Nove zakonske izmjene o obnovi na potresom pogođenim područjima usvojene su u Hrvatskom saboru te su stupile na snagu 30. listopada 2021. godine. U članku će biti više riječi o najznačajnijim izmjenama u tom području.
Nedavno smo bili svjedoci nemilih događaja koji su uzrokovali veliku materijalnu štetu na potresom pogođenim područjima. Za saniranje posljedica potresa bilo je potrebno osigurati financijska sredstva, a ujedno i donijeti zakonodavni okvir, odnosno pravna pravila koja će omogućiti ravnopravan i pravedan proces obnove svim građanima na potresom pogođenim područjima. U tu svrhu, donesen je Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije ("Narodne novine" br. 102/20.).
No, nedugo nakon toga dogodio se i potres na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije te je bilo potrebno izmijeniti postojeći zakonodavni okvir o obnovi, odnosno proširiti njegovu primjenu i na to područje. Stoga je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije ("Narodne novine" br. 10/21.).
Temeljem Zakona o obnovi građani s pogođenih područja podnose zahtjeve za obnovu, uklanjanje, gradnju zamjenskih obiteljskih kuća, isplatu novčane pomoći za privremenu zaštitu zgrade, novčane pomoći za obnovu i novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće te o tim zahtjevima Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine donosi odluke na temelju kojih Fond za obnovu i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje provodi obnovu.
Prema podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (iz digitalnog sustava e-Obnova), do 20. rujna 2021. godine, građani su temeljem Zakona o obnovi na potresom pogođenim područjima podnijeli ukupno 12.346 zahtjeva koji se odnose na 10.281 zgradu. Taj broj zgrada uključuje 316 stambeno-poslovnih, 516 višestambenih i 100 poslovnih zgrada, te 8.456 obiteljskih kuća. Za tih 10.281 zgrada do 14. listopada 2021. godine Ministarstvo je donijelo ukupno 967 akata obnove (odluka, zaključaka…).
Potreba zakonodavca za novim promjenama aktualnog Zakona o obnovi na potresom pogođenim područjima proizlazi iz nekoliko razloga od kojih se posebno može istaknuti, nesređeni imovinsko-pravni odnosi što je zahtijevalo dodatno utvrđivanje relevantnih činjenica te time posljedično utjecalo na duljinu trajanja postupanja po zaprimljenim zahtjevima, neusklađeni i nepotpuni podaci zemljišnih knjiga i katastra, pitanja legalnosti zgrada koje su oštećene, pitanja prebivališta, a za čije je rješavanje i donošenje odluka u većini slučajeva potrebno bilo provoditi dugotrajne ispitne postupke, čime se otežavala sama provedba obnove.
U tu svrhu u hitnu zakonodavnu proceduru upućen je nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, s Nacrtom Konačnog Prijedloga Zakona.
Nove zakonske izmjene o obnovi na potresom pogođenim područjima usvojene su u Hrvatskom saboru te su stupile na snagu 30. listopada 2021. godine. U nastavku teksta će biti više riječi o najznačajnijim izmjenama u tom području.
Uvode se novi termini koji su neophodni za ubrzanje postupaka obnove. Naime, prema prethodnom zakonskom uređenju, postupak obnove započinjao je temeljem odluke o obnovi koja se donosila u upravnom postupku nakon svih utvrđenih činjenica (ex post). Prema novom zakonskom uređenju pojam odluke definira se kao akt kojim se provedbenom tijelu nalaže provedba obnove (ovisno o vrsti zahtjeva). Na taj način se ne bi zaostajalo s postupanjem po određenom zahtjevu do utvrđivanja potrebnih činjenica, nego bi se o provedenoj obnovi na kraju postupka donosilo rješenje o obnovi. To rješenje o obnovi, akt je koji izdaje Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (u nastavku teksta: Ministarstvo) nakon zaprimljenog završnog izvješća nadzornog inženjera, a na osnovu kojeg se zgrada smatra postojećom u smislu posebnog propisa koji uređuje građenje. Sukladno tome, obnovljena zgrada za koju je izrađeno završno izvješće i doneseno rješenje o obnovi smatra se u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola.
Propisuje se nadležnost Ministarstva, odnosno da odlučuje povodom zahtjeva za obnovu, odnosno uklanjanje zgrada, gradnju zamjenskih obiteljskih kuća, isplatu novčane pomoći za nekonstrukcijsku obnovu, novčane pomoći za obnovu i novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće. Odlukom o obnovi Ministarstvo nalaže provedbenim tijelima (Fond za obnovu i Središnji ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje) provođenje obnove, dok rješenjem odlučuje povodom zahtjeva za novčanu pomoć.
Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje nadležan je za provedbu obnove, odnosno uklanjanje višestambenih zgrada, stambeno – poslovnih zgrada, poslovnih zgrada, obiteljskih kuća i gradnju višestambenih zgrada, stambeno – poslovnih zgrada, poslovnih zgrada i zamjenskih obiteljskih kuća, na područjima pogođenim potresom na kojima je proglašena katastrofa. Tako će se osigurati da na jednom području bude nadležno jedno provedbeno tijelo.
Iznimno, vlasnici, odnosno suvlasnici oštećenih višestambenih zgrada, poslovnih zgrada, stambeno poslovnih zgrada i obiteljskih kuća koji žele sami obnoviti zgradu bez financiranja sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije mogu na temelju Zakona o obnovi na potresom pogođenim područjima provesti obnovu bez odluke Ministarstva. Tako obnovljena zgrada može se rabiti nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera u obnovi, te pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja.
Kao jedna od značajnih promjena ističe se oslobađanje građana od obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove. Sukladno tome, ukida se zabrana raspolaganja obnovljenom nekretninom kao i obveza upisa založnog prava na nekretnini. Što će za posljedicu imati ubrzanje postupka obnove, jer više neće biti potrebe za utvrđivanjem složenih imovinsko-pravnih odnosa.
Financiranje konstrukcijske obnove, odnosno sredstva za popravak konstrukcije obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada, gradnju višestambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada te gradnju i opremanje zamjenskih obiteljskih kuća koje su neuporabljive, odnosno privremeno neuporabljive, uključujući i cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra osiguravaju za potresom pogođena područja:
Uvodi se mogućnost obnove zgrade koja nije postojeća (zakonita) i to pod sljedećim uvjetima:
1. ako se ne radi o zgradama koje su izuzete sukladno članku 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, ("Narodne novine" br. 86/12., 143/13., 65/17., 14/19.)
2. ako je na dan 22. ožujka 2020., odnosno 28. i 29. prosinca 2020. godine u toj nekretnini stanovao vlasnik/suvlasnik, odnosno srodnik vlasnika/suvlasnika.
No, neće se obnavljati oštećene zgrade koje se ne smatraju postojećima ako se radi o zgradama koje su izuzete sukladno članku 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine" br. 86/12, 143/13, 65/17, 14/19.) i ako je na dan 22. ožujka 2020., odnosno 28. i 29. prosinca 2020. godine u toj nekretnini stanovao vlasnik/suvlasnik, odnosno srodnik vlasnika/suvlasnika. U tom slučaju, tim osobama će se osigurati stambeno zbrinjavanje.
U postupku uklanjanja zgrade uništene ili oštećene potresom čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom zemljištu, građevinski inspektor odmah će po službenoj dužnosti donositi rješenje o uklanjanju uništene zgrade i/ili dijela zgrade, bez suglasnosti vlasnika/suvlasnika i suglasnosti nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.
Prije donošenja tog rješenja građevinski inspektor provest će odgovarajuće označivanje zgrade kao opasne do njezina uklanjanja te prema potrebi zabraniti korištenje zgrade. Ujedno je ovlašten zatražiti i izradu elaborata o ocjeni postojećeg stanja građevinske konstrukcije za uklanjanje uništene zgrade ili dijela zgrade.
Rješenje o uklanjanju dostavlja se vlasniku/suvlasniku/upravitelju zgrade odnosno nepoznatom vlasniku stavljanjem rješenja na oglasnu ploču mjesno nadležnog područnog ureda, odnosno ispostave Državnog inspektorata, a obavijest o tome objavljuje se na mrežnim stranicama Državnog inspektorata. Rješenje se smatra dostavljenim danom objave na oglasnoj ploči, čime rješenje postaje izvršno. Protiv rješenja se ne može izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
To rješenje će se izvršavati putem treće osobe, bez donošenja posebnog rješenja o izvršenju. Troškovi izvršenja rješenja, uključujući troškove zbrinjavanja i obrade građevinskog otpada, namiruju se iz državnog proračuna.
Takvim zakonskim određenjem postići će se brži i učinkovitiji način uklanjanja uništenih obiteljskih kuća i drugih uništenih zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti ili zdravlju ljudi te odlučivanja o rušenju i bez suglasnosti vlasnika/suvlasnika. Treba istaknuti da će takvo postupanje biti moguće samo temeljem odredbi Zakona o obnovi na potresom pogođenim područjima i za vrijeme trajanja postupaka obnove.
Prema prethodnom zakonskom uređenju, rješavanje potonjeg pitanja bilo je riješeno na način da se tražila suglasnost vlasnika odnosno svih suvlasnika za uklanjanjem takvih zgrada.
Uređuje se pitanje novčane pomoći za popravak konstrukcije zgrade te se u tome pogledu propisuje mogućnost isplate novčane pomoći prije početka obnove, tijekom obnove ili nakon dovršene obnove. Naime, novčana pomoć za popravak konstrukcije višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, odnosno poslovne zgrade koja ima upravitelja isplaćuje se prije početka obnove, tijekom obnove ili nakon dovršene obnove na račun obvezne pričuve višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, odnosno poslovne zgrade. Pri tome je upravitelj zgrade odgovoran za namjensko trošenje isplaćenih sredstava. Na taj način omogućit će se pred financiranje troškova konstrukcijske obnove, upravitelji pomoću tih sredstava nabavljati potrebne usluge i radove za obnovu, a što će za posljedicu imati ubrzanje postupka te olakšati samoobnovu. Tu treba posebno istaknuti da je ta novčana pomoć izuzeta iz ovrhe.
Korisnici novčane pomoći dužni su u roku od 60 dana od završetka obnove, dostaviti nadležnom Ministarstvu završno izvješće nadzornog inženjera. U slučaju da korisnik novčane pomoći isplaćena sredstva ne iskoristi namjenski, tada je dužan isplaćena sredstva vratiti u državni proračun.
Također, uređuje se pitanje novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće i to na način da vlasnici, odnosno suvlasnici uništene obiteljske kuće uklonjene na temelju Zakona o obnovi na potresom pogođenim područjima mogu odabrati isplatu novčane pomoći za opravdane troškove koja ne može biti veća od procijenjene građevinske vrijednosti kuće na kakvu vlasnik ima pravo prema Zakonu. Isplata novčane pomoći vršit će se nakon završene gradnje, odnosno prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima. Uvjeti, rokovi i način isplate novčane pomoći propisat će se programom mjera.
No, zamjenska obiteljska kuća umjesto koje je zatražena novčana pomoć neće se graditi na temelju Zakona o obnovi na potresom pogođenim područjima.
Propisuje se obveza donošenja posebnih pravila za nabave čija je procijenjena vrijednost manja od vrijednosti europskih pragova za primjenu direktiva iz javne nabave, a kako bi se osigurala brza i učinkovita nabava robe, usluga i radova koji su ključni za ublažavanje posljedica potresa i izvanrednog stanja uzrokovanog potresom. U tom pogledu, nadležni ministar donijet će posebni Pravilnik čija će pravila obuhvaćati objektivne kriterije usklađene s načelima javne nabave kako bi se osigurala najveća moguća razina tržišnog natjecanja između gospodarskih subjekata te ne bi narušilo funkcioniranje tržišta javne nabave uz obvezu korištenja elektroničkih sredstava komunikacije (EOJN), te učinkovitu pravnu zaštitu neovisnog žalbenog tijela, odnosno Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM).
Za rješavanje o žalbama u postupcima provedenima sukladno tom Pravilniku, za nabavu robe i usluga procijenjene vrijednosti jednake ili veće od 200.000,00 kn bez PDV-a te provedbu projektnih natječaja i nabavu radova procijenjene vrijednosti jednake ili veće od 500.000,00 kn bez PDV-a nadležna je DKOM.
Na taj način doprinijet će se pravnoj sigurnosti i ujednačenoj primjeni, posebice u izvanrednim okolnostima kada je potrebno hitno reagirati i nabaviti robu, radove ili usluge koje su neophodne.
Pravila za nabave velike vrijednosti ostat će nepromijenjena te će se za tu nabavu primjenjivati Zakon o javnoj nabavi ("Narodne novine" br. 120/16).
Treba naglasiti da će se postupci pokrenuti na temelju Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (NN, br. 102/20. i 10/21.) dovršiti prema odredbama novog zakonskog rješenja, odnosno Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije ("Narodne novine" br. 117/21.) ako je povoljniji za stranku.
Pokrenuti će se postupci javne nabave dovršiti prema odredbama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije ("Narodne novine" br. 102/20. i 10/21.).
U konačnici, cilj novih zakonskih izmjena o obnovi na potresom pogođenim područjima je ubrzati već postojeće postupke obnove te olakšati podnošenje zahtjeva za obnovu. Na taj način doprinijelo bi se pozitivnim gospodarskim učincima kako na područjima na kojima je proglašena katastrofa, tako i na području Grada Zagreba, te Krapinsko-zagorske županije. S obzirom na to da je provedba obnove dosada iznimno sporo išla, a u određenom razdoblju čak praktički i zastala, nadamo se da će se konačno provedba obnove ubrzati, odnosno pokrenuti s „mrtve točke“ za dobrobit svih građana na potresom pogođenim područjima.
Bernard Iljazović