c S
U središtu

Opći sud Europske unije odbio Googleovu tužbu protiv Odluke Komisije

04.01.2022

Opći sud Europske unije u bitnome je odbio Googleovu tužbu protiv Odluke Komisije kojom je utvrđeno kako je Google zlouporabio vladajući položaj dajući prednost vlastitoj usluzi uspoređivanja proizvoda u odnosu na konkurentske usluge.

Uvod

Dana 27. lipnja 2017. Europska komisija (u daljnjem tekstu: Komisija) je donijela odluku br. C(2017) 4444 kojom je utvrdila kako je društvo Google LLC, anciennement Google Inc. zajedno sa svojim matičnim društvom Alphabet, Inc., (u daljnjem tekstu zajedno navedeni kao: Google) kao poduzetnik u vladajućem položaju taj položaj zlouporabio povoljnijim prikazivanjem vlastitih usluga uspoređivanja cijena u odnosu na konkurentske usluge na svojim stranicama s rezultatima općeg pretraživanja (u daljnjem tekstu: Odluka Komisije ili Odluka)1. Time je Google  prekršio odredbe čl. 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije  (2016/C 202/01; u daljnjem tekstu: UFEU)  i čl. 54. Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (u daljnjem tekstu: Sporazum o EGP-u), stoga mu je Odlukom Komisije izrečena novčana kazna za zlouporabu vladajućeg položaja počinjenu u razdoblju od 1. siječnja 2008. i to u iznosu od 2 424 495 000 eura te mu je naloženo da odmah prestane s kršenjem navedenih odredaba prava Europske unije.

Ne slažući se s Odlukom Komisije i izrečenom kaznom, Google je u svojstvu tužitelja protiv  tuženika Komisije podnio Općem sudu Europske unije (u daljnjem tekstu: Opći sud) tužbu za poništaj2 predmetne Odluke, no Opći sud je dana  10. studenoga 2021. donio presudu3 u kojom je u bitnome odbio Googleovu tužbu protiv Komisije te potvrdio Odluku i izrečenu kaznu (u daljnjem tekstu: Presuda).

Navedenom Presudom Opći sud je utvrdio kako je Google kao poduzetnik u vladajućem položaju taj položaj zlouporabio dajući prednost vlastitoj usluzi uspoređivanja proizvoda u odnosu na usluge uspoređivanja proizvoda svoje konkurencije, čime je povrijedio navedene odredbe propisa Europske unije koje zabranjuju zlouporabu vladajućeg položaja jednog ili više poduzetnika mjeri u kojoj može utjecati na trgovinu između ugovornih strana.

Sažetak Odluke Komisije

Na ovom mjestu se ukratko izlaže sadržaj osporavane Odluke Komisije u odnosu na koju je društvo Google tražilo poništaj u postupku pred Općim sudom.

Prije svega, Komisija je u provedenom postupku zbog sumnje na protutržišno postupanje društva Google, koji je rezultirao osporavanom Odlukom, definirala relevantno tržište, utvrdila kako društvo Google na istom zauzima vladajući položaj te kako taj je taj položaj zlouporabio postupanjima na štetu tržišnog natjecanja.

Definirajući relevantno tržište kao  tržište usluga općeg pretraživanja i tržište usluga uspoređivanja cijena koje tržište koje obuhvaća i nacionalnu razinu država članica EGP-a, Komisija je u svojoj Odluci zaključila kako Google od 2007. zauzima vladajući položaj na svakom nacionalnom tržištu EGP-a, osim u Češkoj, gdje taj položaj drži od 2011.

Kako proizlazi iz daljnjeg obrazloženja Odluke, taj je zaključak Komisija utemeljila na parametrima koji se odnose na ocjenu tržišnih udjela društva Google na relevantnom tržištu, postojanju prepreka širenju i ulasku na tržište, rijetkoj uporabi višestrukog povezivanja (multi-homing) korisnika, postojanju učinka brendova i nedostatku kompenzacijske kupovne moći. Prema stajalištu Komisije, navedeni zaključak vrijedi usprkos činjenici da se usluge općeg pretraživanja nude besplatno i bez obzira na to je li opće pretraživanje na fiksnim uređajima drukčije tržište od općeg pretraživanja na mobilnim uređajima.

Nadalje, Komisija je u svojoj Odluci utvrdila kako je društvo Google u ukupno 13 zemalja EGP-a4 zlouporabilo vladajući položaj koji je imalo na tržištu općeg internetskog pretraživanja time što je davalo prednost vlastitoj usluzi uspoređivanja proizvoda, odnosno specijaliziranoj usluzi pretraživanja, u odnosu na konkurentske usluge uspoređivanja proizvoda. Naime, a kako proizlazi iz daljnjeg teksta Odluke, ponašanje društva Google predstavlja zlouporabu vladajućeg položaja budući da:

- odvraća promet s konkurentskih usluga kupnje na Googleovu vlastitu uslugu uspoređivanja cijena tako što smanjuje promet sa stranica s rezultatima općeg pretraživanja Googlea prema konkurentskim uslugama uspoređivanja cijena i povećava promet sa stranica s rezultatima općeg pretraživanja Googlea na Googleovu vlastitu službu za uspoređivanje cijena te
- može imati ili će vjerojatno imati učinak kojim se ne potiče tržišno natjecanje na nacionalnim tržištima u pogledu usluga uspoređivanja cijena i usluga općeg pretraživanja.

Nadalje, Komisija u svojoj Odluci iznosu zaključak kako je ponašanje društva Google izazvalo više potencijalnih protutržišnih učinaka. Prvenstveno da ponašanje društva  Google potencijalno može rezultirati isključivanjem konkurentske usluge uspoređivanja cijena i višim trgovačkim naknadama, višim cijenama za potrošače i manjim stupnjem inovacija. Nadalje, Komisija je zaključila kako postoji vjerojatnost će se ponašanjem društva Google smanjiti mogućnost potrošača da pristupaju najvažnijim uslugama uspoređivanja cijena, stoga da bi ponašanje društva Google potencijalno imalo protutržišne učinke čak i ako usluge uspoređivanja cijena ne čine specifično relevantno tržište proizvoda, nego su one samo segment mogućeg šireg relevantnog tržišta proizvoda koji čine usluge uspoređivanja cijena i platforme za trgovce.

Konačno, Komisija u svojoj Odluci zaključuje kako opisano ponašanje društva Google proizvodi znatan učinak na trgovinu među državama članicama Europske unije i naručiteljima u EGP-u, stoga da mora prestati sa zlouporabom te da se mora suzdržati od svakog djelovanja ili ponašanja koji i imali isti ili sličan cilj ili učinak.

Slijedom navedenog, ne prihvaćajući Odluku Komisije i podnoseći tužbu za poništaj iste od strane društva Google proveden je postupak u kojem je Opći sud ocjenjivao osnovanost osporavane Odluke i u njoj izrečenih sankcija a koji postupak je okončan Presudom u korist same Komisije.

U daljnjem tekstu u bitnome izlaže sadržaj same Presude Općeg suda donesene u predmetnom postupku.

Obrazloženje Presude

Ocjenjujući utemeljenost Odluke Komisije, a uzimajući u obzir argumente suprotstavljenih strana, Opći sud je u Presudi istaknuo kako, vladajući položaj poduzetnika, čak i toliko velik kao što je Googleov, sam po sebi ne podrazumijeva nikakve prigovore u odnosu na dotičnog poduzetnika, čak ni ako se planira proširiti na susjedno tržište. Međutim, Opći sud utvrdio je da je Google davanjem prednosti vlastitoj usluzi uspoređivanja proizvoda na svojim stranicama rezultatima općeg pretraživanja, time što ih je istaknutije prikazivao i pozicionirao, dok je na tim stranicama primjenom algoritama za rangiranje slabije rangirao konkurentske usluge uspoređivanja proizvoda, odstupio od tržišnog natjecanja na temelju zasluga. Naime, zbog triju posebnih okolnosti, odnosno količine prometa koji Googleov opći pretraživač generira usluge uspoređivanja proizvoda, ponašanja korisnika koji se obično usredotočuju na prve rezultate te znatnog opsega i zapravo nezamjenjive prirode „odvraćanog” prometa u okviru prometa usluga uspoređivanja proizvoda, sporna je praksa mogla dovesti do slabljenja tržišnog natjecanja na tržištu.

Opći je sud je istaknuo i da, s obzirom na opću namjenu Googleova općeg pretraživača, koji je osmišljen za indeksiranje rezultata bilo kakvog mogućeg sadržaja, davanje prednosti samo jednoj vrsti rezultata specijaliziranog pretraživanja na Googleovim stranicama s rezultatima pretraživanja, odnosno Googleovim rezultatima, predstavlja određeni oblik nepravilnosti. Naime, opći pretraživač u načelu je otvorena infrastruktura čija se svrha i vrijednost temelje na njegovoj sposobnosti da bude otvoren za rezultate koji dolaze izvana odnosno rezultate iz izvora koji su treće strane i sposobnosti da prikaže te izvore koji ga obogaćuju i čine vjerodostojnim.

Nadalje, Opći je sud smatrao da se u ovom predmetu dovode u pitanje uvjeti pružanja Googleove

usluge općeg pretraživanja u okviru pristupa konkurentskih usluga uspoređivanja proizvoda stranicama s rezultatima općeg pretraživanja. U tom je pogledu naveo da stranica s rezultatima općeg pretraživanja ima obilježja zbog kojih se može smatrati osnovnim alatom s obzirom na to da trenutačno ne postoji nijedna dostupna stvarna ili potencijalna alternativa koja je na ekonomski isplativ način može zamijeniti na tržištu. Međutim, Opći je sud potvrdio da svaka praksa koja se odnosi na pristup takvom alatu podrazumijeva da je treba ocijeniti s obzirom na uvjete primjenjive na odbijanje pružanja usluge iznesene u presudi Bronner5, na koju se Google poziva u potporu svojoj argumentaciji. U tom kontekstu, Opći sud smatra da se sporna praksa ne temelji na odbijanju pružanja usluge, nego na Googleovu nejednakom postupanju koje ide u korist samo njegovoj usluzi uspoređivanja, tako da se prethodno navedena presuda ne može primijeniti na ovaj slučaj.

Naposljetku, Opći sud je utvrdio kako nejednako postupanje društva Google ovisi o izvoru rezultata, odnosno o tome generira li ih njegova usluga uspoređivanja ili konkurentska usluga za uspoređivanje. Prema tome, Opći sud je presudio kako je društvo Google zapravo dalo prednost vlastitoj usluzi za uspoređivanje proizvoda u odnosu na one konkurentske, a ne rezultatu koji je bolji u odnosu na druge. Opći sud u tom pogledu napominje da, čak i da su rezultati konkurentskih usluga za uspoređivanje proizvoda bili relevantniji, na njih se nikad ne bi odnosilo slično postupanje kao prema rezultatima Googleove usluge za uspoređivanje u pogledu njihova pozicioniranja i prikazivanja. Iako je društvo Google u međuvremenu za usluge uspoređivanja omogućilo povećanje kvalitete prikazivanja njihovih rezultata tako da se u pretraživaču pojavljuju u „okvirima” (engl. boxes) uz plaćanje naknade, Opći je sud utvrdio da je takva usluga ovisila o tome da pružatelji usluga uspoređivanja proizvoda promijene svoj ekonomski model te prestanu biti izravna konkurencija Googleu i postanu korisnici njegovih usluga.

Nadalje, kako iz daljnjeg obrazloženja Presude proizlazi, Opći sud je odbio argumente koje je društvo Google istaknulo osporavajući dijelove pobijane Odluke koji se odnose na posljedice sporne prakse na promet. U tom je pogledu Opći sud naglasio da se u tim argumentima uzima u obzir samo utjecaj prikazivanja rezultata Googleove usluge uspoređivanja proizvoda, a ne i utjecaj nepovoljnog pozicioniranja rezultata konkurentskih usluga uspoređivanja proizvoda među generičkim rezultatima. Međutim, Komisija je dovela u pitanje povezane učinke tih dvaju aspekata, pri čemu se pozvala na brojne elemente, osobito na konkretne podatke o prometu i povezanost vidljivosti rezultata i prometa prema stranici od koje taj rezultat potječe, kako bi se utvrdila veza između Googleova ponašanja i općeg pada prometa s njegovih stranica s rezultatima općeg pretraživanja prema konkurentskim uslugama uspoređivanja proizvoda te znatnog povećanja prometa njegove vlastite usluge uspoređivanja proizvoda.

Nadalje, a što se tiče učinaka sporne prakse na tržišno natjecanje, Opći sud je podsjetio na to da zlouporaba vladajućeg položaja postoji kada poduzetnik u vladajućem položaju, korištenjem sredstvima različitima od sredstava mjerodavnih za normalno tržišno natjecanje, sprečava održavanje razine ili razvoj tržišnog natjecanja te kad se to može utvrditi samim dokazivanjem toga da njegovo ponašanje može ograničiti tržišno natjecanje. Prema tome, iako je Komisija trebala analizirati sve relevantne okolnosti, uključujući Googleove argumente koji se odnose na stvarni razvoj tržištâ, ona nije bila dužna utvrditi stvarne učinke istiskivanja s tržištâ. U tom je kontekstu Opći sud utvrdio da je u ovom slučaju, nakon procjene stvarnih učinaka spornog ponašanja na promet usluga uspoređivanja proizvoda koji generiraju Googleove stranice s rezultatima općeg pretraživanja, Komisija na dostatnom temelju pokazala da taj promet čini velik dio njihova ukupnog prometa, da se taj dio ne može stvarno zamijeniti drugim izvorima prometa kao što su oglasi (engl. AdWords) ili mobilne aplikacije te da iz toga potencijalno proizlazi nestanak usluga uspoređivanja proizvoda, pad inovacija na njihovu tržištu i manji izbor za potrošače, što su obilježja slabljenja tržišnog natjecanja.

Osim toga, Opći sud odbio je Googleov argument prema kojem je tržišno natjecanje na tržištu usluga uspoređivanja proizvoda opstalo zbog prisutnosti platformi za prodaju na tom tržištu. Naime, Opći sud potvrdio je analizu Komisije prema kojoj te platforme nisu na istom tržištu.

Iako obje kategorije stranica nude funkcije pretraživanja proizvoda, to ne čine u istim uvjetima i korisnici ih, bilo da je riječ o internetskim korisnicima ili prodavačima na internetu, ne upotrebljavaju na isti način, nego, ovisno o slučaju, kao dodatnu mogućnost. Stoga se Opći sud složio s Komisijinim mišljenjem prema kojem platforme za trgovce izvršavaju slabi konkurentski pritisak na Google. Pojasnio je da, čak i da su platforme za trgovce bile na istom tržištu kao i usluge uspoređivanja proizvoda, utvrđeni protutržišni učinak bio bi dostatan da se ponašanje društva Google kvalificira kao zlouporaba jer bi ono u svim dotičnim zemljama utjecalo na nezanemariv udio tog tržišta usluga uspoređivanja proizvoda. Opći sud potvrdio je stoga Komisijinu analizu tržišta specijaliziranog pretraživanja za usporedbu proizvoda iz Odluke.

Suprotno tomu, Opći sud je smatrao da Komisija nije utvrdila da je Googleovo ponašanje imalo protutržišne učinke, makar i potencijalne, na tržište općeg pretraživanja te je stoga poništio utvrđenje povrede samo za to tržište. Konačno, Opći sud je odbio postojanje eventualnih objektivnih opravdanja za Googleovo ponašanje.

Kako bi dodatno osporavao to da je njegovo ponašanje predstavljalo zlouporabu, društvo Google je istaknulo, s jedne strane, obilježja svojeg ponašanja koja su navodno pogodovala tržišnom natjecanju, u smislu da je poboljšao kvalitetu svoje usluge pretraživanja i kompenzirao učinak istiskivanja koji se povezuje sa spornom praksom te, s druge strane, tehnička ograničenja koja su spriječila društvo Google da osigura jednako postupanje koje zahtijeva Komisija.

Opći sud odbio je  prethodne argumente te utvrdio kako, iako algoritmi rangiranja generičkih rezultata ili kriteriji za pozicioniranje i prikazivanje specijaliziranih rezultata za Googleove proizvode kao takvi mogu predstavljati poboljšanja njegove usluge koja pogoduju tržišnom natjecanju, ta okolnost ne opravdava spornu praksu, odnosno nejednako postupanje između rezultata Googleove usluge uspoređivanja proizvoda i rezultata konkurentskih usluga uspoređivanja proizvoda. S druge strane, Opći je sud smatrao da društvo Google nije dokazalo porast učinkovitosti povezan s tom praksom koji bi nadoknadio negativne učinke na tržišno natjecanje.

Nakon nove ocjene povrede, Opći sud je u konačnici potvrdio iznos izrečene kazne odbivši iznesene argumente društva Google u kojima tvrdi da mu ne treba izreći nikakvu kaznu. Konkretno, ni činjenica da je Komisija prvi put analizirala sporni način ponašanja s obzirom na pravila tržišnog natjecanja ni činjenica da je u jednoj fazi postupka navela kako ne može naložiti Googleu da na određen način izmijeni svoje prakse ili da je pristala na to da će pokušati riješiti slučaj utvrđivanjem obveza koje će preuzeti Google nisu ga spriječile da mu izrekne kaznu. Osim toga, nakon što je proveo vlastitu ocjenu činjenica u svrhu određivanja iznosa kazne, Opći sud utvrdio je da, s jedne strane, djelomično poništavanje pobijane odluke, koje je ograničeno na tržište općeg pretraživanja, nema učinak na iznos novčane kazne jer Komisija prilikom određivanja osnovnog iznosa novčane kazne nije uzela u obzir vrijednost prodaja na tom tržištu.

S druge strane, Opći sud je naglasio kako su učinjene povrede propisa Europske unije od strane društva Google osobito teške budući da je iste učinjene s namjerom, zbog čega je u konačnici  Opći sud ocijenio kako treba potvrditi, u Odluci Komisije, iznos izrečene novčane kazne.

Ostaje za vidjeti hoće li društvo Google u propisanom roku  protiv predmetne Presude Općeg suda  podnijeti žalbu Sudu Europske unije, a koja žalba se može odnositi isključivo na pravna pitanja. U slučaju da Sud Europske unije u žalbenom postupku ocijeni žalbu kao dopuštenu i osnovanu, ukinut će Presudu te u slučaju da ocijeni kako je predmet dovoljno raspravljen, sam riješiti spor. U protivnom, Sud Europske unije mora predmet vratiti na odlučivanje Općem sudu, koji je obvezan poštovati odluku Suda Europske unije o žalbi.

Maja Bilić Paulić, mag.iur.

Izvori: 
 - Priopćenje za medije br. 197/21 Općeg suda Europske unije u Luxembourgu od 10. studenoga 2021., povodom presude donesene u predmetu br. T-612/17 Google i Alphabet/Komisija (Google kupnja)
- Sažetak odluke Komisije od 27. lipnja 2017. u vezi s postupkom na temelju članka 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članka 54. Sporazuma o EGP-u (Predmet AT.39740 – Google pretraživanje (kupnja)
- Presuda Općeg suda (deveto prošireno vijeće) od 10. studenoga 2021. oznake ECLI: ECLI:EU:T:2021:763 (Predmet AT.39740 – Google pretraživanje (kupnja))
__________________________________
^ 1 Sažetak odluke Europske komisije br. C(2017) 4444  dostupan je hrvatskom jeziku na sljedećoj: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52018XC0112(01)&from=EN
^ 2 Pod određenim uvjetima države članice Europske unije, institucije Europske unije, odnosno pojedinci mogu podnijeti Sudu ili Općem sudu Europske unije tužbu za poništaj, odnosno za proglašenje ništavim akata institucija Europske unije za koje smatraju da su protivni pravu Europske unije. U slučaju da se u provedenom postupku utvrdi kako je tužba osnovana, osporavani akt se proglašava ništavim, a nadležna institucija koja je sporni akt donijela mora popuniti eventualnu pravnu prazninu nastalu poništenjem akta.
^ 3 Cjelokupni tekst Presude oznake ECLI: ECLI:EU:T:2021:763 donesene u predmetu br. T-612/17 dostupan je na engleskom jeziku na sljedećoj poveznici: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/TXT/?uri=CELEX:62017TJ0612
^ 4U Odluci se zaključuje da je ovo kršenje nastupilo na svakom predmetnom nacionalnom tržištu EGP-a otkako je poduzeće Google prvi put započelo s favoriziranjem svoje usluge uspoređivanja cijena na tom tržištu, i to:

—           od siječnja 2008. u Njemačkoj i Ujedinjenoj Kraljevini;

—           od listopada 2010. u Francuskoj;

—           od svibnja 2011. u Italiji, Nizozemskoj i Španjolskoj;

—           od veljače 2013. u Češkoj i

—           od studenoga 2013. u Austriji, Belgiji, Danskoj, Norveškoj, Poljskoj i Švedskoj.
^ 5 Presuda Suda od 26. studenoga 1998., Bronner (C-7/97)