Prema novom Zakonu promijenjen je termin dužnosnik u termin obveznik čime je pojednostavljeno tumačenje samog Zakona i adresata na koje se isti odnosi.
Novim terminom „obveznici“ za adresate Zakona precizira se točno o kojim je kategorijama obveznika riječ kao i izričito propisivanje kada postoji obveza podnošenja imovinskih kartica.
Nadalje, znatno je proširen krug adresata-obveznika zakona i nadležnosti Povjerenstva, tako da su obveznici zakona: predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio te predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava kojima su većinski vlasnici trgovačka društva u kojima većinski udio ima Republika Hrvatska, te predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava u kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ima većinski udio te predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava koji su u većinskom vlasništvu trgovačkih društava u kojima većinski udio imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Proširivanjem dosega primjene zakona na navedene kategorije obveznika konkretizirani su napori na jačanju antikorupcijskih standarda u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske i njihova društva kćeri te u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihova društva kćeri.
Potrebno je napomenuti kako se time u pravni okvir Republike Hrvatske uvode antikorupcijski standardi izraženi i u brojnim međunarodnim dokumentima kao što su Izvješće Europske komisije o vladavini prava za 2020. godinu, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o provjeri potpune primjene schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj, OECD-ov Pregled investicijskih politika za Republiku Hrvatsku (2019) itd.
Uz navedeno, doseg primjene Zakona proširuje se i na predsjednike i članove uprave FINA-e, HBOR-a, HAMAG-BICRO, ravnatelja Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko zagorske županije i Zagrebačke županije, izvanredne povjerenike imenovane sukladno Zakonu o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, a sve uzimajući u obzir njihovu nadležnost i sredstva kojima upravljaju.
Nadalje, u kontekstu medija, primjena zakona je proširena i na ravnatelja Hrvatskog audio-vizualnog centra, na glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije te na Povjerenika za informiranje.
Novim Zakonom se uvela i nova kategorija obveznika koja obuhvaća ravnatelje i zamjenike ravnatelja agencija kojima je osnivač Republika Hrvatska, a koja definicija obuhvaća agencije koje potpadaju ili će u budućnosti potpadati pod navedenu kategoriju.
Zakonom su također izrijekom obuhvaćeni i predsjednik i članovi Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, predsjednici i članovi Upravnih vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Hrvatske regulatorne agencije.
Nadalje, zakonom su obuhvaćeni i ravnatelj i zamjenik ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka, predsjednik i članovi uprave Jadrolinije, direktor Hrvatske agencije za osiguranje depozita, generalni direktor Hrvatskih voda, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ravnatelj i zamjenik ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje, programa i projekata Europske unije, ravnatelj Centra za restrukturiranje i prodaju i ravnatelj Središnjeg registra osiguranika.
Nadalje, širenje adresata zakona odnosi se i na upravitelje zaklada koje osniva Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ravnatelje lučkih uprava, ravnatelje javnih ustanova za upravljanje nacionalnim parkovima, parkovima prirode i/ili drugih zaštićenih dijelova prirode, ravnatelje županijskih uprava za ceste, ravnatelje odnosno predsjednike uprava regionalnih i lokalnih razvojnih agencija, ravnatelje županijskih zavoda za prostorno uređenje te na ravnatelje ustanova u zdravstvu kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Ovakav povećan broj adresata na navedene kategorije obveznika uzima se u obzir znatan korupcijski potencijal javne dužnosti koje isti obavljaju te se ovim ide u smjeru neutralizacije detektiranih rizika širenjem nadležnosti Povjerenstva da prevenira i sankcionira sukob interesa i u odnosu na te obveznike.
Jačanje statusa i prava članova Povjerenstva
Dakle, osim navedenih promjena, novim zakonom pojačan je i sam status Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa na nekoliko načina.
Prvo, pojačani su stručni kapaciteti Povjerenstva propisivanjem obveze da predsjednik i svi članovi Povjerenstva moraju biti pravne struke. Ovakvo novo rješenje posljedica je činjenice da članovi Povjerenstva zastupaju stajališta Povjerenstva pred upravnim sudovima.
Stoga takva promjena predstavlja jačanje statusa i prava samog sastava Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
U kontekstu samog postupka izbora članova Povjerenstva propisano je, umjesto provođenja sigurnosne provjere za sve kandidate s liste, da se samo za kandidate s jedinstvene završne liste provodi temeljna sigurnosna provjera. Ovo zato što se obvezivanjem na sigurnosnu provjeru svih kandidata nepotrebno opterećuje djelatnike sigurnosno obavještajnog sektora pa se smatra oportunim i ekonomičnim istu provjeru provesti u odnosu na uži krug kandidata za koje već postoji izgledna mogućnost imenovanja.
Nadalje, izričito je propisano da se predsjednik i članovi Povjerenstva smatraju dužnosnicima u smislu Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika čime je i konačno određen opseg prava i obveza Povjerenstva glede statusnih i ostalih prava koja proizlaze iz njihova mandata. Nadalje, time prestaje potreba za dodatnim propisivanjem obveza posebno za članove Povjerenstva, već se od sada i na njih u cijelosti primjenjuje Zakon o sprječavanju sukoba interesa.
I na kraju, uređena je situacija koja je predstavljala prazninu u prethodnom zakonu a odnosi se na mandat članova Povjerenstva.
Dakle, sada je izričito propisano da se mandat predsjednika i članova Povjerenstva produžuje najduže do 6 mjeseci od isteka mandata u slučaju da Hrvatski sabor ne izabere predsjednika i članove Povjerenstva, a što je vrlo važna mogućnost u kontekstu osiguranja kontinuiteta obavljanja funkcije institucije čak i u tim okolnostima.
Pravni položaj i sastav Povjerenstva
Povjerenstvo je stalno, neovisno i samostalno državno tijelo koje obavlja poslove iz svog djelokruga i nadležnosti, određenih ovim Zakonom. Zabranjen je svaki oblik utjecaja na rad Povjerenstva koji bi mogao ugroziti njegovu samostalnost i neovisnost u donošenju odluka.
Povjerenstvo čine predsjednik Povjerenstva i četiri člana Povjerenstva.
Predsjednik i članovi Povjerenstva biraju se na razdoblje od pet godina na način i po postupku utvrđenim ovim Zakonom.
Predsjednik i članovi Povjerenstva mogu biti izabrani na dužnost u Povjerenstvu najviše dva puta.
Nadležnost Povjerenstva
Nadležnosti Povjerenstva su:
– pokretanje postupaka za utvrđivanje povreda odredaba ovoga Zakona o sukobu interesa ili drugog zabranjenog ili popisanog ponašanja
– provjera podataka iz imovinskih kartica obveznika sukladno odredbama ovoga Zakona
– donošenje poslovnika, kojim se uređuje način rada i odlučivanje Povjerenstva, donošenje odluka, davanje mišljenja, propisivanje obrazaca i pravilnika o ustrojavanju registra radi primjene pojedinih odredaba ovoga Zakona
– izrada smjernica i uputa obveznicima u svrhu učinkovitog sprječavanja sukoba interesa
– redovito provođenje edukacije obveznika u pitanjima sukoba interesa i podnošenja imovinskih kartica
– suradnja s nadležnim tijelom državne uprave u čijem je djelokrugu izrada zakona u području sprječavanja sukoba interesa obveznika te podnošenje inicijativa nadležnim tijelima za predlaganje izmjena i dopuna zakona
– suradnja s nevladinim udrugama civilnog društva i ostvarivanje međunarodne suradnje u području sprječavanja sukoba interesa
– objavljivanje prakse Povjerenstva
– obavljanje drugih poslova određenih ovim Zakonom.
U nadležnosti Povjerenstva je da jednom godišnje, i to najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu podnese izvješće Hrvatskom saboru o svom radu.
Izbor članova Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa
Slijedom navedenog, Hrvatski sabor, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskoga sabora na temelju članka 33. stavka 2., članka 34. stavka 2. i 3. Zakona o sprječavanju sukoba interesa uputio je javni poziv1 za podnošenje prijedloga za izbor predsjednika Povjerenstva i članova Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Sukladno članku 30. stavku 3., 4. i 5. Zakona, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa čine predsjednik Povjerenstva i četiri člana Povjerenstva.
Predsjednik i članovi Povjerenstva biraju se na razdoblje od pet godina i mogu biti izabrani na dužnost u Povjerenstvu najviše dva puta.
Nadalje, u članku 33. stavku 3. Zakona, mandat predsjednika i članova Povjerenstva počinje na dan stupanja na dužnost koja se određuje u odluci o izboru.
Uvjeti za člana/predsjednika Povjerenstva
Sukladno članku 35. Zakona, za predsjednika, odnosno člana Povjerenstva može biti izabrana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
1. ima državljanstvo Republike Hrvatske i prebivalište na području Republike Hrvatske,
2. ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava,
3. ima najmanje osam godina radnog iskustva u struci i istaknute rezultate rada,
4. nije osuđivana za kaznena djela i protiv koje se ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti,
5. nije član političke stranke, a niti je bila član političke stranke posljednjih pet godina do dana kandidiranja za predsjednika ili člana Povjerenstva, niti je u tom razdoblju kao nezavisni kandidat obnašala dužnost u predstavničkim i izvršnim tijelima na državnoj razini, kao ni u lokalnoj i (regionalnoj) samoupravi.
Rok za podnošenje prijedloga je 15 dana od dana objave Javnog poziva u „Narodnim novinama“, mrežnim stranicama Hrvatskoga sabora i Povjerenstva, a upućuju se Odboru za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskoga sabora, na adresu: Trg sv. Marka 6, 10000 Zagreb.
Unaprjeđenja u kontekstu postupka pred Povjerenstvom
Umjesto zaključka važno je istaknuti da se novim Zakonom detaljno uređena pitanja izuzeća predsjednika i članova Povjerenstva na način da se na razloge izuzeća primjenjuju razlozi kojima se uređuje opći upravni postupak te da o izuzeću članova Povjerenstva odlučuje Visoki upravni sud rješenjem u vijeću od 3 suca i to na nejavnoj sjednici.
Također novim Zakonom je propisano da prijedlog za izuzeće može podnijeti bilo koji član Povjerenstva ili predsjednik (neovisno tko vodi sami predmet), ali i obveznik koji je stranka postupka.
Nadalje, detaljnije su uređeni rokovi za pokretanje i dovršavanje postupka u odnosu na obveznike kojima je prestala javna dužnost.
Naime, izričito je propisano da Povjerenstvo nije ovlašteno pokrenuti postupak protiv obveznika nakon proteka 18 mjeseci od prestanka obavljanja dužnosti, osim ako isti nastavi obavljati drugu javnu dužnost.
U kontekstu imovinskih kartica propisana je i ovlast Povjerenstva da odredi rok za dostavu dopuna, objašnjenja i dokaza o navodima iz podnesene imovinske kartice.
Kao dodatno unaprjeđenje novim Zakonom propisano je da će Povjerenstvo odmah pokretati postupke protiv osoba koji ne ispune obvezu podnošenja imovinske kartice uz izuzetak obveznika koji su po prvi puta postali obveznici podnošenja imovinske kartice pa će u odnosu na iste Povjerenstvo prije pokretanja postupka, pisanim putem pozvati obveznike da ispune imovinsku karticu.
U kontekstu provjere imovinskih kartica, predviđena je nova obveza Povjerenstvu po kojoj, ukoliko podaci redovite provjere upućuju na mogući nesklad ili nerazmjer između prijavljenih podataka u imovinskoj kartici i podataka koji se pribave od nadležnih tijela, takve informacije mogu proslijediti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi. Ovakvo rješenje rezultat je uvažavanja Odluke i Rješenja Ustavnog suda Republike Hrvatske Broj: U-I-2414/2011, U-I-3890/2011, U-I-4720/2012 od 7. studenoga 2012. 2koja u par. 36 navodi kako:
„Povjerenstvo nije tijelo specijalizirano u poreznim, financijskim, knjigovodstvenim i računovodstvenim poslovima da bi moglo donositi konačne odluke o tome je li dužnosnik opravdao ili nije opravdao razliku između podataka navedenih u izvješću i podataka Porezne uprave i drugih nadležnih tijela Republike Hrvatske i znači li ta razlika ujedno i »nesklad ili nerazmjer«.
Tatjana Martinović, dipl. iur., Predstojnica Ureda potpredsjednika Sabora
________________________________________________________________
^ 1https://narodne-novine.nn.hr/clanci/oglasi/o8341191.html
https://www.sabor.hr/hr/pristup-informacijama/javni-pozivi-i-natjecaji
https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/inline- files/JAVNI_POZIV_%20POVJERENSTVO_ZA_ODLUCIVANJE_SUKOB_INTERESA_09_2022.pdf
^ 2 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2012_11_126_2715.html
