c S
U središtu

Promet na cesti – jeste li znali? (ograničenje brzine kretanja vozila)

29.06.2022

U odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama predviđeno je mnoštvo prekršaja koji se vrlo rijetko procesuiraju i s kojima vjerojatno veliki broj sudionika u prometu nije niti upoznat, pa ćemo u nastavku dati ukratko prikaz nekih takvih prekršaja s pitanjem- Jeste li znali za takav prekršaj?

Brzina kretanja vozila u prometu na cesti uređena je u člancima 51. do 55. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20. – dalje- ZSPC).

U tom smislu apostrofiramo kako je akcent u tim zakonskim odredbama u bitnome na najvećoj dopuštenoj brzini kretanja vozila u prometu na cesti, s tim da članak 51. stavak 1. ZSPC-a sadrži opću odredbu kojom je propisano da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku, dok se u pojedinim odredbama ZSPC-a uređuju i konkretne situacije koje zahtijevaju prilagodbu brzine, kao primjerice u članku 38. stavku 3. (na dijelu ceste po kojem se kreću djeca, osobe s invaliditetom, starije i nemoćne osobe).

Međutim, u članku 51. stavku 2. ZSPC-a uređena je situacija kretanja vozila brzinom koja je manja od najveće dopuštene brzine na cesti. Tako je izrijekom propisano da vozač ne smije bez opravdanih razloga voziti tako sporo da bitno usporava prometni tok ili ugrožava druge sudionike u prometu („ugrožavanje prometa“ je takav način sudjelovanja u prometu uslijed kojeg je nastupila neposredna opasnost nastanka prometne nesreće), a kada se iza vozila (primjerice traktora) koje se kreće brzinom koja je manja od najveće dopuštene brzine na cesti, ili dijelu ceste po kojoj se kreće, ili manja od brzine prometnog toka vozila u prometu na tom dijelu ceste, nakupi kolona vozila koja ga ne mogu sigurno preteći, vozilo se mora na prvom pogodnom mjestu isključiti iz prometa i propustiti kolonu vozila iza sebe. Inače, „kolona“ se definira kao niz od najmanje tri vozila, osim bicikla, traktora, radnog stroja i zaprežnog vozila, koja su zaustavljena na cesti ili se kreću istom prometnom trakom u istom smjeru, pri čemu su brzina kretanja vozila i postupci vozača međusobno uvjetovani i između kojih ne može bez ometanja ući drugo vozilo.

U slučaju da vozač postupi suprotno prethodno opisanoj odredbi čini prekršaj iz članka 51. stavka 5. ZSPC-a, kojom je zapriječena novčana kazna u iznosu od 500,00 kuna.

Također, u slučaju kada je brzina kretanja vozila manja od polovice najveće dozvoljene brzine na cesti ili dijelu ceste, vozač takvog vozila mora uključiti sve pokazivače smjera, osim kada koristi žuto rotacijsko svjetlo (stavak 3.), s tim da ako postupi suprotno tome čini prekršaj iz članka 51. stavka 6. ZSPC-a, za koji je zapriječena novčana kazna u iznosu od 300,00 kuna.

U tom kontekstu dodajemo da se na cesti u naselju vozač ne smije kretati brzinom većom od 50 km/h, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom (članak 53. stavak 1. ZSPC-a), dok se na cesti izvan naselja  vozač ne smije kretati brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom, a najviše 130 km/h na autocestama, 110 km/h na cestama namijenjenim isključivo za promet motornih vozila i brzoj cesti, te 90 km/h na ostalim cestama (članak 54. stavak 1. ZSPC-a), s tim da se u članku 55. ZSPC-a, iznimno od odredbe članka 54., za pojedina vozila propisuju dodatna ograničenja brzine kretanja (primjerice za autobuse). 

Na kraju možemo istaći da prema odredbi članka 5. stavka 1. ZSPC-a jedinice  lokalne i područne (regionalne) samouprave, u skladu s odredbama ZSPC-a, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, uređuju promet na svom području tako da, uz ostalo, određuju i ograničenja brzine kretanja vozila.

Željko Kudrić, dipl. iur.