Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama objavljen je u „Narodnim novinama“ br. 69/2022. od 17. lipnja 2022. godine, a stupio je na snagu 25. lipnja 2022. godine.
Uvod
Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske je u sklopu središnjeg internetskog portala za savjetovanje s javnošću Vlade Republike Hrvatske, pod nazivom e-savjetovanja, kao nadležno tijelo državne uprave provelo u periodu od 1. rujna do 1. listopada 2021. godine javno savjetovanje u svezi prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Kako je sloboda informiranja, kao i pravo na dostupnost informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti jedno je od temeljnih ljudskih prava, koje osim Ustava Republike Hrvatske propisuju i Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, Konvencija o pristupu informacijama, te međunarodni ugovori, navedeni pravni akti nacionalnog i međunarodnog karaktera predstavljaju pravnu osnovu za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Zakonom o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine" br. 25/2013., 85/2015. i 69/2022.) uređuje se pravo na pristup informacijama i ponovna uporaba informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, propisuju se načela, ograničenja, postupak i način ostvarivanja i olakšavanja pristupa i ponovne uporabe informacija, djelokrug, način rada i uvjeti za imenovanje i razrješenje Povjerenika za informiranje te inspekcijski nadzor.
Obveza usklađivanja pravnom stečevinom Europske unije
S obzirom na to da su u odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama ugrađene i odredbe važeće Direktive 2003/98/EZ Europskog parlamenta i vijeća od 17. studenoga 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora i Direktive 2013/37/EU Europskog parlamenta i vijeća od 26. lipnja 2013. godine o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, njima je osigurana transparentnost i slobodan pristup informacijama za tijela javne vlasti.
Stoga je navedenom Direktivom iz 2003. godine i njezinim izmjenama iz 2013. godine utvrđen skup minimalnih pravila kojima se uređuju ponovna uporaba i praktični dogovori za olakšavanje ponovne uporabe postojećih dokumenata u posjedu tijela javnog sektora država članica Europske unije, među ostalim izvršnih, zakonodavnih i pravosudnih tijela.
Nadalje, od donošenja prvog skupa pravila o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora količina podataka u svijetu, uključujući javne podatke, eksponencijalno je porasla, a nastaju i prikupljaju se nove vrste podataka, time da pravila izvorno donesena 2003. godine i izmijenjena 2013. godine više ne idu ukorak s tim brzim promjenama te se zbog toga propuštaju gospodarske i društvene prilike koje se pružaju ponovnom uporabom javnih podataka.
Primjena Direktive (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća
Donošenjem Direktive (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i vijeća od 20. lipnja 2019. godine, o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi i informacija javnog sektora, provedena je preinaka dosadašnje Direktive 2003/98/EZ Europskog parlamenta i vijeća od 17. studenoga 2003. godine o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora i Direktive 2013/37/EU Europskog parlamenta i vijeća od 26. lipnja 2013. godine o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, time da je njima osigurana transparentnost i slobodan pristup informacijama tijela javne vlasti.
Stoga se potreba za donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama provodi radi obveze usklađivanja s Direktivom (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, time da se ključne promjene u odnosu na prethodnu Direktivu odnose na:
1) jačanje kvalitete podataka za ponovnu uporabu i objavljivanje dinamičkih podataka u realnom vremenu;
2) proširenje obveze objavljivanja otvorenih podataka na „javna poduzeća“ u određenim sektorima (prema propisima o javnoj nabavi u djelatnostima na području plina i toplinske energije, električne energije, vodnoga gospodarstva, usluga prijevoza, zračnih, morskih i riječnih luka, poštanskih usluga, vađenja nafte i plina te istraživanja ili vađenja ugljena ili drugih krutih goriva prema Direktivi 2014/25/EU; koja djeluju kao operateri javnih usluga na temelju članka 2. Uredbe (EZ) br. 1370/2007; koja djeluju kao zračni prijevoznici koji ispunjavaju obveze javnih usluga na temelju odredbe članka 16. Uredbe (EZ) br. 1008/2008; ili djeluju kao brodari zajednice koji ispunjavaju obveze javnih usluga na temelju članka 4. Uredbe (EZ) br. 3577/92.), a nad kojima tijela javnog sektora mogu izvršavati izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj na temelju svojeg vlasništva u njemu, svojeg financijskog sudjelovanja u njemu ili na temelju pravila kojima je ono uređeno.
3) uvođenje obveze objavljivanja visokovrijednih skupova podataka, koji su definirani kao dokumenti čija je ponovna uporaba povezana s važnim koristima za društvo, okoliš i gospodarstvo, osobito zbog njihove prikladnosti za stvaranje usluga s dodanom vrijednošću, aplikacija i novih, kvalitetnih te prikladnih radnih mjesta, te zbog brojnih mogućih korisnika usluga s dodanom vrijednošću i aplikacija koje se temelje na tim skupovima podataka.
4) uključivanje istraživačkih podataka u podruje primjene, koji su definirani kao dokumenti u digitalnom obliku, osim znanstvenih publikacija, koji se prikupljaju ili izrađuju tijekom znanstvenoistraživačkih aktivnosti i upotrebljavaju se kao dokaz u istraživačkim postupcima ili ih istraživačka zajednica općenito smatra potrebnima za provjeru istraživačkih nalaza i rezultata.
5) dodatno ograničavanje mogućnosti naplate troškova zbog anonimizacije osobnih podataka i mjera poduzetih za zaštitu poslovno povjerljivih informacija.
Naime, Direktiva polazi od općeg načela da je ponovna uporaba dokumenata besplatna, time da se može dopustiti nadoknada graničnih (stvarnih) troškova nastalih zbog (kao što je bilo utvrđeno i u prijašnjoj Direktivi) reprodukcije, davanja na uporabu i širenja dokumenata, ali sada i zbog anonimizacije osobnih podataka i mjera poduzetih za zaštitu poslovno povjerljivih informacija.
Također ova Direktiva predviđa izuzetke, odnosno dopušta povrat troškova (kao i prijašnja Direktiva) za tijela javnog sektora koja moraju ostvariti prihod kako bi pokrili znatan dio troškova povezanih s obavljanjem svojih javnih zadaća, te za knjižnice, muzeje i arhive, ali sada se takav izuzetak predviđa i za „javna poduzeća“ i predviđa se da države članice objave popis tijela javnog sektora koja moraju ostvariti prihod kako bi pokrili znatan dio troškova povezanih s obavljanjem svojih javnih zadaća.
Promjene koje donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama
Odredba navedenog Zakona:
- definiraju se novi pojmovi, kao što su otvoreni podaci, standardna dozvola, anonimizacija, dinamički podaci, istraživački podaci, visokovrijedni skupovi podataka, razumni povrat ulaganja, treća osoba;
- utvrđuje se objava informacija za ponovnu uporabu, osim na lako pretraživ način, u strojno čitljivom i otvorenom obliku, elektroničkim putem i u pristupačnom obliku;
- utvrđuje se obveza objave dinamičkih podataka za ponovnu uporabu odmah nakon prikupljanja, putem sučelja za programiranje (API) i u obliku masovnog preuzimanja te se utvrđuju iznimke u slučaju financijskih ili tehničkih ograničenja tijela javne vlasti, odnosno dužnost objave u roku i na način kojim se ne narušava iskorištavanje njihova gospodarskog i društvenog potencijala;
- utvrđuje se obveza objave visokovrijednih skupova podataka za ponovnu uporabu, u strojno čitljivom obliku putem odgovarajućih API-ja i u obliku masovnog preuzimanja;
- utvrđuje se obveza objave istraživačkih podataka za ponovnu uporabu, koji su financirani javnim sredstvima i već javno dostupni putem institucijskih i tematskih repozitorija;
- utvrđuje se da se odredbe o ponovnoj uporabi informacija ne primjenjuju na informacije koje su u posjedu obrazovnih ustanova osim informacija u posjedu ustanova visokog obrazovanja koje se odnose na istraživačke podatke; na informacije koje su u posjedu znanstvenoistraživačkih organizacija i organizacija koje financiraju istraživanja, uključujući organizacije osnovane u svrhu prijenosa rezultata istraživanja, osim u slučaju ako se informacije odnose na istraživačke podatke i na informacije kojima pristup nije dopušten ili je ograničen zbog zaštite osjetljivih podataka o zaštiti kritične infrastrukture;
- utvrđuje se da se odredbe o ponovnoj uporabi informacija ne primjenjuju na informacije u posjedu trgovačkih društava u određenim sektorima i u kojima Republike Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima ili može imati izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj na temelju svojeg vlasništva, financijskog udjela ili na temelju pravila kojima je društvo uređeno, a koje su izrađene izvan opsega pružanja usluga od općeg interesa propisanog zakonom ili drugim propisom, te koje se odnose na djelatnosti izravno izložene tržišnom natjecanju i koje stoga, sukladno propisima o javnoj nabavi ne podliježu pravilima o javnoj nabavi
- utvrđuje se da po zahtjevu za ponovnu uporabu informacija nisu dužna postupati navedena trgovačka društva, kao ni obrazovne ustanove, znanstvenoistraživačke organizacije i organizacije koje financiraju istraživanja
- utvrđuje se da tijela javne vlasti ne naplaćuju naknadu za ponovnu uporabu informacija, te da mogu naplatiti stvarne troškove, koji osim već ranije utvrđenih troškova nastalih zbog reprodukcije, davanja na uporabu i dostave informacija, uključuju i troškove anonimizacije osobnih podataka i mjera poduzetih za zaštitu poslovno povjerljivih informacija.
- utvrđuje se da Povjerenik za informiranje objavljuje popis tijela javne vlasti koja se pretežito financiraju iz vlastitih sredstava
- jasno se utvrđuje da je odgovorna osoba u smislu ovoga Zakona čelnik tijela, odnosno osoba ovlaštena za zastupanje i predstavljanje tijela javne vlasti (prema nekim sudskim presudama čelnik tijela se ne smatra odgovornom osobom za izvršavanje naloga Povjerenika, dok se prema drugim presudama utvrđuje odgovornost čelnika tijeka kao odgovorne osobe).
- propisuje se da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti, te je potrebno utvrditi vrste informacija koje uvijek moraju biti dostupne javnosti (osobno ime ili naziv, iznos i namjena sredstava), osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Također je odredbom dosadašnjeg Zakona o pravu na pristup informacijama bilo propisano da su sve informacije koje se odnose na raspolaganje javnim sredstvima izuzete od obveze provedbe testa razmjernosti i javnog interesa, odnosno postoji presumpcija javnog interesa koji se ne propitkuje. Isto znači da se informacije trebaju dati korisniku i onda kad postoji sumnja zlouporabe prava na pristup informacija od strane samog korisnika.
Nadalje, kako bi se onemogućilo iscrpljivanje tijela javne vlasti u traženju mase podataka bez propitkivanja postojanja javnog interesa, navedenim Zakonom predloženo je jasno utvrđivanje vrste informacija koje uvijek moraju biti dostupne javnosti (osobno ime ili naziv, iznos i namjena sredstava) bez provođenja testa razmjernosti, čime se ujedno ubrzava postupak, dok se za detaljnije i opsežnije informacije provodi test razmjernosti i javnog interesa.
S obzirom na to da je dosadašnjim Zakonom propisano da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kad obavještava korisnika da je istu informaciju već dobio, a nije protekao rok od 90 dana od podnošenja prethodnog zahtjeva, kad obavještava korisnika da je informacija javno objavljena, kad obavještava korisnika da mu je kao stranci u postupku dostupnost informacija iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrđena, kad obavještava korisnika da za informaciju postoji obveza zaštite odnosno čuvanja njezine tajnosti, kad obavještava korisnika da se podnesak ne smatra zahtjevom, već je dužno uputiti podnositelja na odgovarajući način ostvarivanja njegova traženja pisanim putem.
Nadalje, izmijenjen je rok u kojem je Povjerenik dužan donijeti rješenje o žalbi, tako da se umjesto dosadašnjeg roka od 30 dana od dana predaje uredne žalbe uveden prekluzivni rok od 60 dana.
Zakonom o pravu na pristup informacijama propisano je da će Hrvatski sabor razriješiti dužnosti Povjerenika prije isteka vremena na koje je izabran, u slučaju ako je spriječen obavljati dužnost u razdoblju duljem od 6 mjeseci, time da nije uređeno pitanje tko će zamjenjivati u slučaju kraće spriječenosti, odnosno kao niti u prijelaznom razdoblju nakon isteka mandata do imenovanja novog Povjerenika.
Kako bi se osigurao kontinuitet obavljanja dužnosti i prevladala postojeća pravna praznina, potrebno je utvrditi da Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora, na prijedlog Povjerenika za informiranje i uz prethodno pribavljeno mišljenje Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora, odlukom odredi jednog službenika iz Ureda povjerenika, koji će zamjenjivati Povjerenika u slučajevima kada je Povjerenik spriječen u obavljanju dužnosti u razdobljima kraćim od 6 mjeseci te u prijelaznom periodu nakon isteka mandata do imenovanja novog Povjerenika.
Uvedeni su novi osnovni pojmovi
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama uvedeni su novi osnovni pojmovi a to su:
»Otvoreni podaci« kao podaci dostupni u otvorenim oblicima koji se mogu za bilo koju namjenu slobodno koristiti, ponovno uporabiti i dijeliti, bez ograničenja ili s minimalnim pravnim, tehničkim ili financijskim ograničenjima;
»Standardna dozvola« koja čini niz unaprijed utvrđenih uvjeta za ponovnu uporabu u digitalnom obliku, po mogućnosti usklađenih sa standardiziranim javnim dozvolama dostupnima putem interneta;
»Anonimizacija« koja predstavlja proces izmjene informacije u anonimne informacije koje ne upućuju na fizičke osobe čiji je identitet utvrđen ili čiji se identitet može utvrditi ili proces kojim se osobni podaci čine anonimnima tako da se ne može utvrditi identitet ispitanika ili se više ne može utvrditi identitet ispitanika;
»Dinamički podaci« kao informacije u digitalnom obliku koje se ažuriraju često ili u stvarnom vremenu, posebno zbog njihove promjenjivosti ili brzog zastarijevanja, time da se podaci koje su proizveli senzori obično smatraju dinamičkim podacima;
»Istraživački podaci« koji su informacije u digitalnom obliku, osim znanstvenih publikacija, koje se prikupljaju ili izrađuju tijekom znanstvenoistraživačkih aktivnosti i upotrebljavaju se kao dokaz u istraživačkim postupcima ili ih istraživačka zajednica općenito smatra potrebnima za provjeru istraživačkih nalaza i rezultata;
»Visokovrijedni skupovi podataka« koji su informacije čija je ponovna uporaba povezana s važnim koristima za društvo, okoliš i gospodarstvo, osobito zbog njihove prikladnosti za stvaranje usluga s dodanom vrijednošću, aplikacija i novih, kvalitetnih te prikladnih (koji štite dignitet) radnih mjesta, te zbog brojnih mogućih korisnika usluga s dodanom vrijednošću i aplikacija koje se temelje na tim skupovima podataka;
»Razumni povrat ulaganja« je postotak ukupne naknade, povrh iznosa potrebnog za povrat prihvatljivih troškova koji je od fiksne kamatne stope Europske središnje banke veći za najviše pet postotnih bodova;
»Treća osoba« je bilo koja fizička ili pravna osoba koja posjeduje podatke, a nije tijelo javne vlasti, do je »odgovorna osoba« čelnik tijela odnosno osoba ovlaštena za zastupanje i predstavljanje tijela javne vlasti.
Nadalje, informacije o raspolaganju javnim sredstvima koje se odnose na osobno ime ili naziv, iznos i namjenu sredstava trebaju biti dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Obveznost izvršenja rješenja Povjerenika za informiranje
Pravomoćna rješenja Povjerenika kojima se omogućava pristup informacijama i rješenja kojima se tijelu javne vlasti nalaže rješavanje zahtjeva za pristup informacijama su obvezujuća i izvršna, time da izvršenje navedenog rješenja provodi Povjerenik.
Naime, izvršenje rješenja Povjerenik provodi donošenjem rješenja o izvršenju koje se osigurava izricanjem novčane kazne odgovornoj osobi tijela javne vlasti, gdje se novčana kazna izvršava obustavom od plaće odgovornoj osobi.
Dostupnost otvorenih podataka i ponovna uporaba informacija
Tijelo javne vlasti omogućava dostupnost otvorenih podataka i ponovnu uporabu informacija korisnicima javnom objavom informacija pogodnih za ponovnu uporabu odnosno na temelju zahtjeva za ponovnu uporabu.
Vlada Republike Hrvatske potiče tijela javne vlasti na stvaranje i objavljivanje informacija nastalih u okviru obavljanja javnog posla, donošenjem politika i akcijskih planova kojima u skladu s načelima integrirane i zadane otvorenosti osigurava razvoj standarda otvorenih podataka, olakšavanjem uvjeta za prilagodbu, (terminskim) planiranjem rokova objave informacija pojedinih tematskih kategorija i uspostavljanjem portala otvorenih podataka i poticanjem uspostavljanja posebnih portala, kao i povezivanjem portala s portalima na razini Europske unije.
Također, Vlada Republike Hrvatske podupire dostupnost istraživačkih podataka donošenjem politike otvorenog pristupa i akcijskih planova, kako bi se osiguralo da sve istraživačke organizacije i organizacije koje financiraju istraživanja provode politiku otvorenog stavljanja na raspolaganje istraživačkih podataka financiranih javnim sredstvima, u skladu s načelom zadane otvorenosti i koji su pronalazivi, dostupni, interoperabilni i ponovno uporabljivi, uzimajući u obzir pitanja koja se odnose na privatnost, zaštitu osobnih podataka, povjerljivost, nacionalnu sigurnost, legitimne komercijalne interese poput poslovnih tajni te prava intelektualnog vlasništva trećih osoba u skladu s načelom »otvoreni koliko je to moguće, zatvoreni koliko je to potrebno.«
Objavljivanje informacija za ponovnu uporabu
Radi poticanja i olakšavanja ponovne uporabe informacija tijela javne vlasti dužna su u elektroničkom obliku, na lako pretraživ način objaviti informacije dostupne za ponovnu uporabu na Portalu otvorenih podataka, zajedno s metapodacima, u strojno čitljivom, pristupačnom i otvorenom obliku, u skladu s otvorenim standardima.
Tijela javne vlasti dužna su dinamičke podatke za ponovnu uporabu objaviti odmah nakon prikupljanja, putem sučelja za programiranje aplikacija (u daljnjem tekstu: API) i u obliku masovnog preuzimanja. Iznimno od navedenog, ako objava dinamičkih podataka za ponovnu uporabu odmah nakon prikupljanja zbog financijskih ili tehničkih ograničenja nije moguća ili bi iziskivala izniman napor, tijela javne vlasti dužna su te podatke objaviti u roku ili s privremenim tehničkim ograničenjima, u kojem se odnosno kojima se nepotrebno ne narušava iskorištavanje njihova gospodarskog i društvenog potencijala.
Portali otvorenih podataka
Putem Portala otvorenih podataka koji vodi i održava tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva osigurava se popis skupova podataka dostupnih za ponovnu uporabu zajedno s metapodacima,
Međutim, navedena odredba ne isključuje uspostavljanje i održavanje posebnih tematskih portala kojima se omogućava ponovna uporaba posebnih vrsta skupova podataka, osobito kada se radi o prioritetnim, visokovrijednim skupovima podataka te o skupovima podataka knjižnica, muzeja i arhiva, istraživačkih podataka, kao i portala koje uspostavljaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalno ili zajednički.
Tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva vodi evidenciju portala otvorenih podataka, time da su tijela javne vlasti dužna izvijestiti tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva o uspostavi portala u roku od 30 dana.
Zahtjev za ponovnu uporabu informacija i zaštita prava korisnika
U zahtjevu za ponovnu uporabu informacija podnositelj zahtjeva mora navesti informacije koje želi ponovno upotrijebiti, oblik i način na koji želi primiti sadržaj traženih informacija, kao i svrhu korištenja informacija (komercijalna ili nekomercijalna svrha).
Po zahtjevu za ponovnu uporabu informacija nisu dužni postupati sljedeći subjekti:
1. obrazovne ustanove, znanstvenoistraživačke organizacije i organizacije koje financiraju istraživanja;
2. trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima ili može imati, izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj na temelju svojeg vlasništva, financijskog udjela ili na temelju pravila kojima je društvo uređeno i koja:
– obavljaju neku od djelatnosti koje se odnose na područje plina i toplinske energije, električne energije, vodnoga gospodarstva, usluga prijevoza, zračnih, morskih i riječnih luka, poštanske usluge, vađenje nafte i plina te istraživanje ili vađenja ugljena ili drugih krutih goriva u skladu sa zakonom kojim se uređuje javna nabava,
– djeluju kao operateri javnih usluga na temelju članka 2. Uredbe (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 1191/69 i 1107/70 (SL L 315, 3. 12. 2007.),
– djeluju kao zračni prijevoznici koji ispunjavaju obveze javnih usluga na temelju članka 16. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici (SL L 293, 31. 10. 2008.) ili
– djeluju kao brodari zajednice koji ispunjavaju obveze javnih usluga na temelju članka 4. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3577/92 od 7. prosinca 1992. o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prometu unutar država članica (pomorska kabotaža) (SL L 364, 12. 12. 1992.).
Smatra se da Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima prevladavajući utjecaj, ako izravno ili neizravno:
1. ima većinu upisanog kapitala društva ili
2. kontrolira većinu glasova koji se odnose na dionice koje je društvo izdalo ili
3. može imenovati više od polovine članova nadzornog, upravnog ili odgovarajućeg tijela za upravljanje te vođenje poslova društva.
Tijelo javne vlasti odlučit će o zahtjevu za ponovnu uporabu informacija rješenjem u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, time da rješenje obvezno sadrži vrstu dozvole kojom se utvrđuju uvjeti uporabe te visinu i način izračuna troškova. Iznimno od navedenog, tijela javne vlasti ne donose rješenje kad omogućavaju ponovnu uporabu uz standardnu otvorenu dozvolu i bez naknade.
Tijelo javne vlasti postupat će po zahtjevu za ponovnu uporabu informacija putem sredstava elektroničke komunikacije, kad god je to moguće i prikladno.
Protiv rješenja o ponovnoj uporabi informacija može se izjaviti žalba Povjereniku za informiranje u roku od 15 dana od dana dostave rješenja uz napomenu da protiv rješenja Povjerenika žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.
Međutim, kada tijelo javne vlasti odbije zahtjev za ponovnu uporabu zbog zaštite prava intelektualnog vlasništva, dužno je obavijestiti podnositelja o nositelju prava intelektualnog vlasništva, ako je poznat odnosno o nositelju licencije od kojeg je tijelo javne vlasti dobilo odnosnu informaciju.
Informacije na koje se ne primjenjuje ponovna uporaba
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ponovnu uporabu informacija ne primjenjuju se na:
1) informacije iz članka 15. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona,
2) povjerljive statističke informacije, sukladno zakonu,
3) informacije za koje korisnik treba dokazati postojanje pravnog interesa,
4) logotipe, grbove ili oznake,
5) informacije koje su u posjedu tijela koja pružaju javne usluge radija, televizije i elektroničkih medija,
6) informacije koje su u posjedu obrazovnih ustanova osim informacija u posjedu ustanova visokog obrazovanja koje se odnose na istraživačke podatke,
7) informacije koje su u posjedu znanstvenoistraživačkih organizacija i organizacija koje financiraju istraživanja, uključujući organizacije osnovane u svrhu prijenosa rezultata istraživanja, osim u slučaju ako se informacije odnose na istraživačke podatke,
8) informacije koje posjeduju ustanove u kulturi, osim knjižnica uključujući knjižnice ustanova visokog obrazovanja, muzeja i arhiva,
9) informacije koje se ne prikupljaju u svrhu obavljanja javnog posla,
10) informacije kojima pristup nije dopušten ili je ograničen zbog zaštite osjetljivih podataka o zaštiti kritične infrastrukture, kako su definirani zakonom kojim se uređuju kritične infrastrukture,
11) informacije u posjedu trgovačkih društava:
– koje su izrađene izvan opsega pružanja usluga od općeg interesa propisanog zakonom ili drugim propisom;
– koje se odnose na djelatnosti izravno izložene tržišnom natjecanju i koje stoga, sukladno propisima o javnoj nabavi ne podliježu pravilima o javnoj nabavi.
Stoga će tijela javne vlasti odlučujući po zahtjevu za ponovnu uporabu informacija, rješenjem odbiti zahtjev za ponovnu uporabu informacija.
Ugovori i odluke o isključivim pravima
Ugovore i odluke o isključivim pravima tijela javne vlasti dužna su objaviti na svojim internetskim stranicama najkasnije dva mjeseca prije njihova stupanja na snagu. Konačni uvjeti takvih ugovora i odluka moraju biti transparentni i moraju se objaviti na internetskim stranicama tijela javne vlasti.
Pravne ili praktične dogovore kojima se izričito ne dodjeljuje isključivo pravo, ali čiji je cilj ili za koje se može razumno očekivati da će dovesti do toga da se subjektima koji nisu treća osoba koja sudjeluje u dogovoru ograniči dostupnost dokumenata za ponovnu uporabu, tijela javne vlasti dužna su objaviti na svojim internetskim strancima najmanje dva mjeseca prije nego što počnu proizvoditi učinke.
Naime, učinci takvih pravnih ili praktičnih dogovora o dostupnosti podataka za ponovnu uporabu podliježu redovitim preispitivanjima od strane Povjerenika i provjeravaju se svake tri godine, time da konačni uvjeti takvih dogovora moraju biti transparentni i moraju se objaviti na internetskim stranicama tijela javne vlasti.
Privremeno upravljanje Uredom povjerenika za informiranje
Povjerenik za informiranje nakon stupanja na dužnost odlukom određuje osobu iz reda službenika koji upravljaju ustrojstvenim jedinicama u Uredu Povjerenika, koja će privremeno upravljati Uredom povjerenika i obavljati poslove Povjerenika u sljedećim slučajevima:
– ako je Povjerenik spriječen u obavljanju dužnosti u razdobljima kraćim od šest mjeseci;
– nakon isteka mandata Povjerenika ili prestanka dužnosti Povjerenika prije isteka vremena na koje je izabran do izbora novog Povjerenika, a najduže do šest mjeseci.
Prijelazne i završne odredbe
Ugovori i odluke o isključivim pravima koji su sklopljeni odnosno doneseni i bili na snazi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, a koje su sklopila odnosno donijela trgovačka društva, osim onih koji se odnose na digitalizaciju kulturnih izvora, prestaju važiti istekom roka određenog ugovorom odnosno odlukom, a najkasnije 17. srpnja 2049. godine.
Povjerenik za informiranje će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona objaviti popis tijela javne vlasti.
Vlada Republike Hrvatske dužna je u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama uskladiti Uredbu o troškovima ponovne uporabe informacija ("Narodne novine" br. 87/18.) s odredbama navedenog Zakona, dok će Povjerenik za informiranje u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona odrediti osobu koja će privremeno upravljati Uredom povjerenika i obavljati poslove Povjerenika.
Čelnik tijela državne uprave nadležnog za razvoj digitalnog društva donijet će Pravilnik iz članka 3. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, te će danom stupanja na snagu navedenog Pravilnika prestati važiti Pravilnik o Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 124/15.).
Alan Vajda, mag. iur
