Autor u članku piše o novostima koje donosi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu („Narodne novine“ br. 143/13., 127/19., 41/20.).
Uvod
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske kao nadležno tijelo državne uprave putem središnjeg internetskog portala za savjetovanje s javnošću Vlade Republike Hrvatske pod nazivom e-savjetovanja u periodu od 27. rujna do 27. listopada 2021. godine provelo je javno savjetovanje u svezi prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu.
Trenutno stanje
Trenutno važeći Zakon o obrtu („Narodne novine“ br. 143/13., 127/19. i 41/20.), donesen je 2013. godine te su njime regulirana temeljna pitanja obrtništva, kao što su pojam i vrsta obrta, uvjeti za obavljanje, poslovanje obrta, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta, organiziranost, nadzor i upravne mjere.
Naime, u dijelu koji se odnosi na obrazovanje za vezane obrte Zakon o obrtu donio je značajne promjene, poglavito u uspostavi koncepta naučničkog ispita kao sastavnog djela završnog rada, a kojim se provjeravaju praktična i teorijska strukovna znanja kao i vještine potrebne za obavljanje poslova određenog obrta pred stručnim povjerenstvom, time da je sama provedba naučničkog ispita prenesena u nadležnost Hrvatske obrtničke komore.
Nadalje, radi osiguranja kvalitete provedbe naukovanja utvrđeno je ustrojavanje neovisnog tijela sastavljenog od ključnih dionika koje ima zadaću stručnog nadzora kvalitete provedbe naukovanja kod obrtnika i pravnih osoba.
Stoga je s ciljem jačanja kompetencija mentora koji izvode naukovanje, osigurano donošenje odgovarajućeg programa za edukaciju mentora od strane Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, a za čiju provedbu će biti nadležna Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska gospodarska komora.
Osobama koje imaju odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje omogućena je registracija vezanog obrta za čije obavljanje je kao uvjet propisan majstorski ispit bez obveze njegovog polaganja ukoliko imaju najmanje deset godina radnog iskustva na tim poslovima čime je liberaliziran pristup tržištu, odnosno omogućeno odgovarajuće vrednovanje stečenog radnog iskustva i stimuliranje osnivanja obrta.
Međutim, navedenim Zakonom ide se korak dalje te se osigurava daljnji razvoj sustava obrazovanja i osposobljavanja za obavljanje obrta kroz dodatno reguliranje Majstorske škole kao ustanove za provedbu programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za obavljanje obrta, a koju osniva Hrvatska obrtnička komora. Svrha osnivanja Majstorske škole je omogućavanje bržu aktivaciju mladih na tržištu rada, kao i unaprjeđenje i moderniziranje strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
Zakon o izmjenama Zakona o obrtu
Donošenje izmijenjenog i dopunjenog zakonskog okvira u funkciji je reforme sustava Hrvatske obrtničke komore koja neće narušiti njenu opstojnost a s ciljem povećanja kvalitete usluga koje pruža obrtnicima.
Naime, u ustrojstvenom smislu sustav planira se smanjivanje jedne razina organiziranosti, točnije ukidanjem područnih obrtničkih komora koje će se pripojiti Hrvatskoj obrtničkoj komori, uz kontrolu i pružanje iste, odnosno nadgrađene razine usluga.
Navedeno u financijskom smislu omogućava uvođenje nove, smanjene jedinstvene stope komorskog doprinosa za jedinstveni sustav organiziranosti obrta, koji mjesečno iznosi 1,25% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka prema odredbama Zakonu o porezu na dohodak, umjesto 2% kako propisuje trenutno važeći Zakon.
Stoga se na navedeni način namjerava postići traženo rasterećenje obrtnika, a što će dovesti i do povećanja angažmana, proaktivnosti i kvalitete Hrvatske obrtničke komore koja sa smanjenim troškovima unutar sustava oslobađa sredstva za osmišljavanje novih proizvoda i usluga za svoje članstvo.
Organiziranost Hrvatske obrtničke komore
Hrvatska obrtnička komora predstavlja jednu od najstarijih i najutjecajnijih samostalnih stručno-poslovnih organizacija koja zagovara model obveznog članstva propisanog Zakonom o obrtu jer na taj način osigurava svoju političku neutralnost i neovisnost. Hrvatska obrtnička komora ustrojena je po javno-pravnom modelu organizacije koji je Zakonom propisivao obvezno članstvo za sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
Nadalje, predloženi model prepoznat je i kao jedan od modela u dijelu država članica Europske unije, a analize su pokazale da članstvo u Komori obrtnicima osigurava korištenje niza usluga i ostvarenje ciljeva koje ne bi mogli ostvariti samostalno bez institucionalne podrške Hrvatske obrtničke komore, a koja se koristi na temelju načela solidarnosti.
Hrvatska obrtnička komora obavlja i javne ovlasti prenesene ovim Zakonom a to su:
– izdavanje dozvole (licencije) obrtniku i pravnoj osobi koji izvode naukovanje u skladu sa Zakonom o obrtu
– izdavanje uvjerenja o položenom ispitu o stručnoj osposobljenosti
– izdavanje diplome o majstorskom zvanju
– osnivanje Suda časti.
Hrvatska obrtnička komora prepoznavala je i još uvijek prepoznaje nastup okolnosti ( pandemija, potresi, poplave i sl.), koje obrtnicima nanose štetu zbog nemogućnosti poslovanja ili otežanog poslovanja te ih promptnom reakcijom oslobađa plaćanja komorskog doprinosa dok te okolnosti traju. Inače i u redovnim okolnostima dodatno stimuliraju članove – vlasnike novoosnovanih obrta oslobađanjem plaćanja članarine u prvoj ( često i u drugoj) godini poslovanja.
Promjene koje će nastati donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu
Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu očekuje se povećanje angažmana, proaktivnosti i kvalitete Hrvatske obrtničke komore te njene transformacije u učinkovitiji i efikasniji servis obrtnicima, u svrhu čega treba izvršiti reformu postojećeg sustava kojim određeni dio članova, nije zadovoljan jer obvezno članstvo uvjetovano plaćanjem članarina, doživljavaju kao dodatni parafiskalni namet.
Ključni cilj je osigurati izmjene i dopune Zakona o obrtu koji će učinkovito regulirati istaknute probleme i utjecati na pozitivnu promjenu u djelovanju Hrvatske obrtničke komore u funkcionalnom i materijalnom smislu te osigurati daljnje unaprjeđivanje lepeze usluga i proizvoda koje pruža svom članstvu, koje će uz smanjeni iznos članarine imati na raspolaganju neograničeno korištenje postojećih usluga.
Međutim, što se osnivanja Majstorske škole, cilj je osiguranje stjecanja praktičnih vještina potrebnih za obavljanje poslova primjerenih majstorskoj razini kao i usavršavanja stečenih znanja u segmentu rada na novim tehnologijama te u stjecanju znanja iz područja radne pedagogije, što će posljedično proizvesti jak utjecaj na unaprjeđenje i modernizaciju strukovnog obrazovanja.
Vezanjem iznosa članarine uz 1,25% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka, umjesto 2%, ostvaruje se smanjenje komorskog doprinosa što bi trebalo imati odgovarajući odjek u dijelu članstva koje to doživljava kao teret, pa će smanjenje predstavljati pozitivni pomak na bolje jer će za uzvrat ostvarivati prvo korištenje usluga i proizvoda za manji iznos članarine.
Promjenom ustrojstva i ukidanjem jedne razine organiziranosti obrta, točnije područnih obrtničkih komora, ostvarit će se uštede koje će se preusmjeriti na unaprjeđenje odnosa Hrvatske obrtničke komore sa svojim članovima i osloboditi sredstva za osmišljavanje novih usluga i proizvoda koje će doprinijeti rastu obrtništva i njegovom pozicioniranju na tržištu.
Alan Vajda, mag. iur
