Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) predstavlja organizacijski oblik gospodarskog subjekta poljoprivrednika fizičke osobe koja radi stvaranja dohotka samostalno ili trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih resursa, te na radu, znanju i vještinama članova obitelji. OPG je strateški vrlo važan organizacijski oblik poljoprivrednog gospodarstva u RH i kao takav postaje imperativ održivog razvoja naše zemlje. Autor u članku detaljnije obrađuje relevantnu materiju povezanu s OPG-om, odnosno što obuhvaća djelatnost poljoprivrede i tko ju može obavljati, registraciju OPG-a, dopunske djelatnosti, obveze OPG-a i dr. Također, poseban fokus je na radnim odnosima unutar organizacijskog oblika OPG-a i mogućnostima zapošljavanja.
Što je OPG?
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) je organizacijski oblik gospodarskog subjekta poljoprivrednika fizičke osobe koji radi stvaranja dohotka samostalno i trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, znanju i vještinama članova obitelji.
Zakonom o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu ("Narodne novine" br. 29/18., 32/19., dalje u tekstu; Zakon o OPG-u) utvrđuju se uvjeti za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezanih dopunskih djelatnosti koje se obavljaju na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (u daljnjem tekstu: OPG) kao organizacijskom obliku, način i uvjeti za upis u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (u daljnjem tekstu: Upisnik OPG-ova), odgovornost, prava i obveze nositelja OPG-a i članova OPG-a, utvrđuju se nadležna tijela i nadzor u primjeni Zakona o OPG-u. Nadalje, isti se primjenjuje na fizičke osobe koje u organizacijskom obliku OPG-a obavljaju gospodarsku djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske.
Potrebno je istaknuti kako fizička osoba koja zbog samostalnog obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede odabere organizacijski oblik OPG-a, a ima ekonomsku veličinu gospodarstva veću od kunske protuvrijednosti izražene u stranoj valuti od 3.000,00 eura i/ili koja je po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit sukladno posebnim propisima, mora se upisati u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (u daljnjem tekstu: Upisnik OPG-ova) sukladno Zakonu o OPG-u.
Već je u samome Zakonu o OPG-u istaknuta strateška važnost ovog organizacijskog oblika obavljanja poljoprivredne djelatnosti kao i održivi ciljevi važni za Republiku Hrvatsku, pa je tako člankom 4. definirano kako ciljevi održivog razvoja OPG-a u Republici Hrvatskoj su ostvarivanje načela opće sigurnosti hrane i očuvanja prirodnih poljoprivrednih resursa uz unaprjeđenje i povećavanje konkurentnosti OPG-a te jačanje društvene, socijalne, gospodarske i ekološke uloge OPG-a.
S razvojem tržišnog gospodarstva i poljoprivrede, poljoprivredna gospodarstva postaju sve više tržišno (jedna od suvremenih tendencija u poljoprivredi) a sve manje naturalno orijentirana, s prodajom proizvoda na tržištu preko najčešće suvišnih tržišnih kanala. Ta su gospodarstva i danas najčešće obiteljska jer primarno iskorištavaju zemljište u vlasništvu gospodarstva i radne kapacitete kućanstva a njima proizvodno-poslovno upravlja glava obitelji. Cilj je bio postignut kada se radnu snagu moglo ekonomski iskoristiti na obiteljskom posjedu omogućujući svim radno sposobnim članovima zaposlenje i primjereni dohodak. To je, međutim, bilo teško ostvarivo bez, prvotno, tehnoloških a danas posebice menadžersko-marketinških znanja.
Djelatnost poljoprivrede i tko ju može obavljati unutar OPG-a
Djelatnosti OPG-a mogu biti primarne, a to je svakako bavljenje poljoprivredom i dopunske, a to su one djelatnosti koje su povezane s poljoprivredom, a glavni i jedini zadatak im je da omoguće bolje korištenje proizvodnih kapaciteta te bolje korištenje rada članova OPG-a. Značaj dopunskih djelatnosti OPG-a krije se u mogućnosti koje one pružaju što bi moglo imati za posljedicu dodatno ostvarenje zaposlenosti i povećanje dohotka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
Valja spomenuti i kako u osnovi postoje tri bitna konstitutivna elementa obiteljskoga gospodarstva:
1. Domaćinstvo, kao obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i
zajednički troše prihode za podmirenje osnovnih životnih potreba,
2. Posjed/imovina, vlasništvo nad zemljištem i drugim sredstvima za proizvodnju,
3. Gospodarstvo, kao proizvodna jedinica koja se na jednoj strani sastoji od
posjeda (zemljišta i drugih sredstava za proizvodnju) i, na drugoj, radne snage
domaćinstva koja je angažirana u proizvodnji.
U svom elementarnom obliku, obiteljsko gospodarstvo je sastavljeno od domaćinstva koje svojom radnom snagom obrađuje svoj posjed. U tom odnosu realizira se gospodarstvo, a proizvodnja koja iz toga odnosa proizlazi vraća se u domaćinstvo za podmirenje njegovih prehrambenih potreba. Naravno, organizacijski oblik OPG-a potrebno je promatrati u puno širem kontekstu.
Poljoprivredna djelatnost obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti utvrđene prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007 ("Narodne novine" br. 58/07. i ispravak 72/07.). Uvjet za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede u organizacijskom obliku OPG-a je posjedovanje i korištenje proizvodnih resursa u poljoprivredi i to zemljišta za bilinogojstvo odnosno posjedovanje stoke za stočarstvo odnosno posjedovanje i raspolaganje potrebnim proizvodnim resursima i/ili korištenje stručnih znanja i/ili vještina ako su propisani za pojedinu djelatnost.
Prema čl. 27. Zakona o OPG-u vlastite poljoprivredne proizvode proizvedene na OPG-u krajnjem potrošaču ili kupcu/otkupljivaču mogu prodavati nositelj OPG-a, članovi OPG-a i radnici na OPG-u.
OPG prodaje vlastite poljoprivredne proizvode proizvedene na OPG-u:
1. prodajom na veliko registriranim fizičkim i pravnim osobama koje neposredno otkupljuju poljoprivredne proizvode za preradu ili daljnju prodaju (neposredno na OPG-u ili na mjestima organiziranog otkupa) te prodajom na tržnicama na veliko,
2. izravnom prodajom maloprodajnim objektima koji izravno opskrbljuju krajnjeg potrošača (uključujući i ugostiteljske objekte),
3. izravnom prodajom kroz kratke lance opskrbe krajnjih potrošača, kao što je prodaja na malo izvan prodavaonica poput prodaje na štandovima i klupama na tržnicama na malo i izvan tržnica na malo, pokretne prodaje, prodaje na daljinu putem oglasa u medijima uz dostavu potrošaču, prodaje putem automata OPG-a, prodaje na prostoru i objektima OPG-a, prodaje na kiosku OPG-a i prigodne prodaje na sajmovima, izložbama, priredbama, izletištima te na štandovima unutar trgovačkih centara, ustanova i slično.
Djelatnost poljoprivrede u organizacijskom obliku OPG-a može obavljati fizička osoba koja ima prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske sukladno odredbama Zakona o OPG-u. Fizička osoba koja ima prebivalište na teritoriju druge države članice Europske unije ili potpisnice Sporazuma o europskom gospodarskom prostoru te Švicarske Konfederacije može u Republici Hrvatskoj obavljati gospodarsku djelatnost poljoprivrede u organizacijskom obliku OPG-a sukladno odredbama Zakona o OPG-u, ako ima pravo korištenja proizvodnih resursa na teritoriju Republike Hrvatske.
Dopunske djelatnosti OPG-a
Po definiciji OPG je samostalna gospodarska i socijalna jedinica koju čine punoljetni članovi zajedničkoga kućanstva, a temelji se ili na vlasništvu i uporabi proizvodnih resursa u obavljanju poljoprivredne djelatnosti ili samo na uporabi proizvodnih resursa u obavljanju poljoprivredne djelatnosti. Dopunske djelatnosti na OPG-u podrazumijevaju proizvodne i uslužne djelatnosti povezane s poljoprivredom koje omogućuju bolje korištenje proizvodnih kapaciteta te bolje korištenje znanja, vještina i rada članova OPG-a.
Koje vrste dopunskih djelatnosti se mogu obavljati na OPG-u?:
− Proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda,
− proizvodnja neprehrambenih proizvoda i predmeta opće uporabe,
− pružanje ugostiteljskih, turističkih i ostalih usluga,
− pružanje ostalih sadržaja i aktivnosti.
Uvjeti za obavljanje dopunskih djelatnosti su prostor, oprema i sredstva potrebni za obavljanje dopunske djelatnosti moraju udovoljavati tehničkim i ostalim uvjetima koji se odnose na obavljanje pojedine djelatnosti sukladno posebnim propisima. Važno je naglasiti kako OPG može obavljati više dopunskih djelatnosti ukoliko ispunjava za njih propisane uvjete te ih ima upisane u Upisnik OPG-ova.
Upisnik OPG-ova je javna službena evidencija u elektroničkom obliku koja sadržava naziv OPG-a, vjerodostojne i ažurirane podatke o fizičkim osobama u organizacijskom obliku OPG-a, sjedištu OPG-a, statusu OPG-a ovisno o dopunskim djelatnostima, izdvojenim pogonima/proizvodnim jedinicama i proizvodnim resursima OPG-a.
U Upisnik OPG-ova moraju biti upisani:
− naziv, sjedište i status OPG-a,
− nositelj OPG-a i svi članovi OPG-a koji obavljaju gospodarsku djelatnost poljoprivrede kao jedino ili glavno zanimanje ili su nositelji dopunskih djelatnosti,
− svi vlastiti ili unajmljeni proizvodni resursi kojima raspolažu nositelj OPG-a i/ili članovi OPG-a temeljem vlasništva, posjeda, suglasnosti ili ugovornog odnosa,
− izdvojeni pogoni/proizvodne jedinice,
− dopunske djelatnosti,
− ostali obavezni podaci (osobni identifikacijski broj (OIB) i žiro račun nositelja OPG-a, matični identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG) OPG-a, kontakti).
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanja) vodi Upisnik OPG-ova kao javnu službenu evidenciju u elektroničkom obliku koja sadrži vjerodostojne i ažurirane podatke o subjektima upisa, fizičkim osobama u organizacijskom obliku OPG-a za koje je upis u Upisnik OPG-ova propisan Zakonom o OPG-u.
Status OPG-a
Status OPG-a bira se u trenutku upisa, a poljoprivrednici mogu birati između sljedećih opcija:
1. OPG za proizvodnju (uzgoj bilja i/ili stoke),
2. OPG za proizvodnju i preradu,
3. OPG za proizvodnju i usluge ili
4. OPG za proizvodnju, preradu i usluge.
Djelatnosti prerade i pružanja usluga zahtijevaju upis dopunske djelatnosti, a status OPG-a moguće je mijenjati ovisno o upisu jedne ili više dopunskih djelatnosti, uz uvjet udovoljavanja zakonskim propisima.
OPG za proizvodnju koji obavlja gospodarsku djelatnost poljoprivrede obradom zemljišta, uzgojem bilja i/ili držanjem i uzgojem stoke ima status OPG-a za proizvodnju. Nadalje, postoji OPG za proizvodnju i preradu koji obavlja gospodarske djelatnosti poljoprivrede obradom zemljišta, uzgojem bilja i/ili držanjem stoke te pruža s poljoprivredom vezane dopunske djelatnosti proizvodnje vlastitih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda temeljem ispunjavanja uvjeta za dopunske djelatnosti OPG-a
Isto tako postoji OPG za proizvodnju i usluge, a koji obavlja gospodarske djelatnosti poljoprivrede obradom zemljišta, uzgojem bilja i/ili držanjem stoke te pruža uslužne dopunske djelatnosti u poljoprivredi i izvan nje temeljem ispunjavanja uvjeta za dopunske djelatnosti OPG-a. I naposljetku imamo OPG za proizvodnju, preradu i usluge koji obavlja gospodarske djelatnosti poljoprivrede obradom zemljišta, uzgojem bilja i/ili držanjem stoke te pruža s poljoprivredom vezane dopunske djelatnosti proizvodnje vlastitih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i pruža uslužne dopunske djelatnosti u poljoprivredi i izvan nje temeljem ispunjavanja uvjeta za obavljanje dopunske djelatnosti OPG-a.
Naziv OPG-a je ime pod kojim OPG posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu, a vodi se u Upisniku OPG-ova. Naziv OPG-a sadržava naziv OPG-a te ime i prezime nositelja OPG-a, sjedište OPG-a, a može sadržavati i posebne oznake. Naziv OPG-a mora se vidljivo istaknuti na adresi sjedišta OPG-a i na izdvojenom pogonu/proizvodnoj jedinici OPG-a u kojima se obavlja djelatnost izvan sjedišta OPG-a te na onim sredstvima i/ili mjestima na kojima se djelatnost obavlja ako se radi o djelatnostima na otvorenom.
Radni odnosi na OPG-u
Kao i u svakoj ljudskoj zajednici ili društvu, i u njoj vladaju određeni odnosi između članova: između mladih i starijih, žena i muškaraca, između glave obitelji i ostalih članova i tako dalje. Svi ti odnosi prožeti su nastojanjem da se osigura egzistencija svih članova i cijele zajednice kao i njena biološka reprodukcija. Kada se uspostavilo zemljišno vlasništvo, tada su se i odnosi unutar zajednice protegnuli i na splet odnosa prema tom zemljišnom posjedu, odnosno, prema proizvodnji na njemu. Kroz te odnose uspostavilo se i obiteljsko gospodarstvo.
Nositelj OPG-a je fizička osoba član OPG-a koja se vodi kao odgovorna osoba, a biraju ga sami članovi OPG-a. Nositelj OPG-a odgovara svojom cjelokupnom imovinom za obveze koje nastaju u obavljanju gospodarske djelatnosti poljoprivrede. Nositelj OPG-a gospodarsku djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti na OPG-u može obavljati samostalno i kao poslodavac.
Člankom 23. Zakona o OPG-u uređuje se rad na OPG-u. Propisano je da radom na OPG-u članovi OPG-a i radnici mogu ostvarivati prava i obveze iz radnog odnosa ako ta prava ne ostvaruju po drugoj osnovi. Tako je određeno da su nositelj OPG-a i članovi OPG-a koji obavljaju gospodarsku djelatnost poljoprivrede kao jedino ili glavno zanimanje upisom u Upisnik OPG-ova obveznici mirovinskog osiguranja sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21.) i drugim propisima kojima se uređuje mirovinsko osiguranje. Nadalje, utvrđeno je da su nositelj OPG-a i članovi OPG-a koji obavljaju gospodarsku djelatnost poljoprivrede kao jedino ili glavno zanimanje upisom u Upisnik OPG-ova obveznici zdravstvenog osiguranja sukladno odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" br. 80/13., 137/13., 98/19.) i drugim propisima kojima se uređuje zdravstveno osiguranje.
Člankom 24. Zakona o OPG-u uređuju se radni odnosi, odnosno jasno proizlazi radno-pravni odnos između radnika zaposlenog na OPG-u i nositelja OPG-a, kao poslodavca, te je istom odredbom propisano kako se radniku priznaje svojstvo osiguranika za vrijeme trajanja radnog odnosa za nositelja OPG-a kao poslodavca ili za vrijeme sezonskog obavljanja poslova za nositelja OPG-a kao poslodavca. Drugim riječima, radni odnos radnika u radnom odnosu kod nositelja OPG-a, u pravnom smislu, uređeno je Zakonom o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19.) i drugim aktima i propisima koji uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj. Uz Zakon o radu, kao općim propisom svakako valja spomenuti Zakon o zaštiti na radu ("Narodne novine" br. 71/14., 118/14., 154/14., 94/18., 96/18.) i pripadajuće pravilnike iz područja zaštite na radu, propise koji uređuju sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, kao i druge pravilnike i zakone koji uređuju radne odnose.
Nadalje je bitno napomenuti da kada govorimo o radnim odnosima na OPG-u i obvezi sklapanja ugovora o radu, na samo sklapanje ugovora o radu između radnika i nositelja OPG-a kao poslodavca primjenjuju se sve relevantne odredbe Zakona o radu, kao da je riječ o bilo kojem drugom radno-pravnom odnosu.
S radnikom se može sklopiti:
1. ugovor o radu na neodređeno vrijeme,
2. ugovor o radu na određeno vrijeme,
3. ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove i
4. ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi.
Sumarno, gospodarsku djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti na OPG-u može obavljati nositelj OPG-a samostalno i kao poslodavac. Radom na OPG-u članovi OPG-a i radnici mogu ostvarivati prava i obveze iz radnog odnosa ako ta prava ne ostvaruju po drugoj osnovi. Nositelj OPG-a i članovi OPG-a koji obavljaju gospodarsku djelatnost poljoprivrede kao jedino ili glavno zanimanje upisom u Upisnik OPG-ova su obveznici mirovinskog osiguranja sukladno posebnim propisima kojima se uređuje mirovinsko osiguranje. Nositelj OPG-a i članovi OPG-a koji obavljaju gospodarsku djelatnost poljoprivrede kao jedino ili glavno zanimanje upisom u Upisnik OPG-ova su obveznici zdravstvenog osiguranja sukladno posebnim propisima kojima se uređuje zdravstveno osiguranje.
Zapošljavanje na OPG-u uređeno je člankom 24. Zakona o OPG-u pa se sukladno odredbama toga članka radniku priznaje svojstvo osiguranika za vrijeme trajanja radnog odnosa za nositelja OPG-a kao poslodavca ili za vrijeme sezonskog obavljanja poslova za nositelja OPG-a kao poslodavca.
Nositelj OPG-a kao poslodavac može s radnikom sklapati ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi sukladno posebnom propisu kojim se uređuje poticanje zapošljavanja. Nositelj OPG-a kao poslodavac može bez zapreke sa sezonskim radnikom na OPG-u sklapati ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, predajom i prihvatom vrijednosnog kupona i za obavljanje onih sezonskih poslova na OPG-u koji se odnose na prodaju na malo izvan prodavaonica vlastitog sezonski sakupljenog ili proizvedenog uroda, proizvoda ili kulture, odnosno ulovljene ribe i drugih vodenih organizama.
Kada pričamo o pomoći članova kućanstva i članova obitelji u radu na OPG-u važno je naglasiti da nositelju OPG-a u obavljanju svih poslova gospodarske djelatnosti poljoprivrede, pomoćnih i dopunskih djelatnosti OPG-a mogu pomagati članovi obiteljskog kućanstva, bez obveze zasnivanja radnog odnosa. Nositelju OPG-a u obavljanju privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi mogu pomagati članovi obitelji, bez obveze sklapanja ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi sukladno posebnom propisu kojim se uređuje poticanje zapošljavanja.
Članovima obitelji smatraju se bračni drugovi, izvanbračni drugovi, osobe u formalnom i neformalnom životnom partnerstvu, krvni srodnici u pravoj liniji (djedovi i bake, roditelji, djeca, unuci o praunuci) i njihovi bračni drugovi, izvanbračni drugovi osobe u formalnom i neformalnom životnom partnerstvu; krvni srodnici u pobočnoj liniji (braća i sestre te njihovi potomci, braća i sestre oca i majke te njihovi potomci) i njihovi bračni drugovi, izvanbračni drugovi, osobe u formalnom i neformalnom životnom partnerstvu, srodnici po tazbini (roditelji supružnika, braća i sestre supružnika te njihovi potomci) i njihovi bračni drugovi, izvanbračni drugovi, osobe u formalnom i neformalnom životnom partnerstvu; pastorčad i posvojenici i njihovi bračni drugovi, izvanbračni drugovi, osobe u formalnom i neformalnom životnom partnerstvu; korisnik udomiteljstva kojem fizička osoba pruža uslugu udomiteljske skrbi ili osoba koju je ta fizička osoba dužna uzdržavati odnosno osoba s kojom ta fizička osoba živi kao bračni drug, izvanbračni drug, osoba u formalnom i neformalnom životnom partnerstvu.
Obiteljsko kućanstvo čine bračni drugovi, izvanbračni drugovi, osobe u formalnom i neformalnom životnom partnerstvu, kao i njihova djeca te druge osobe koje zajedno žive u istom kućanstvu, privređuju, odnosno ostvaruju prihode na drugi način i troše ih zajedno.
Potrebno je napomenuti da ukoliko članu obiteljskog kućanstva poljoprivreda nije jedino ili glavno zanimanje, tj. član je korisnik mirovine ili redoviti učenik ili student ili je obvezno osiguran po drugoj osnovi, ne mora se upisati kao član OPG-a u Upisnik OPG-ova. Iznimku od navedenog čine članovi koji su nositelji dopunske djelatnosti OPG-a. Isto tako, valja istaknuti kako članovi obiteljskog kućanstva mogu osnovati samo jedan OPG i biti član samo jednog OPG-a.
Kada se radi o pružanju usluga na OPG-u korištenjem radnih strojeva i alata mogu sudjelovati nositelj OPG-a, članovi OPG-a i radnici na OPG-u. Pri pružanju turističkih i ugostiteljskih usluga na OPG-u te pružanju ostalih sadržaja i aktivnosti na OPG-u mogu sudjelovati nositelj OPG-a, članovi OPG-a, članovi obiteljskog kućanstva i radnici na OPG-u.
Ivan Vidas, struč. spec. oec.
Izvori:
1. Defilippis, J. (1993.): Obiteljska gospodarstva Hrvatske. AGM, Zagreb
2. Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (NN 29/18, 32/19)
3. Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21)
4. Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18)
5. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19)
6. Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19)
