Za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta roditeljima treba biti osigurana socijalna sigurnost kroz odgovarajuću visinu naknade plaće ili novčane naknade. Osim tih naknada, ključan je i utjecaj trajanja dopusta i fleksibilne mogućnosti njegovog korištenja, kako bi se omogućilo roditeljima primjereno vrijeme za brigu o djetetu poslije njegova rođenja te tijekom njegove najranije dobi.
Iako je poboljšano zakonodavstvo u tom području, zakonskim izmjenama iz 2017. i 2020. godine, prostora za daljnjim poboljšanjem itekako ima. Stoga je izrađen novi Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, kao i radi usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno Direktivom (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (u nastavku teksta: Direktiva). Navedenom Direktivom nastoji se osigurati provedba načela ravnopravnosti žena i muškaraca s obzirom na njihove mogućnosti na tržištu rada i postupanje prema njima na radnome mjestu; omogućiti roditeljima i osobama koji moraju skrbiti o drugima da bolje usklade poslovne i skrbničke obveze te ojačati minimalne standarde vezane uz roditeljski dopust i fleksibilne radne uvjete kao i uvesti minimalne standarde vezane uz očinski dopust.
Prijedlog novih izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama prošao je zakonodavnu proceduru, odnosno usvojen je u Hrvatskom saboru, te je stupio na snagu 1. kolovoza 2022. godine.
Shodno tome, u nastavku teksta bit će više riječi o najznačajnijim novinama u predmetnom području.
Kao najznačajniju promjenu možemo istaknuti uvođenje novog prava u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora, odnosno prava na plaćeni očinski dopust. Uvođenje novog prava u skladu je s Direktivom koja u članku 4. propisuje pravo na očinski dopust, u minimalnom trajanju od deset radnih dana. Svrha novog prava, odnosno očinskog dopusta je omogućiti veću uključenost očeva u skrb o djeci i sudjelovanje u ranoj dobi djeteta. Također, namjera je i povećati broj očeva koji koriste roditeljski dopust, s ciljem usklađivanja privatnog i poslovnog života, što proizlazi iz odredbi Direktive.
Naime, zaposleni ili samozaposleni otac imat će pravo nakon rođenja djeteta na očinski dopust u neprekidnom trajanju, ovisno o broju rođene djece:
• od deset radnih dana za jedno dijete
• od 15 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istodobnog rođenja više djece
Pravo na očinski dopust je neprenosivo i otac će ga moći koristiti neovisno o radnopravnom statusu majke.
Očinski dopust će se moći koristiti do navršenih šest mjeseci života djeteta, pod uvjetom da korisnik u isto vrijeme i za isto dijete ne koristi jedno od prava propisanih Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama.
Zaposleni ili samozaposleni otac koji u slučaju rođenja mrtvog djeteta nije započeo koristiti očinski dopust ili ako dijete umre prije nego što je protekao očinski dopust, imat će pravo na očinski dopust, odnosno imat će pravo nastaviti koristiti pravo na očinski dopust u preostalom trajanju.
Za vrijeme korištenja prava na očinski dopust, naknada plaće će iznositi 100 % od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, a što je u skladu s Direktivom, koja u pogledu očinskog dopusta propisuje da se plaćom ili naknadom jamči dohodak koji je barem jednak onomu što bi radnik primao u slučaju prekida aktivnosti radnika zbog razloga povezanih s njegovim zdravstvenim stanjem.
Definira se zakonska pretpostavka za povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje. Shodno tome, povećat će se maksimalni iznos naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje sa sadašnjih 5.654,20 kuna (170 % proračunske osnovice) na 7.500,13 kuna (225,5 % proračunske osnovice).
Povećat će se maksimalni iznos naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta zaposlene ili samozaposlene majke, sa sadašnjih 5.654,20 kuna (170 % proračunske osnovice) na 7.500,13 kuna (225,5 % proračunske osnovice).
Povećat će se visina naknade plaće za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust zaposlenog ili samozaposlenog roditelja kao prava na rad s polovicom punoga radnog vremena, sa sadašnjih 2.328,20 kuna (70 % proračunske osnovice) na 3.658,60 kuna (110 % proračunske osnovice). Navedeno obuhvaća korištenje roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena (za prvo i drugo rođeno dijete, te za blizance, treće ili svako sljedeće dijete).
S ciljem omogućavanja povoljnijih uvjeta korištenja prava na roditeljski dopust zaposlenog ili samozaposlenog oca, zaposleni ili samozaposleni otac imat će pravo koristiti roditeljski dopust
i u slučaju da majka djeteta nije zaposlena ili samozaposlena osoba pod uvjetom da nije koristila pravo, odnosno nije ispunjavala propisane uvjete za korištenje prava na druge potpore (rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada, rodiljnu i roditeljsku brigu o novorođenom djetetu).
Jasnije se propisuje pravo zaposlenog ili samozaposlenog roditelja na roditeljski dopust, koje pravo roditelj koristi nakon navršenih šest mjeseci života djeteta i može se koristiti do osme godine života djeteta. Zaposleni ili samozaposleni roditelj ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od: osam mjeseci (za prvo i drugo rođeno dijete), odnosno 30 mjeseci (za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete).
Pravo na roditeljski dopust u pravilu koriste oba roditelja, svaki u trajanju od četiri ili 15 mjeseci. Sukladno Direktivi, propisano je neprenosivo razdoblje roditeljskog dopusta u trajanju od dva mjeseca. Ako roditeljski dopust, sukladno dogovoru, odnosno u slučaju da drugi roditelj nije stekao to pravo, koristi samo jedan roditelj, tada će se roditeljski dopust koristiti u trajanju od šest mjeseci za prvo i drugo rođeno dijete, odnosno 28 mjeseci (umjesto dosadašnjih 30) za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete.
Radi veće fleksibilnosti korištenja prava na roditeljski dopust, te njegova prilagođavanja prema vlastitim osobnim i obiteljskim potrebama, roditeljima će se omogućiti da svoja prava mogu koristiti ne samo pojedinačno, nego i istodobno ili naizmjenično, sukladno osobnom dogovoru.
Propisuju se uvjeti korištenja prava na roditeljski dopust u slučajevima u kojima dijete zaposlenim ili samozaposlenim roditeljima nije isto po redu rođenja, na način da će svaki roditelj moći koristiti roditeljski dopust u polovici njegovog propisanog trajanja prema redu rođenja djeteta za koje se predmetno pravo koristi.
Zaposleni otac koji namjerava koristiti pravo na očinski dopust, obvezan će biti najmanje 15 dana prije dana očekivanog poroda, ako pravo namjerava koristiti od dana rođenja djeteta, odnosno najmanje 15 dana prije namjere korištenja toga prava, pisano obavijestiti poslodavca o toj namjeri. Na pisanu obavijest, poslodavac će biti obvezan u roku od osam dana od dana zaprimanja obavijesti, izdati pisanu suglasnost o iskazanoj namjeri zaposlenog roditelja.
Ako poslodavac ne postupi u skladu s navedenim, Hrvatski Zavod za zdravstveno osiguranje će zaposlenom roditelju donijeti rješenje kojim će mu priznati pravo s odgodom početka korištenja od 30 dana u odnosu na dan koji je zaposleni roditelj naznačio u obavijesti poslodavcu.
Također, poslodavac će biti obvezan prilikom određivanja radnog vremena korisnika koji radi s polovicom punog radnog vremena temeljem odredbi Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, uzeti u obzir svrhu korištenja prava, osim ako zbog organizacije rada to nije moguće.
Preciznije se uređuju i prekršajne odredbe koje se propisuju za korisnike, pravne osobe i odgovorne osobe, koje propuste postupiti sukladno zakonskim odredbama u odnosu na pojedina prava propisana Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama.
Shodno tome, poslodavac korisnika prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna u npr. sljedećim slučajevima:
• priječi zaposlenom ocu korištenje očinskog dopusta
• priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na roditeljski dopust
• priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na rad s polovicom punoga radnog vremena
• priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta
• priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na dopust za slučaj smrti djeteta
• priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života
• priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na dopust za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena
• priječi zaposlenom posvojitelju korištenje prava na posvojiteljski dopust
Za navedene slučajeve, odgovorna osoba poslodavca kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 10.000,00 kuna.
Korisnik iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna ako u propisanom roku ne prijavi svaku promjenu koja utječe na gubitak ili promjenu osnova za korištenje bilo kojeg prava iz tog Zakona.
U konačnici, roditeljske naknade kao izravni novčani transferi pridonose stvaranju povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom te imaju pozitivan utjecaj na povećanje ukupne kvalitete života i standarda hrvatskih građana. Za očekivati je da će nove zakonske izmjene u tom području pozitivno utjecati na pronatalitetna kretanja u Republici Hrvatskoj, uzimajući u obzir više iznose naknade plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene korisnike te uvođenje novog prava na (plaćeni) očinski dopust.
Bernard Iljazović
