Zakonom o Pravosudnoj akademiji ("Narodne novine" br. 52/19.) uređuje se ustrojstvo, tijela upravljanja, djelatnost, sredstva za rad Pravosudne akademije, kao i način, vrste i trajanje stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika, kandidata za pravosudne dužnosnike, službenika iz područja pravosuđa i drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima. Osnivač Pravosudne Akademije je Republika Hrvatska, s tim da prava i dužnosti osnivača obavlja Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva pravosuđa. Pravosudna Akademija ima status javne ustanove i upisuje se u sudski registar. Njezino sjedište je u Zagrebu.
Intencija zakonodavca za novim zakonskim izmjenama u ovom području proizlazi radi provedbe reforme sustava ulaska u pravosudne dužnosti, a koja, pored izmjena Zakona o Pravosudnoj akademiji u dijelu koji se odnosi na Državnu školu za pravosudne dužnosnike podrazumijeva i izmjene odredaba Zakona o Državnom sudbenom vijeću ("Narodne novine" br. 116/10., 57/11., 130/11., 13/13., 28/13., 82/15., 67/18. i 126/19.) i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću ("Narodne novine" br. 67/18. i 126/19.) o uvjetima i postupku imenovanja pravosudnih dužnosnika u pravosudna tijela prvog stupnja.
Iako je Zakon o Pravosudnoj akademiji cjelovito izmijenjen 2019. godine, njegova se rješenja o Državnoj školi za pravosudne dužnosnike u praksi nisu pokazala svrhovitima, te ih je neophodno izmijeniti. Prema novom konceptu ulaska u pravosudne dužnosti, rad savjetnika u pravosudnim tijelima, i to samo onih koji se dobrovoljno opredijele za daljnju dužnosničku karijeru u pravosuđu, potrebno je posebno vrednovati i ocjenjivati, te u odnosu na te kandidate izostaviti potrebu polaganja posebnog završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike.
Shodno navedenom, u nastavku teksta bit će više riječi o novinama koje će proizaći temeljem Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji.
Djelatnost Pravosudne Akademije
Prema novim zakonskim izmjenama, Pravosudna akademija (u nastavku teksta: Akademija) imat će mogućnost organizirati i provoditi stručno usavršavanje drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima, a što je prema važećem zakonskom rješenju isključiva nadležnost Akademije.
Državna škola za pravosudne dužnosnike
Državna škola za pravosudne dužnosnike (u nastavku teksta: Škola) bit će nadležna za organiziranje i provedbu polaganja završnog ispita za osobe koje nisu savjetnici u pravosudnim tijelima i koje nisu pohađale Školu, a koje namjeravaju sudjelovati u postupcima imenovanja sudaca općinskog, trgovačkog i upravnog suda, odnosno zamjenika općinskog državnog odvjetnika.
Tijekom pohađanja stručnih radionica u Školi, polaznik će biti obvezan prisustvovati i aktivno sudjelovati na radionicama, te pristupiti provjeri usvojenih sadržaja i sposobnosti njihove primjene na problemske situacije iz osnovne razine područja građanskog, kaznenog i upravnog prava, te etike i deontologije profesije pravosudnih dužnosnika.
Ocjenom pohađanja stručnih radionica u Školi bodovat će se:
• redovitost prisustvovanja radionicama
• kvaliteta aktivnosti sudjelovanja na radionicama
• postignuti rezultati tijekom provjera usvajanja sadržaja i sposobnosti njihove primjene na problemske situacije
Tijekom stručnog usavršavanja, polaznik Škole izrađivat će najmanje četiri obrazložene sudske, odnosno državnoodvjetničke odluke u svakom mjesecu stručnog usavršavanja. Takve izrađene odluke ocjenjivat će se temeljem sljedećih kriterija:
• prepoznavanje bitnih elemenata za donošenje odluke
• jasno i određeno navođenje pravnog pitanja
• analiza činjeničnog stanja
• analiza pravne situacije
• jasno, sažeto i logično obrazloženje činjeničnog i pravnog stanja
• formalna potpunost odluke
Ocjene mentora temeljiti će se na kontinuiranom praćenju rada polaznika tijekom stručnog usavršavanja, uključujući i rad na sudskim, odnosno državnoodvjetničkim predmetima, a uzimajući u obzir broj i vrstu izrađenih nacrta odluka, te radnu opterećenost savjetnika. Ocjenjivanje će se provoditi tromjesečno, s tim da će konačna ocjena biti prosječna ocjena.
Nakon završetka programa stručnog usavršavanja, za svakog polaznika utvrđivat će se završna ocjena na temelju kontinuiranog praćenja rada, te pohađanja programa, odnosno ocjena iz provjera tijekom stručnog usavršavanja, te ocjena mentora.
Završnom ocjenom moći će se ostvariti najviše 200 bodova i to 100 bodova na temelju pohađanja programa i ocjena iz provjera tijekom stručnog usavršavanja u Školi, a 100 bodova na temelju ocjena mentora.
Školu će uspješno završiti polaznici koji su na temelju pohađanja programa i ocjena iz provjera tijekom stručnog usavršavanja u Školi ostvarili najmanje 75 bodova, te koji su na temelju ocjena mentora ostvarili najmanje 75 bodova.
Polaznici koji ne ostvare potreban broj bodova, bit će obvezni pohađati dodatni program stručnog usavršavanja u trajanju od šest mjeseci, nakon kojeg će se ponovno ocjenjivati. Za kandidate koji niti nakon dodatnog programa stručnog usavršavanja u Školi ne ostvare potreban broj bodova, utvrdit će se da nisu završili Školu.
Protiv odluke o završnoj ocjeni moći će se pokrenuti upravni spor. Pravila o programu i načinu pohađanja stručnog usavršavanja, te metodologiju ocjenjivanja i utvrđivanja završne ocjene donosit će Upravno vijeće Akademije na prijedlog Programskog vijeća Akademije.
Provedba završnog ispita u Školi
Osobe koje nisu savjetnici u pravosudnim tijelima i koje nisu pohađale Školu, a koje su nakon položenog pravosudnog ispita najmanje četiri godine radile na pravnim poslovima i koje žele sudjelovati u postupcima imenovanja sudaca općinskog, trgovačkog i upravnog suda, odnosno zamjenika općinskog državnog odvjetnika, moći će pristupiti polaganju završnog ispita u Školi. Odluku kojom se utvrđuje ispunjavanje navedenih uvjeta donosit će ravnatelj Akademije, a protiv te odluke moći će se pokrenuti upravni spor.
Preciznije će se propisati sadržaj i broj bodova koji se mogu ostvariti na završnom ispitu u Školi. Prema tome, završni ispit sastojat će se od pisanog i usmenog dijela. Naime, završni ispit sastojat će se od provjere stečenih praktičnih znanja i vještina za obnašanje pravosudnih dužnosti kroz praktične primjere i problemske situacije.
Svi kandidati polagat će isti završni ispit. Na završnom ispitu, kandidat će moći ostvariti najviše 300 bodova, od čega 200 bodova na pisanom dijelu ispita i 100 bodova na usmenom dijelu ispita, s tim da će ga položiti kandidati koji su ostvarili najmanje 225 bodova. Smatrat će se da su Školu završile osobe koje su položile završni ispit. Osobi koja završi Školu, Akademija će izdati potvrdu o završenoj Školi, a koja će sadržavati završnu ocjenu, odnosno ostvareni broj bodova na završnom ispitu.
Utvrđivanje završne ocjene i polaganje završnog ispita provodit će Povjerenstvo za utvrđivanje završne ocjene i polaganje završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike. (u nastavku teksta: Povjerenstvo Državne škole).
Povjerenstvo Državne škole imat će pet članova, i to dva člana iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jednog člana iz reda sudaca visokih sudova i dva člana iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, s tim da će svaki član Povjerenstva Državne škole imati svog zamjenika.
Članove i zamjenike članova Povjerenstva Državne škole iz reda sudaca predlagat će Proširena opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, dok će članove i zamjenike članova iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, predlagati Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
Povjerenstvo Državne škole imat će tajnika i zamjenika tajnika koji će za potrebe Povjerenstva obavljati stručne i administrativne poslove, a koje će iz reda zaposlenika Akademije određivati ravnatelj Akademije. Članovi Povjerenstva Državne škole i njihovi zamjenici imenovat će se na vrijeme od četiri godine.
Treba naglasiti da članovi Upravnog vijeća Akademije, osobe koje ih zamjenjuju, te članovi Programskog vijeća Akademije neće moći biti članovi Povjerenstva Državne škole ni njihovi zamjenici. Članovi Povjerenstva Državne škole i njihovi zamjenici imat će pravo na naknadu za rad, sukladno odluci Upravnog vijeća Akademije.
Troškove pohađanja stručnog usavršavanja u Školi snosit će Akademija, dok će troškove polaganja završnog ispita snositi kandidati. Odluku o visini troškova pohađanja stručnog usavršavanja i polaganja završnog ispita donosit će Upravno vijeće Akademije.
Polaznici Škole koji bez opravdanog razloga napuste Školu ili je ne završe niti nakon dodatnog programa usavršavanja, bit će dužni Akademiji vratiti sredstva koja su utrošena u njihovo stručno usavršavanje. Nakon imenovanja na dužnost suca ili zamjenika državnoga odvjetnika, polaznici Škole bit će dužni dužnost u sudu ili državnom odvjetništvu obnašati najmanje tri godine, a u slučaju da bez opravdanog razloga prestanu obnašati dužnost prije isteka vremena od tri godine, tada će Akademiji biti dužni vratiti sredstva koja su utrošena u njihovo stručno usavršavanje.
Shodno navedenom, možemo istaknuti da za ulazak u pravosudne dužnosti za kandidate koji su u trenutku prijave savjetnici u pravosudnim tijelima, kao mjerodavni kriteriji uzimali bi se učinkovitost njihovog rada u sudskim i državnoodvjetničkim predmetima, te ocjene koje ostvare kao polaznici Državne škole za pravosudne dužnosnike. Stoga će se reformirati program Državne škole za pravosudne dužnosnike koja će i dalje ostati ustrojstvena jedinica Akademije nadležna za stručno usavršavanje koje omogućava stjecanje vještina i znanja za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje dužnosti suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda, odnosno zamjenika općinskog državnog odvjetnika.
Umjesto polaganja završnog ispita navedeni bi kandidati zbrojem bodova po oba propisana kriterija, temeljem kontinuiranog praćenja i provjera tijekom stručnog usavršavanja, te ocjena mentora, ostvarivali završnu ocjenu s kojom bi zajedno s ocjenom rada u svojstvu sudskih, odnosno državnoodvjetničkih savjetnika, sudjelovali u postupcima imenovanja pred Državnim sudbenim vijećem, odnosno Državnoodvjetničkim vijećem.
Bernard Iljazović
