Stupanjem na snagu Pravilnika prestali su važiti Pravilnik o pogodnostima zatvorenika ("Narodne novine" br. 66/10., 126/13., 14/21., 123/21.), Pravilnik o osnovnoj i strukovnoj izobrazbi zatvorenika ("Narodne novine" br. 113/02., 14/21., 123/21.) i Pravilnik o troškovima izrade, procjeni, izlaganju, pohranjivanju i prodaji stvari nastalih radom zatvorenika u slobodno vrijeme ("Narodne novine" br. 81/02., 14/21., 123/21.), tako da Pravilnik objedinjuje i uređuje područja koja su dotad uređivali navedeni pravilnici uz neke novine kojima se nastoji učinkovitije doprinijeti ostvarivanju glavne svrhe izvršavanja kazne zatvora.
Prema članku 3. Zakona o izvršavanju kazne zatvora ("Narodne novine" br. 14/21.- dalje u tekstu Zakon) glavna svrha izvršavanja kazne zatvora jest, uz čovječno postupanje i poštovanje dostojanstva osobe koja se nalazi na izdržavanju kazne zatvora, njegovo osposobljavanje za život na slobodi u skladu sa zakonom i društvenim pravilima, čime se pridonosi zaštiti društvene zajednice. Preduvjet tome je u detekciji stvarnih potreba i realnih mogućnosti zatvorenika tijekom razdoblja služenja kazne.
Pravilnikom o tretmanu zatvorenika ("Narodne novine" br. 123/21.- dalje u tekstu Pravilnik) uređuju se standardi i način obavljanja poslova tretmana zatvorenika, uključujući procjenu rizika i tretmanskih potreba te klasifikaciju zatvorenika prema stupnju kriminogenih i sigurnosnih rizika radi razvrstavanja u odgovarajuće uvjete izdržavanja kazne zatvora, pojedinačni program izvršavanja kazne zatvora, pogodnosti zatvorenika te način utvrđivanja troškova izrade, procjene vrijednosti, izlaganja, pohranjivanja i prodaje stvari i drugih djela zatvorenika nastalih tijekom izdržavanja kazne zatvora u slobodno vrijeme zatvorenika.
Cilj je da svaki zatvorenik dobije odgovarajuće uvjete izdržavanja kazne, odnosno individualizirani program služenja kazne zatvora s obzirom na iznimno velike razlike po vrstama i težini izvršenih kaznenih djela i mogućnostima prilagodbe za život nakon odsluženja kazne.
Individualni program izvršavanja kazne zatvora i primjena općih i specijaliziranih tretmanskih intervencija u njegovoj primjeni
Prema članku 75. Zakona i člancima 3. i 11. Pravilnika za svakog zatvorenika upravitelj na prijedlog stručnog tima kaznionice odnosno zatvora donosi program izvršavanja1, koji se tijekom izvršavanja kazne zatvora preispituje i mijenja2, sukladno procjeni rizika i tretmanskih potreba, ostvarenosti ciljeva tretmana, mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora u kojem zatvorenik izdržava kaznu zatvora te promjenama u objektivnim okolnostima koje su mogle nastupiti protekom vremena, a koje mogu utjecati na program izvršavanja.
Člankom 12. Pravilnika propisani su elementi koje sadrži program izvršavanja.
Pravilnik u čl.17. propisuje minimalan protek vremena od najmanje 15, a najviše 30 dana od dana dolaska u kaznionicu, odnosno zatvor u kojem se može provoditi prva procjena uspješnosti programa. Do donošenja prve procjene uspješnosti zatvorenik je neprocijenjen te ne koristi pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom, a pogodnosti ublažavanja uvjeta unutar kaznionice, odnosno zatvora ne koristi osim ako kućnim redom kaznionice, odnosno zatvora nije drugačije propisano. Prva procjena uspješnosti obuhvaća samo procjenu ponašanja zatvorenika i pridržavanja odredbi kućnog reda kaznionice.
Uspješnost provođenja programa izvršavanja prema čl.16. Pravilnika procjenjuje se na četiri razine: IV – »ne zadovoljava«, III – »zadovoljava«, II – »uspješan«, I – »naročito uspješan«.
Prema čl. 3. st.2. Pravilnika u postupku realizacije individualnog programa izvršavanja kazne zatvora zatvorenika primjenjuju se opće i specijalizirane tretmanske intervencije.
Člankom 19. Pravilnika propisano je da specijalizirane tretmanske intervencije uključuju psihosocijalne i socijalnopedagoške intervencije kroz individualni i grupni rad kao što su posebni programi tretmana, edukativno-razvojni programi, psihoedukacija, motivacijsko intervjuiranje, psihoterapijsko savjetovanje, kognitivno-bihevioralne intervencije i drugo. Nositelji provedbe posebnih programa tretmana su stručnjaci odjela tretmana kaznionica i zatvora (socijalni radnici, socijalni pedagozi i psiholozi), koji programe provode u suradnji s drugim službenicima odjela tretmana i drugih odjela (odjeli osiguranja, odjeli zdravstvene zaštite zatvorenika).
Člankom 22. Pravilnika propisano je da opće tretmanske intervencije obuhvaćaju područje rada i radno-okupacijske aktivnosti, obrazovanje, kreativne, kulturne, umjetničke, sportsko rekreativne i druge aktivnosti te ih provode službenici kaznionica i vanjski suradnici organizacija civilnog društva.
Obrazovanje zatvorenika
Zatvorenik se prema čl.25. Pravilnika uključuje u proces obrazovanja, sukladno programu izvršavanja neposrednim pohađanjem nastave ili putem video- konferencije, a može se uključiti u proces obrazovanja i kada mu to nije predviđeno programom izvršavanja, sukladno vlastitoj želji i afinitetu. Obrazovanje zatvorenika mogu provoditi ustanove za obrazovanje odraslih, a u pravilu ih provode vanjski suradnici, iznimno državni službenici kaznionice odnosno zatvora.
Prema čl.24. st.2. zatvoreniku se na njegov vlastiti trošak, sukladno procjeni rizika može odobriti izlazak iz kaznionice, odnosno zatvora radi neposrednog pohađanja nastave, odnosno polaganja ispita, uz nadzor službenika pravosudne policije ili bez nadzora. Iz javne isprave o stečenom obrazovanju koju izdaje ustanova za obrazovanje odraslih, ne smije biti vidljivo da je obrazovanje stečeno tijekom izvršavanja kazne zatvora.
Prema Izvješću Vlade RH o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2020. u 2020. godini u različite obrazovne programe upisano je 300 zatvorenika i maloljetnika. Tijekom godine 129 zatvorenika i maloljetnika završilo je obrazovne programe, dok je 31 zatvorenik i maloljetnik prekinuo upisani program obrazovanja.
Mogućnost korištenja pogodnosti
U postupku realizacije individualnog programa izvršavanja kazne zatvora zatvorenika primjenjuju se i pogodnosti zatvorenika.
Prema članku 18. Pravilnika na temelju procjene rizika zatvorenika i procjene uspješnosti provođenja programa izvršavanja, a uz uvažavanje zdravstvenog stanja zatvorenika, stručni tim predlaže upravitelju kaznionice, odnosno zatvora pogodnosti za zatvorenika.
Vrsta i opseg pogodnosti ovise o vrsti kaznionice, odnosno zatvora i uvjetima izdržavanja kazne, ponašanju zatvorenika, procjeni uspješnosti provođenja programa izvršavanja i realizaciji ciljeva tretmana te procjeni rizika, s posebnim naglaskom na vrsti i stupnju rizika od zloporabe pogodnosti.(čl. 26. Pravilnika)
Pravilnik razlikuje;
- pogodnosti ublažavanja uvjeta unutar kaznionice, odnosno zatvora propisanih u čl. 27. Pravilnika (npr. pogodnost korištenja vlastitog televizijskog prijamnika, samostalna priprava hrane i napitaka, uređenje životnog prostora osobnim stvarima, češće primanje paketa čija težina ne prelazi 7 kg, novčano nagrađivanje, nezaključavanje sobe, korištenje dijela godišnjeg odmora itd.),
-pogodnosti češćih dodira s vanjskih svijetom u kaznionici, odnosno zatvoru propisanih u čl. 28. Pravilnika (npr. dulji i češći posjeti članova obitelji, uz mogućnost organizacije posjeta putem audio-video konferencije, telefoniranje bez nadzora, boravak s bračnim ili izvanbračnim drugom do četiri puta mjesečno bez nadzora u trajanju do četiri sata itd.),
- pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom izvan kaznionice, odnosno zatvora koje obuhvaća pogodnost izlaska radi izvršavanja posebnog programa koji se provodi u zajednici (jednom mjesečno, radnim danom u trajanju do 12 sati), pogodnost izlaska s posjetiteljem u mjesto u kojem se nalazi kaznionica odnosno zatvor (u pravilu neradnim danom), pogodnost izlaska bez posjetitelja u mjesto u kojem se nalazi kaznionica, odnosno zatvor (u zatvorenoj kaznionici jednom u 2 mjeseca od dva do četiri sata, u otvorenoj kaznionici tri puta mjesečno u jednokratnom trajanju od dva do četiri sata, u poluotvorenom i otvorenom odjelu zatvorene kaznionice i zatvora jednokratno od dva do četiri sata, jednom mjesečno i u poluotvorenoj kaznionici u jednokratnom trajanju od dva do četiri sata, dva puta mjesečno), pogodnost izlaska u mjesto prebivališta, odnosno boravišta ili drugo mjesto (radi posjeta članovima obitelji ili drugoj osobi u jednokratnom trajanju od najmanje 24 sata), pogodnost korištenja godišnjeg odmora izvan kaznionice, odnosno zatvora (u mjestu prebivališta odnosno boravišta ili drugom mjestu) te pogodnost kod premještaja, povratka s prekida i kod stegovnog postupka (u pravilu, zadržava se ista vrsta i opseg pogodnosti do prve procjene uspješnosti).
Prema članku 35. Pravilnika stručni tim procjenjuje rizik od zloporabe pogodnosti uzimajući u obzir faktore kao što su: duljina izrečene kazne i omjer izdržanog i neizdržanog dijela kazne, rezultate strukturirane stručne procjene i procjene na instrumentima za procjenu kriminogenih rizika i tretmanskih potreba, ako su primijenjeni, procjena uspješnosti provedbe programa izvršavanja i ostvarenost ciljeva tretmana, ponašanje tijekom prijašnjeg korištenja pogodnosti, prekida kazne ili uvjetnog otpusta, okolnosti u obitelji i podršku u užem socijalnom okruženju.
Stupanjem na snagu Pravilnika prestao je važiti Pravilnik o troškovima izrade, procjeni, izlaganju, pohranjivanju i prodaji stvari nastalih radom zatvorenika u slobodno vrijeme ("Narodne novine" br. 81/02., 14/21., 123/21.), te su njegove odredbe prenesene u Pravilnik i ostale nepromijenjene.
Zaključno
S obzirom na to da je hrvatski sustav izvršavanja kazne zatvora ustanovljen kao rehabilitacijski, a osnovna svrha mu je (uz čovječno postupanje i poštivanje dostojanstva osobe koja se nalazi na izdržavanju kazne zatvora) resocijalizacija, služba tretmana trebala bi biti jedna od najvažnijih služba unutar hrvatskog zatvorskog sustava. Zatvorski sustav ne znači samo zid i nadzor, već i stručni rad, komunikaciju i pravednost u postupanju prema zatvorenicima. Upravo u tu svrhu u kaznionicama i zatvorima uspostavljeni su odjeli tretmana radi obavljanja općih i stručnih poslova tretmana. Možemo zaključiti da se Pravilnikom o tretmanu zatvorenika osigurava poštivanje načela individualizacije i razvrstavanja zatvorenika jer je njegov osnovni cilj da svaki zatvorenik dobije odgovarajuće uvjete izdržavanja kazne, odnosno individualizirani program služenja kazne zatvora s obzirom na iznimno velike razlike po vrstama i težini izvršenih kaznenih djela i mogućnostima prilagodbe za život nakon odsluženja kazne. Pravo zatvorenika na obrazovanje kao i mogućnost korištenja pogodnosti koje su predviđene Pravilnikom ne samo da ublažavaju uvjete samom zatvoreniku unutar kaznionice već ga pripremaju za prilagodbu na život nakon odsluženja kazne zatvora tj služe kao poticajno sredstvo u ostvarivanju resocijalizacije, rehabilitacije i socijalnog uključivanja čime se znatno pridonosi i zaštiti društvene zajednice.
Prema Izvješću Pučke pravobraniteljice za 2020. god i Izvješću Vlade RH o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2020. provođenje pravila tretmana kojima se nastoji potaknuti ostvarivanje resocijalizacije, rehabilitacije i socijalnog uključivanja zatvorenika bilo otežano u prvom redu zbog pandemije Covida-193, te se nadamo da to neće ostaviti prevelike negativne posljedice na zatvorenike i društvo u cjelini.
Jasminka Blažinović Grgić, mag. iur.
__________________________________
^ 1 Donošenju individualnog programa prethodi inicijalna procjena rizika i tretmanskih potreba zatvorenika koja se prema članku 5. Pravilnika provodi u Centru za dijagnostiku u Zagrebu u pravilu 30 dana od zaprimanja zatvorenika na izvršavanje kazne zatvora.
^ 2 Prema članku 16. Pravilnika stručni tim redovito utvrđuje procjenu uspješnosti te sukladno tome preispituje program izvršavanja i po potrebi predlaže upravitelju njegove izmjene
^ 3 Zatvorenicima su tako bila privremeno ograničena prava na posjete, osim u iznimnim slučajevima, zabranjeno im je korištenje utvrđenih i odobrenih pogodnosti izlaska iz kaznenih tijela, nisu bili dopušteni tjelesni kontakti posjetitelja i zatvorenika, broj posjetitelja bio je ograničen na najviše 2 osobe, različite sportske, kulturne (grupne) aktivnosti i događaji nisu mogli biti održani. Kako bi se umanjile štetne posljedice ovih mjera, zatvorenicima je omogućeno produljeno trajanje telefonskih razgovora, produžen boravak na svježem zraku te je zatraženo organiziranje dodatnih strukturiranih aktivnosti tijekom slobodnog vremena.
