Uvod
S obzirom na to da unapređenje razine zdravlja pučanstva ima za cilj povećanje životne dobi građana i broja godina života bez bolesti i invaliditeta, Republika Hrvatska je prepoznajući navedeni problem donijela Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom („Narodne novine“ br. 64/01.), kojim je propisan način prikupljanja i obrade podataka o osobama s invaliditetom u Registar osobama s invaliditetom te zaštite tih podataka. Stoga je raspolaganje odgovarajućim podacima o disabilitetu – invaliditetu preduvjet je za planiranje odgovarajućih preventivnih mjera i donošenje programa za osobe s invaliditetom. Trenutno je u saborskoj proceduri prijedlog novog Zakona o registru osoba s invaliditetom.
Registar osoba s invaliditetom
Registar osoba s invaliditetom koji je počeo s radom davne 2002. godine vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji je ujedno i nositelj zdravstvene statistike u sustavu službene statistike Republike Hrvatske, s time da je Registar izvor i epidemioloških podataka za nacionalne i međunarodne potrebe, odnosno osnova za provjeru statusa osoba s invaliditetom.
Podaci iz Registra osoba s invaliditetom redovito se publiciraju na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (https://www.hzjz.hr/periodicne-publikacije/izvjesce-o-osobama-s-invaliditetom-u-republici-hrvatskoj-stanje-09-2021/) te se prema potrebi izrađuju i posebna izvješća na zahtjev Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, tijela državne uprave, udruga osoba s invaliditetom te ostale znanstvene i stručne javnosti.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je i nastavna baza Medicinskog fakulteta u Zagrebu i Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu te se tijekom preddiplomskog i diplomskog studija polaznici upoznaju s ovim područjem i dodatno su senzibilizirani za potrebe i rad s osobama s invaliditetom.
Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom
Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom donesen je prije dvadeset godina, a s obzirom na to da je u međuvremenu došlo do niza promjena u sustavima izvora podataka o osobama s invaliditetom i informatizaciji njihovih službenih evidencija/registara, potrebno je predmetno područje urediti novim Zakonom o registru osoba s invaliditetom.
Osobito je važno istaknuti da je u 2014. godini u cijelosti izmijenjen sustav vještačenja osoba s invaliditetom kroz utvrđivanje njihove funkcionalne sposobnosti, što je propisano Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja („Narodne novine“ br. 85/14. i 95/15.) i to na način da je vještačenje definirano kao utvrđivanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti, razine potpore te radne sposobnosti osobe, uz napomenu da je metodologija vještačenja uređena Uredbom o metodologijama vještačenjima („Narodne novine“ br. 67/17.).
Također je u međuvremenu izmijenjen je i Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“ br. 121/17., 98/19. i 84/21.) te je donesen novi Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata („Narodne novine“ br. 84/21.).
Stoga postupak vještačenja za ostvarivanje prava prema navedenim zakonima, umjesto Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, obavljaju liječnička vijeća u nadležnosti Ministarstva hrvatskih branitelja, a njihova je metodologija rada, umjesto Uredbom o metodologijama vještačenjima, propisana pravilnicima koje donosi ministar hrvatskih branitelja koji se u bitnome temelje na dosadašnjim odredbama Uredbe o metodologijama vještačenja. Vještačenje civilnih invalida iz Drugog svjetskog rata, ratnih vojnih invalida iz Drugog svjetskog rata i mirnodopskih vojnih invalida prema Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rada i dalje obavlja Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Sadržaj Registra osoba s invaliditetom
Registar osoba s invaliditetom se sastoji od općeg i posebnog dijela.
U opći dio Registra unose se opći podaci o osobi: ime i prezime osobe, spol, OIB, datum rođenja, mjesto rođenja, prebivalište, boravište, razina obrazovanja, zaposlenje, status osiguranika iz mirovinskog osiguranja i datum smrti.
U posebni dio Registra unose se podaci o vrstama oštećenja, šiframa bolesti i srodnim zdravstvenim poteškoćama prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti u skladu s uredbom kojom je propisna metodologija vještačenja, osim za hrvatske ratne vojne invalide i civilne invalide iz Domovinskog rata, za koje je metodologija vještačenja propisana zakonima koji propisuju prava branitelja iz Domovinskog rada i civilnih invalida iz Domovinskog rata te za osobe s invaliditetom za koje je metodologija vještačenja propisana zakonom koji propisuje zaštitu vojnih i civilnih invalida rata, i to:
1. oštećenja vida
2. oštećenja sluha
3. gluhosljepoća
4. oštećenja govorno-glasovne komunikacije
5. oštećenja lokomotornog sustava
6. oštećenja središnjega živčanog sustava
7. oštećenja perifernoga živčanog sustava
8. oštećenja drugih organa i organskih sustava, kromosomopatije, prirođene anomalije i rijetke bolesti
9. intelektualna oštećenja
10. poremećaji iz spektra autizma
11. mentalna oštećenja
12. više vrsta oštećenja.
Također se u posebni dio Registra unose i podaci o vrstama teškoća djece s teškoćama u razvoju prema Orijentacijskoj listi vrsta teškoća propisanoj pravilnikom kojim se regulira osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju.
Sadržaj dokumentacije u Registru
U Registru se prikuplja sljedeća dokumentacija:
1. nalaz i mišljenje i uvjerenje o utvrđenom invaliditetu u odnosu na rad
2. prvostupanjsko rješenje o primjerenom programu obrazovanja
3. drugostupanjsko rješenje o primjerenom programu obrazovanja, koje dostavlja ministarstvo nadležno za obrazovanje
4. nalaz i mišljenje tijela vještačenja za hrvatske ratne vojne invalide i civilne invalide iz Domovinskog rata i osobe s invaliditetom prema zakonu kojim je propisana zaštita vojnih i civilnih invalida rata.
Promjene koje će se ostvariti donošenjem novog Zakona o registru osoba s invaliditetom
Novim Zakonom o registru osoba s invaliditetom namjerava se osigurati bolji obuhvat podataka o osobama s invaliditetom u bazi podataka Registra i kontinuirano unapređenje kvalitete epidemioloških podataka te će se ubrzati razmjena podataka o osobama s invaliditetom putem automatske razmjene podataka iz službenih evidencija/registara izvora podataka.
Naime, sustavi koje skrbe za osobe s invaliditetom moći će na jednostavniji način na temelju podataka iz Registra osoba s invaliditetom, donositi politike i odluke o ovoj izrazito vulnerabilnoj populaciji, kao i o ostvarivanju njihovih prava iz djelokruga svoje nadležnosti, te će se unaprijediti komunikacija između izvora podataka elektroničkim putem i ukloniti nepotrebne administrativne procedure.
Što regulira novi Zakon o registru osoba s invaliditetom
Zakonom o registru osoba s invaliditetom uredit će se način prikupljanja podataka o uzroku, vrsti, stupnju i težini oštećenja zdravlja osoba s invaliditetom u Registru osoba s invaliditetom, način obrade, korištenja i zaštita podataka o osobama s invaliditetom koji se vode u Registru.
Nadalje, Registar predstavlja sveobuhvatnu i cjelovitu, metodološki standardiziranu i kontinuirano ažuriranu evidenciju osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju te bazu podataka propisanih Zakonom o registru osoba s invaliditetom, time da se podaci iz Registra koriste za osiguravanje transparentnosti, točnosti, dosljednosti, usporedivosti i potpunosti podataka potrebnih za analitiku podataka o osobama s invaliditetom.
Alan Vajda, mag. iur.
