Zakonodavni okvir
U Republici Hrvatskoj rad studenata reguliran je Zakonom o obavljanju studentskih poslova ("Narodne novine" br. 96/18., 16/20.) kojim se uređuju prava i obveze izvođača (studenata), posrednika i naručitelja posla (poslodavaca) tijekom obavljanja studentskog posla, te ostala pitanja vezana uz obavljanje studentskih poslova.
Pod studentom se podrazumijeva osoba:
• koja pohađa preddiplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, kratki stručni studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj
• koja je student na razmjeni na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj ili
• koja je državljanin Republike Hrvatske, državljanin zemlje članice Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koji studira na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske,
a koja nema zasnovan radni odnos i/ili ne obavlja samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva. U smislu Zakona o obavljanju studentskih poslova i propisa kojima je uređeno oporezivanje dohotka, izjednačeni su u pravima i obvezama redoviti studenti i izvanredni studenti koji nemaju zasnovan radni odnos i/ili ne obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva.
Uvjeti za obavljanje studentskog posla
Student može sklopiti ugovor za obavljanje studentskoga posla (u nastavku: ugovor) za vrijeme studiranja od dana upisa na visoko učilište. No, pravo na sklapanje ugovora ne može biti duže od dvostrukog vremena trajanja studija na prvoj i drugoj razini.
Posrednik može posredovati za studenta upisanog u tekuću akademsku godinu koji je u prethodnoj akademskoj godini ostvario najmanje 1 ECTS bod. No, navedeni uvjet se neće primjenjivati na studenta koji upisuje prvu godinu studija i studenta koji je u prethodnoj akademskoj godini imao opravdan prekid studija. Također, posrednik ne može posredovati za studenta koji je dva puta promijenio studijski program i treći puta upisuje prvu godinu iste razine.
Status studenta koji studira na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj dokazuje se uvidom u elektroničke evidencije podataka o studentima u Informacijskom sustavu visokih učilišta (ISVU) i Informacijskom sustavu studentskih prava (ISSP), dok se status studenta koji studira na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske dokazuje potvrdom matičnoga visokog učilišta na kojem studira.
Sukladno Zakonu o obavljanju studentskih poslova studenti imaju sljedeća prava:
• na naknadu za obavljeni posao
• na 50% uvećanje naknade za sate rada u dane državnog blagdana, noću, prekovremeni rad, te rad nedjeljom.
• na naknadu putnih troškova, naknadu za topli obrok ako budu ugovorene
• na plaćeni odmor (stanku) od najmanje 30 minuta svakog radnog dana ako obavljaju posao najmanje 6h dnevno
S ciljem zaštite studenata i radnika, uvedeno je ograničenje za poslodavce tako da poslodavci koji su
poslovnim uvjetovanim otkazom otkazali ugovor o radu radnika, ne mogu šest mjeseci od dana dostave odluke o otkazu ugovora o radu radniku za tu vrstu poslova sa studentom sklopiti ugovor o obavljanju studentskih poslova. Ugovor o obavljanju studentskih poslova prestat će i ako poslodavac poslovnim uvjetovanim otkazom otkaže ugovor o radu radniku koji obavlja poslove koji po vrsti odgovaraju poslu za koji je sklopljen ugovor o studentskom poslu.
Radnici i studenti ne smiju nikako konkurirati za isti posao na tržištu rada. Naravno, studenti s obzirom na to da se nalaze u procesu obrazovanja nemaju dovoljno stručnog znanja i iskustva za obavljanje radnih zadataka kojima raspolažu kvalificirani stručnjaci. No, česte su situacije u praksi gdje poslodavci radi smanjenja troškova poslovanja angažiraju studente na takvim poslovima i to na duže vremensko razdoblje čime se potiče nepoštena poslovna praksa te narušava ravnoteža na tržištu rada, koja je ionako radi različitih drugih faktora ugrožena. Tako se zapravo studenti iskorištavaju kao jeftina radna snaga, onemogućavajući im dovoljno vremena za kvalitetno studiranje što se posljedično odražava na njihovu dužinu studiranja, a s druge strane radnici stavljaju u neravnopravan položaj, koji potom zaštitu svojih prava mogu tražiti jedino u postupcima pred redovnim sudovima.
Ugovor o obavljanju studentskog posla
Ugovor se sklapa prije početka obavljanja studentskoga posla, između studenta, posrednika i poslodavca.
Naime, ugovorom se student obvezuje obavljati određeni posao, poslodavac platiti naknadu za obavljeni studentski posao, naknadu posredniku te doprinose prema posebnim propisima, dok se posrednik obvezuje obaviti djelatnost posredovanja i isplatiti doznačena sredstva naknade za račun studenta.
Ugovor mora sadržavati sljedeće podatke:
• broj rješenja, odnosno odluke kojom je izdana dozvola, odnosno odobrenje za posredovanje
• ime, prezime i OIB studenta
• broj studentske iskaznice, kada je primjenjivo
• puni naziv, sjedište i OIB poslodavca i posrednika
• o vrsti posla i mjestu obavljanja posla
• o početku i očekivanom trajanju posla
• neto cijeni sata posla ili količine posla
• o doprinosima prema posebnim propisima
• o uvećanju naknade i iznosu naknade
Ugovor se zaključuje na obrascu koji se može izdati, popuniti i potpisati u pisanome ili elektroničkome obliku.
Treba naglasiti da se ugovor zaključen u elektroničkom obliku može potpisati samo naprednim elektroničkim potpisom.
Naime, ugovor se zaključuje za svaki kalendarski mjesec i uvjet je za početak obavljanja studentskoga posla. No, iznimno ugovor se može zaključiti i za razdoblje dulje od mjesec dana, a najduže do 45 dana, uz navođenje razloga za njegovo trajanje dulje od mjesec dana.
Poslodavac i student nakon obavljenoga posla prema prethodno potpisanome ugovoru trebaju potpisati izjavu kojom potvrđuju konačan broj sati ili dana obavljanja posla.
Ugovor predstavlja vjerodostojnu ispravu za obračun i naplatu:
• naknade za obavljeni studentski posao
• doprinosa prema posebnim propisima
• naknade posredniku koja iznosi 12% neto iznosa naknade studentu (za podmirivanje troškova posredovanja i poboljšanja studentskog standarda-smještaja, studentske prehrane, te kulturne i sportske aktivnosti isključivo namijenjene studentima)
• naknade posredniku koja iznosi 0,5% neto iznosa naknade studentu (u svrhu financiranja kulturnih, sportskih, znanstvenih i edukacijskih aktivnosti koje isključivo provode studenti i studentske organizacije, te su isključivo namijenjene studentima)
Minimalna naknada za obavljanje studentskih poslova po satu izračunava se tako da se iznos minimalne bruto plaće u Republici Hrvatskoj, podijeli sa 160. Ministar za svaku kalendarsku godinu donosi odluku o iznosu minimalne naknade, i to u roku od 15 dana nakon što Vlada Republike Hrvatske donese Uredbu o visini minimalne plaće.
Za 2021. g. minimalna bruto plaća definirana je u svoti od 4.250,00 kn te prema tome minimalna naknada iznosi 26,56 kn.
Posrednik može jedino od poslodavca naplatiti naknadu za uslugu svojeg posredovanja pri obavljanju studentskih poslova.
Ukupan iznos koji plaća poslodavac izračunava se tako da se na ukupni iznos neto naknade studenta obračunava propisani postotak doprinosa i postotak naknada za posredovanje.
Pod neto naknadom studenta podrazumijeva se ostvareni primitak studenta za obavljeni posao. Tu treba naglasiti da je naknada studenta za obavljeni posao oporeziva prema važećim zakonskim i podzakonskim propisima (Zakon o porezu na dohodak, Pravilnik o porezu na dohodak).
Obveze poslodavaca
Poslodavac je dužan studentu preko posrednika isplatiti naknadu za obavljeni posao najkasnije 15 dana od završetka posla, osiguravati uvjete za obavljanje posla na siguran način i način koji ne ugrožava zdravlje te zaštititi dostojanstvo studenta za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s predmetnim Zakonom i drugim propisima kojima se uređuje zaštita dostojanstva radnika.
U slučaju nastanka okolnosti povrede dostojanstva, student se ima pravo obratiti ovlaštenoj osobi kod poslodavca zaduženoj za zaprimanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva pri obavljanju studentskih poslova. Tako propisana zakonska norma usklađena je s pozitivnim odredbama Zakona o radu.
Također, dužan je voditi evidenciju o studentima, na način kako je to uređeno za studente koji kod poslodavaca rade preko ovlaštenog posrednika, u smislu općih propisa o radu. Uz to, dužni su čuvati dokumentaciju o sklopljenom ugovoru i ispravama vezanim uz isplatu naknada studentima. Na zahtjev Inspektorata rada dostaviti navedene podatke.
Uvjeti za obavljanje djelatnosti posredovanja
Djelatnost posredovanja, osim studentskih centara, mogu obavljati i visoka učilišta pod uvjetom da kao ustrojstvenu jedinicu imaju centar za studentski standard te rješenje o odobrenju djelatnosti posredovanja koje je izdalo Ministarstvo.
Kako bi se dobilo pozitivno odobrenje za obavljanje djelatnosti posredovanja potrebno je ispunjavati sljedeće uvjete:
• imati odgovarajući prostor i opremu za obavljanje djelatnosti
• imati odgovarajući broj zaposlenika za obavljanje djelatnosti razmjerno broju studenata u mjestu izvođenja djelatnosti
• podmiruje obveze za poreze, doprinose i druga javna davanja
Osim općih uvjeta, u trenutku podnošenja prvog zahtjeva moraju ispunjavati i sljedeće uvjete:
• minimalno 10% izgrađenih i stavljenih u funkciju smještajnih jedinica od ukupnog broja redovitih studenata koji studiraju izvan mjesta prebivališta u mjestu u kojem se nalazi sjedište posrednika
• osigurana usluga studentske prehrane s minimalno 2.5% sjedećih mjesta u odnosu na broj redovitih studenata koji studiraju u mjestu u kojem se nalazi sjedište posrednika, u studentskom restoranu u vlasništvu ili najmu posrednika ili učilišta koje je osnivač posrednika
Odobrenje za obavljanje djelatnosti posredovanja vrijedi 5 godina nakon čijeg isteka se može ponovno podnositi zahtjev.
Nove podružnice mogu se osnivati u jedinici lokalne samouprave u kojoj postoji visoko učilište, a u kojoj ne postoji studentski centar niti visoko učilište koje ima centar za studentski standard kao ustrojstvenu jedinicu niti postojeća podružnica drugog studentskog centra.
Posrednici pri obavljanju djelatnosti posredovanja imaju sljedeće obveze:
• na ulazu u prostoru u kojem se obavlja djelatnost istaknuti ploču da se u tom prostoru obavlja predmetna djelatnost
• obavljati djelatnost na način da ne izazove poremećaje na tržištu rada i ne ugrozi prava radnika
• utvrditi opće uvjete poslovanja te ih učiniti javno dostupnim, odnosno objaviti na svojim internetskim stranicama
• osigurati studente za slučaj ozljede na radu (u slučaju da se dogodi ozljeda, poslodavac je dužan odmah o tome obavijestiti posrednika koji je pak dužan obavijestiti osiguravajuće društvo s kojim je ugovorio policu osiguranja, te zastupati studenta u postupku ostvarivanja njegovih prava iz osiguranja)
• zaštititi studenta i pružiti mu pravnu pomoć i zaštitu u vezi s ostvarivanjem svih prava iz ugovora
• doznačiti sredstva na račun studenta najkasnije u roku od tri radna dana od dana uplate naknade za obavljeni studentski posao poslodavca na posrednički račun.
U slučaju da poslodavac ne isplati naknadu za obavljeni studentski posao, tada će posrednik imati pravo i obvezu zastupati studenta u potraživanju naknade, kao i poduzeti sve pravne radnje da se račun naplati od poslodavca i naknada isplati studentu. U svrhu ostvarenja prava na predmetnu naknadu, kada poslodavac ne dostavi ovjereni ugovor posrednik će najkasnije u roku od 15 dana od očekivanog završetka studentskog posla poslati opomenu poslodavcu.
Na zahtjev posrednika, poslodavac će biti obvezan dostaviti ugovor sa svim potrebnim podacima za isplatu naknade, kao i dokaz o uplati naknade i to u roku od 15 dana nakon što je zaprimio opomenu. Ako poslodavac ne izvrši isplatu nakon zaprimljene opomene, tada će posrednik imati pravo pokrenuti postupak prisilne naplate u roku od 15 dana. No, kada poslodavac ne isplati naknadu studentu za obavljeni studentski posao u roku u kojemu su poduzete sve pravne radnje, tada će posrednik biti solidarno odgovaran za obveze poslodavca prema studentu, te mu isplatiti naknadu iz vlastitih sredstava. Posrednik neće biti obvezan pokrenuti postupak prisilne naplate ako je prije sklapanja ugovora pisano upozorio studenta na lošu poslovnu praksu poslodavca, odnosno učestalo neplaćanje naknade studentima. ( npr. informacija o poslodavcima koji neredovito plaćaju bit će objavljena na internetskim stranicama posrednika).
Osim navedenog, posrednik je dužan u elektroničkoj bazi voditi evidenciju o studentima, poslodavcima, izdanim ugovorima i računima te evidenciju o visini naknade studentu. Predmetne podatke dostaviti na zahtjev Ministarstva i Inspektorata rada (obrazac ugovora u digitalnom obliku dostaviti Inspektoratu rada u roku od 48h od zaprimanja ugovora) te podatke čuvati najmanje šest godina. Isto tako, na svojim internetskim stranicama dužan je objaviti godišnji izvještaj o poslodavcima, o broju posredovanja, i o ukupnoj ostvarenoj naknadi u svrhu poboljšanja studentskog standarda, te ga dostaviti Ministarstvu do 1. ožujka sljedeće godine za prethodnu kalendarsku godinu. Na zahtjev studenta izdati potvrdu o svim posredovanjima koja je za njega obavio, a u svrhu dokaza o obavljenim studentskim poslovima i stečenom iskustvu na njima.
Prekršajne sankcije
Inspektori i drugi ovlaštenici službenici za nadzor propisa iz područja rada, poreza, prireza i doprinosa nadležni su za provođenje inspekcijskog nadzora u području studentskih poslova, s tim da nadzor nad djelatnosti posredovanja obavlja Ministarstvo. Treba naglasiti da se postupak inspekcijskog nadzora može pokrenuti i po obavijesti studenta, poslodavca ili posrednika.
Za nepoštivanje zakonskih odredbi propisane su prekršajne sankcije u iznosu do 100.000,00 kn. Tako će se na primjer posrednik kazniti novčanom kaznom u iznosu do 100.000,00 kn ako posreduje za studenta upisanog u tekuću akademsku godinu koji u prethodnoj akademskoj godini nije ostvario najmanje 1 ECTS bod, ne dostavi u propisanome roku nadležnom inspektoru ugovor u digitalnom roku. Poslodavac-pravna osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 kn, odnosno poslodavac- fizička osoba od 50.000,00 kn ako ne zaštiti dostojanstvo studenta za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i drugih osoba s kojima redovito dolazi u doticaj tijekom obavljanja svojih poslova, ako je takvo postupanje neprimjereno i u suprotnosti s pozitivnim zakonskim normama kojima je uređena zaštita dostojanstva radnika. U tom novčanom rasponu kaznit će se i kada ne izvrši isplatu naknada i propisanih doprinosa.
S druge strane, i studenti mogu snositi određene sankcije za nepridržavanje zakonskih normi. Sukladno tome, studentu koji zlouporabi ugovor tako da omogući obavljanje posla osobama koje nisu potpisnici ugovora može se izreći zaštitna mjera zabrane korištenja usluga posredovanja do jedne godine, kao i novčana kazna u iznosu vrijednosti obavljenog posla definiranoga ugovorom, a koja ne može iznositi više od 50.000,00 kn. Također, i posredniku se može izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti posredovanja od jedne godine ako ne ispuni obvezu doznake sredstava na račun studentu u roku od najkasnije tri radna dana od dana uplate naknade za obavljeni studentski posao poslodavca na posrednički račun.
U trenutnim ekonomskim uvjetima, posebice visoke razine nezaposlenosti, poslodavcima se ne smije omogućiti iskorištavanje studenata kao jeftine radne snage kroz sve učestalije zapošljavanje studenata u praksi na puno radno vrijeme tijekom dužeg vremenskog razdoblja, što posljedično dovodi do toga da zapravo studentski rad postaje supstitut redovnim radnim mjestima. Stoga bi se trebao definirati maksimalan opseg radnih sati za studente na mjesečnoj/godišnjoj razini kako bi taj rad zaista i bio povremen, što proizlazi iz same naravi studentskih poslova. Isto tako, potrebno je učinkovitije u praksi sankcionirati one poslodavce koje ne plaćaju studente za odrađeni posao, ali i sprečavati sve zastupljenije tzv. fiktivne ugovore, odnosno zloupotrebu studentskih prava od trećih osoba, s ciljem njihove efikasnije zaštite.
Bernard Iljazović
