Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona

Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona predlažu se opsežne izmjene postupka predstečajne nagodbe. Zakonom se predlaže način ranog upozoravanja dužnika o postojanju okolnosti koje bi mogle dovesti do prijeteće nesposobnosti za plaćanje. Propisuje se obveza Ministarstva financija odnosno revizora društva, ako ih društvo ima, ranog upozoravanja na negativni razvoj njegove platne bilance kako bi dužnik na vrijeme mogao poduzeti potrebe radnje radi izbjegavanja nastanka prijeteće nesposobnosti za plaćanje. Povjerenici bi prema trenutnom prijedlogu zakona bili dužni pružiti pomoć dužniku u izradi plana restrukturiranja, podnositi izvješće sudu o provedbi postupka predstečajne nagodbe te preuzeti djelomično upravljanje imovinom dužnika.

Prema predloženim izmjenama Stečajni zakon bi razlikovao dvije situacije – prihvaćanje plana od strane vjerovnika i potvrđivanje plana od strane suda. Prema predloženim izmjenama Zakona sudu bi se dala puno veća autonomija prilikom odlučivanja o potvrđivanju plana. Dakle, sud više ne bi bio vezan odlukom vjerovnika o prihvaćanju plana već bi mogao samostalno odlučiti hoće li prihvaćeni plan potvrditi.

Prema predloženim izmjenama predstečajni postupak bi se zaključivao slično kao i u stečajnom postupku prilikom izrade stečajnog plana. Naime, prije zaključenja stečajnog postupka dužnik bi bio dužan namiriti troškove predstečajnog postupak te nesporne dospjele tražbine vjerovnika koje su nastale nakon otvaranja predstečajnog postupka, a za sporne tražbine bi bio dužan pružiti odgovarajuće osiguranje. Prilikom donošenja rješenja o zaključenju predstečajnog postupka sud je dužan „obavijestiti dužnika i povjerenika o tome kada će nastupiti pravni učinci zaključenoga predstečajnog postupa”.

Predložena izmjena Zakona uvela bi posebnu listu stečajnih upravitelja koja bi se zvala „Lista visokokvalificiranih stečajnih upravitelja”. Na tu listu mogli bi se upisati stečajni upravitelji koji su na listi A stečajnih upravitelja najmanje sedam godina, koji su bili imenovani u dva stečajna postupka u kojima su stečajni dužnici srednji ili veliki poduzetnici u smislu Zakona o računovodstvu i koji su dovršili najmanje dva stečajna postupka potvrdom stečajnog plana. Zakon također predviđa i mogućnost osnivanja zajedničkog ureda dva ili više stečajnih upravitelja sa svojstvom pravne osobe tzv. Društvo stečajnih upravitelja. Društvo stečajnih upravitelja moglo bi biti osnovano kao društvo s ograničenom odgovornošću ili kao javno trgovačko društvo. Ukoliko se takvo društvo osniva kao društvo s ograničenom odgovornošću najniži iznos temeljnog kapitala iznosi 200.000,00 kn. Također se mijenjaju i uvjeti za polaganje stručnog ispita. Prema predloženoj izmjeni i dopuni zakonu stručnom ispitu bi mogle pristupiti samo osobe koje su završile diplomski studij pravne ili ekonomske struke te koje imaju najmanje tri godine radnog iskustva u pravnoj ili ekonomskoj struci. Također se predviđa i donošenje Etičkog kodeksa stečajnih upravitelja.

Mijenja se i čl. 247. Stečajnog zakona na način da razlučni vjerovnik nakon neuspjele četvrte dražbe ima pravo odlučiti u unovčenju predmeta razlučnog prava.
Mijenjaju se odredbe o pravu na podnošenje stečajnog plana, pa prema predloženom modelu dužnik bi imao pravo podnijeti stečajni plan zajedno s prijedlogom za otvaranje stečajnog postupka. Nakon otvaranja stečajnog postupka pravo na podnošenje plana imali bi stečajni upravitelj i dužnik pojedinac.

Predloženo je da izmjene i dopune Stečajnog zakona stupe na snagu 31. ožujka 2022. godine radi uvođenja eura u monetarni sustav Republike Hrvatske. Predložene izmjene Stečajnog zakona su vrlo opsežne a zadani rok za stupanje na snagu ovoga zakona je relativno kratak. Ostaje za vidjeti koliko će se uspješno tijela stečajnog postupka uspjeti prilagoditi ovako opsežnim izmjenama zakona.

Danijel Deković dipl.iur.