom, niti se mora raditi o osobama koje imaju zajedničko dijete ili koje žive u zajedničkom kućanstvu, imati za posljedicu snažniju kaznenopravnu zaštitu navedene kategorije osoba. Na taj način postići će se kažnjavanje počinitelja za kvalificirani oblik pojedinih kaznenih djela, koja imaju propisanu kao kvalifikatornu okolnost počinjenje prema bliskoj osobi (npr. teško ubojstvo, tjelesna ozljeda, teška tjelesna ozljeda, otmica itd.). Kod određenih kaznenih djela, proširenje pojma bliskih osoba rezultirati će kaznenim progonom počinitelja po službenoj dužnosti u slučaju počinjenja kaznenog djela na štetu sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi (npr. tjelesna ozljeda, prisila).
Definira se bezgotovinski instrument plaćanja te se tako u nacionalno zakonodavstvo prenosi članak 2. a) Direktive (EU) 2019/713.
Bezgotovinski instrument može biti isprava, pokretna stvar te računalni podatak, odnosno program kako su ti pojmovi definirani Kaznenim zakonom iz 2011. godine, a sve ovisno o tome u kojem je obliku bezgotovinski instrument u konkretnom slučaju. Naime, to znači da je u odnosu na bezgotovinski instrument plaćanja moguće počinjenje imovinskih kaznenih djela, krivotvorenja, računalnih kaznenih djela, pojedinih službeničkih kaznenih djela…, a ovisno o činjenicama svakog konkretnog događaja. U bezgotovinski instrument plaćanja, ulazile bi npr. platne kartice, mjenice, čekovi, aplikacije za internetsko i mobilno bankarstvo, virtualne valute (BitCoin, Litecoin, Dash, Ripple…) i ostalo.
S ciljem usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno Direktivom EU 2019/713, propisuje se sankcioniranje posjedovanja ukradenog ili na drugi način nezakonito prisvojenog ili krivotvorenog bezgotovinskog instrumenta plaćanja koji je u fizičkom obliku radi uporabe s ciljem prijevare.
Sukladno tome, tko posjeduje ukradeni ili na drugi način protupravno prisvojeni ili krivotvoreni bezgotovinski instrument plaćanja radi uporabe s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Posjedovati tako pribavljeni bezgotovinski instrument može počinitelj imovinskog ili nekog drugog kaznenog djela, ali i treća osoba. Predmetno kazneno djelo odnosi se samo na bezgotovinske instrumente plaćanja, a ne na ostale stvari, imovinska prava, isprave jer bi u tom slučaju došlo do znatnog širenja postojećih inkriminacija u Kaznenom zakonu.
Kazneni zakon dopunjava se novim kaznenim djelom,Zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja. Naime, tko zlouporabi odnos povjerenja i bez pristanka snimane osobe učini dostupnim trećoj osobi snimku spolno eksplicitnog sadržaja koja je snimljena uz pristanak te osobe za osobnu uporabu i na taj način povrijedi privatnost te osobe, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. Radnja počinjenja sastoji se u činjenju snimke spolno eksplicitnog sadržaja dostupnim trećoj osobi, a ona bi primjerice obuhvaćala objavu snimke ili njeno ustupanje trećemu.
Djelo je propisano kao materijalno kazneno djelo kod kojeg treba utvrditi nastup posljedice koja se sastoji u povredi privatnosti. Ako takve posljedice nema, a počinitelj postupa s namjerom koja mora obuhvatiti činjenicu zlorabe odnosa povjerenja i pristanka snimane osobe, tada bi se radilo o pokušaju koji, s obzirom na visinu propisane kazne, nije kažnjiv.
Također, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine onaj tko uporabom računalnog sustava ili na drugi način izradi novu ili preinači postojeću snimku spolno eksplicitnog sadržaja i tu snimku uporabi kao pravu te time povrijedi privatnost osobe na toj snimci.
Uz to, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine onaj tko navedena kaznena djela počini putem računalnog sustava ili mreže ili na drugi način zbog čega je snimka postala dostupna većem broju osoba. Kaznena djela progonit će se po prijedlogu oštećenika.
Treba naglasiti da će se snimke i posebne naprave kojima je počinjeno kazneno djelo oduzeti. Iako bi te snimke mogle biti oduzete i sukladno općim odredbama Kaznenog zakona o oduzimanju predmeta (članak 79. Kaznenog zakona), svrha takvog zakonskog određenja je prevencija novih potencijalnih povreda privatnosti daljnjim činjenjem dostupnih snimki trećim osobama.
Propisuje se i novo kazneno djelo Izrada, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na uporabu sredstava za zlouporabu bezgotovinskih instrumenata plaćanja. Naime, tim se kaznenim djelom propisuje kažnjivost za pripremnu radnju poduzetu radi protupravnog prisvajanja, krivotvorenja ili prijevare glede bezgotovinskog instrumenta plaćanja. Radnja kaznenog djela sastoji se od izrade, primanja, uvoza, izvoza, prijevoza, distribucije, nabavljanja, posjedovanja, prodaje ili davanja na uporabu uređaja, predmeta, računalnih programa i računalnih podataka te drugih sredstava izrađenih ili prilagođenih za počinjenje kaznenih djela protupravnog prisvajanja, krivotvorenja ili prijevare glede bezgotovinskog instrumenta plaćanja, kako u fizičkom tako i u digitalnom obliku. Za počinitelja navedenog kaznenog djela propisat će se kazna zatvora do tri godine, s tim da će se sredstva oduzeti.
Provodi se usklađivanje kaznenog zakonodavstva, odnosno kaznenog djela ratnog zločina iz članka 91. Kaznenog zakona s izmjenama i dopunama članka 8. Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda kako su sadržane u dodatku Rezolucije ICC-ASP/16/Res.4, od 14. prosinca 2017. godine. Sukladno tome, tko kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata, okupacije ili međunarodnog oružanog sukoba ili oružanog sukoba koji nema međunarodni značaj počini druge teške povrede prava i običaja koji se primjenjuju u međunarodnom oružanom sukobu ili oružanom sukobu čiji značaj nije međunarodni, to jest, bilo koje od sljedećih djela:
kazniti će se kaznom zatvora najmanje tri godine.
Na taj način pojam ratni zločin obuhvaćat će i navedena kaznena djela, odnosno koja su počinjena tim vrstama oružja.
Izvršene su izmjene kaznenog djela neprovođenja odluke za zaštitu dobrobiti djeteta, i to radi preciziranja postupanja službene, odnosno odgovorne osobe koje predstavlja kazneno djelo te širenja kaznenopravne zaštite i na druge ranjive skupine osoba (dosada je bila ograničena samo na djecu).
Prema tome, tko ne provodi, spriječi ili onemogući provođenje odluke za zaštitu dobrobiti djeteta i drugih ranjivih osoba zbog njihove dobi, teške tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, koju je odredio sud, centar za socijalnu skrb ili državno tijelo, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
Službena osoba na radu u ustanovi ili državnom tijelu ili odgovorna osoba u obavljanju javne ovlasti koja ne provodi odluke suda ili državnih tijela za zaštitu djeteta i druge ranjive osobe zbog njihove dobi, teške tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće pa zbog toga bude ugroženo zdravlje ili razvoj djeteta, odnosno zdravlje i dobrobit ranjive osobe, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Dok, službena osoba na radu u ustanovi ili državnom tijelu ili odgovorna osoba u obavljanju javne ovlasti koja pravodobno ne ispunjava zakonske obveze ili očito ne postupa po pravilima struke u zaštiti djeteta i druge ranjive osobe zbog njihove dobi, teške tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće pa zbog toga bude ugroženo zdravlje ili razvoj djeteta, odnosno zdravlje i dobrobit ranjive osobe, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Novim zakonskim izmjenama Kaznenog zakona proširuje se katalog kaznenih djela za koja kazneni progon ne zastarijeva propisanih u članku 81. stavku 2. Kaznenog zakona, odnosno za teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta iz članka 166. stavka 2. Zakona. Naime, radi se o teškim oblicima spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta koji su kvalificirani težom posljedicom, koja se sastoji u nanošenju teške tjelesne ozljede djetetu ili narušenju njegovog tjelesnog ili emocionalnog razvoja ili trudnoći djeteta ili je u djelu sudjelovalo više počinitelja, ili je djelo počinjeno nad posebno ranjivim djetetom ili je počinjeno od bliske osobe ili osobe s kojom dijete živi u zajedničkom kućanstvu, ili je počinjeno na osobito okrutan ili osobito ponižavajući način. U tom pogledu izvršene su izmjene i u članku 83. stavku 2. Kaznenog zakona koji propisuje nezastarijevanje izvršenja kazne. Sukladno tome, neće zastarijevati izvršenje kazni izrečenih za teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
Uz to redefiniraju se i procesne pretpostavke progona kaznenog djela spolnog uznemiravanja, iz članka 156. Kaznenog zakona, na način da se za to kazneno djelo briše odredba kojom je propisan progon po prijedlogu. Stoga će se prema novom zakonskom određenju kazneno djelo spolnog uznemiravanja progoniti po službenoj dužnosti za sve kategorije žrtava, što će imati za posljedicu da se sva kaznena djela protiv spolne slobode iz Glave XVI. Kaznenog zakona progone prema službenoj dužnosti.
Da podsjetimo, iz članka 156. Kaznenog zakona proizlazi da tko spolno uznemirava drugu osobu kojoj je nadređen ili koja se prema njemu nalazi u odnosu zavisnosti ili koja je posebno ranjiva zbog dobi, bolesti, invaliditeta, ovisnosti, trudnoće, teške tjelesne ili duševne smetnje, kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine. Pod spolnim uznemiravanjem podrazumijeva se svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobi, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Bernard Iljazović
