Novine u mirovinskom osiguranju

Razlozi zbog kojih se Zakon donosi

Zakonom o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18., 115/18. i 102/19. i 84/21., u daljnjem tekstu: ZOMO) uređeno je obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, tzv. I. mirovinski stup. Iako je mirovinskom reformom iz 2018. godine, odnosno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 115/18.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019., cjelovito unaprijeđen mirovinski sustav te je ostvaren napredak u poboljšanju razine adekvatnosti mirovina i dalje je značajan broj umirovljenika s niskim mirovinama u kategoriji korisnika obiteljske mirovine i korisnika najniže mirovine.

Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026., komponenta C4. Tržište rada i socijalna zaštita; C4.2. Unaprjeđenje mirovinskog sustava kroz povećanje adekvatnosti mirovina; reformska mjera – Povećanje adekvatnosti mirovina kroz nastavak mirovinske reforme, utvrđeno je, između ostaloga, redefiniranje modela obiteljske mirovine te postupno povećanje najniže mirovine.

Trenutno je u Hrvatskoj više od 213.000 korisnika obiteljske mirovine, od čega žene čine gotovo 93 % u ukupnoj strukturi korisnika, s prosječnom starosnom dobi od 74 godine i 1 mjesec. Obiteljska mirovina za jednog člana obitelji određuje se u visini od 70 % od mirovine koja bi pripadala umrlom osiguraniku/korisniku i povećava se za 10 % za svakog sljedećeg člana, odnosno do ukupno 100% za četiri i više članova obitelji. Nadalje, obiteljska mirovina koja se priznaje prema člancima 46. i 47. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, broj 121/17., 98/19. i 84/21., u daljnjem tekstu: ZOHBDR) određuje se primjenom mirovinskog faktora koji za jednog člana iznosi 0,7, i povećava se za jedno dijete 0,1, za dvoje djece 0,2, za troje djece 0,3 te za četvoro ili više djece 0,4.

Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) iz kolovoza, koji se odnose na isplatu mirovina za srpanj 2022. godine, ukupno je evidentirano više od 278.000 korisnika najniže mirovine. Korisnicima kojima je mirovina određena prema mirovinskom stažu i plaćama niža od najniže mirovine određuje se najniža mirovina. Najniža mirovina ovisi o navršenom mirovinskom stažu i vrsti mirovine, određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini 100 % aktualne vrijednosti mirovine. Visina najniže starosne mirovine za 40 godina mirovinskog staža od 1. srpnja 2022. iznosi 3.106,00 kuna, dok za 15 godina mirovinskog staža iznosi 1.164,75 kuna. Korisnici najniže mirovine u prosjeku primaju mirovinu koja je 56 % veća od njihove mirovine koja bi im pripadala na temelju navršenog mirovinskog staža i plaća, odnosno osnovica osiguranja ostvarenih tijekom radnog vijeka.

Nadalje, korisnik mirovine ne može u mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti koristiti dvije ili više mirovina, već samo jednu koja je za njega povoljnija. Nakon smrti bračnog/izvanbračnog druga u znatnom broju slučajeva preživjeli bračni/izvanbračni drug potencijalno je izložen riziku od siromaštva.

Prema statističkim podacima Zavoda prosječna mirovina, ne računajući mirovine ostvarene prema međunarodnim ugovorima, u srpnju 2022. godine iznosila je 3.050,18 kuna, a njezin udio u prosječnoj neto plaći 39,56 %. Prosječna obiteljska mirovina u istom razdoblju iznosila je 2.460,10 kuna, a udio u prosječnoj neto plaći 31,90 %, dok je prosječna najniža mirovina iznosila 2.012,14 kuna, a njezin udio u prosječnoj plaći 26,09 %. Ako se uzmu u obzir podatci o prosječnoj starosnoj mirovini koja je u srpnju 2022. godine iznosila 3.311,93 kuna, razvidno je kako je potrebno povećati razinu adekvatnosti za posebno osjetljive kategorije korisnika obiteljske i najniže mirovine.

Korisnici starosne, prijevremene starosne i invalidske mirovine koji zbog smrti bračnog/izvanbračnog druga ostaju bez značajnog dijela prihoda kućanstva, potencijalno su više izloženi riziku od siromaštva, stoga im je potrebno omogućiti korištenje dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu, kako bi se taj rizik smanjio i u određenoj mjeri ublažilo smanjenje prihoda. Isto tako, obiteljska mirovina koja se isplaćuje za djecu umrlog osiguranika nije izuzeta od ovrhe pa ovrhom dijete gubi sredstva za uzdržavanje.

Povećanje polaznog faktora tzv. bonifikacije za određivanje starosne mirovine osiguranika koji prvi put stječe mirovinu nakon navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu i ima 35 godina mirovinskog staža iznosi 0,34 % za svaki mjesec, odnosno maksimalno 20,4 % za pet godina. Također, polazni faktor za ponovno određivanje mirovine korisnicima koji su ostvarili mirovinski staž nakon umirovljenja i kojima je mirovina bila obustavljena u razdobljima zaposlenja, povećava se za 0,15 % za svaki mjesec u kojem je mirovina bila obustavljena i može iznositi najviše 1,09.

Nadalje, ZOMO uređuje obvezno osiguranje sezonskih radnika u poljoprivredi, koji se osiguravaju prema Zakonu o poticanju zapošljavanja („Narodne novine“, br. 57/12., 120/12. i 16/17.), a koji je 1. siječnja 2019. prestao važiti, kao i trgovaca pojedinaca upisanih u odgovarajući registar, kojima je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, broj 40/19.) propisano brisanje iz sudskog registra.

Iako je način izračuna visine mirovine za profesionalne vatrogasce koji pravo na mirovinu ostvaruju prema Zakonu o vatrogastvu („Narodne novine“, broj 125/19.) istovjetan načinu izračuna mirovine propisanom posebnim propisom koji uređuje mirovinska prava djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba – „Narodne novine“, br. 128/99., 16/01., 22/02., 41/08., 97/12. i 118/12.) te zaposlenika na poslovima razminiranja (Zakon o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja – „Narodne novine“, br. 153/05. i 152/08.), njihov položaj nije izjednačen u pogledu mogućnosti rada uz istovremenu isplatu starosne mirovine. Također, vojni osiguranici, policijski službenici i ovlaštene službene osobe koje su pravo na mirovinu ostvarili prije stupanja na snagu Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba nemaju mogućnost rada uz istovremenu isplatu mirovine.

Nadalje, samostalni obvezanici uplate doprinosa (obrtnici i osobe koje obavljaju profesionalnu djelatnost u skladu s posebnim propisima), koji svojstvo osiguranika stječu na temelju upisa u odgovarajući registar, nemaju mogućnost odjave osiguranja u slučaju privremene obustave ili mirovanja obavljanja djelatnosti.

U skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22., u daljnjem tekstu: Zakon o uvođenju eura) potrebno je izmijeniti odredbe ZOMO-a radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute.

Pitanja koja se Zakonom rješavaju

Redefiniranjem modela obiteljske mirovine i dodatnim povećanjem najniže mirovine povećat će se razina adekvatnosti mirovina za ove osjetljive kategorije umirovljenika. Izmjenom pravnog okvira, povećat će se mirovinski faktor za izračun visine obiteljske mirovine s dosadašnjeg 0,7 za jednog člana obitelji na 0,77, s dosadašnjeg 0,8 za dva člana obitelji na 0,88, s dosadašnjeg 0,9 za tri člana obitelji na 1,0 te za četiri i više članova obitelji na 1,1. Povećanje mirovinskog faktora predlaže se i za korisnike obiteljske mirovine ostvarene prema posebnim propisima.

S obzirom na povećanje mirovinskih faktora za obiteljsku mirovinu s 0,7 do 1,1, potrebno je uskladiti odredbe članka 87. važećeg Zakona koje se vežu uz te mirovinske faktore, a kojima se uređuje visina obiteljske mirovine roditeljima/drugim članovima obitelji u slučaju kada uz članove uže obitelji (udovicu i djecu) pravo na obiteljsku mirovinu imaju i roditelji/drugi članovi obitelji.

Uvođenjem novog modela obiteljske mirovine povećat će se prosječni iznos obiteljske mirovine korisnicima obiteljske mirovine u prosjeku za 10 %. Povećanjem mirovinskog faktora za izračun visine obiteljske mirovine procjenjuje se da će se obuhvatiti više od 136.000 korisnika.

Također, omogućit će se korištenje dijela mirovine preminulog bračnog/izvanbračnog druga uz osobnu mirovinu (starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku mirovinu) pod sljedećim uvjetima:

- navršenih 65 godina života preživjelog bračnog/izvanbračnog druga/životnog partnera - udovica/udovac je jedini korisnik obiteljske mirovine i ispunjava propisane uvjete za stjecanje obiteljske mirovine prema ZOMO-u ili drugom posebnom propisu o mirovinskom osiguranju - ukupna svota mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj ne prelazi iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine koji od 1. srpnja 2022. iznosi 6.212,00 kuna i uskladit će se prema formuli za usklađivanje mirovina od 1. siječnja 2023.

Iznos dijela obiteljske mirovine određuje se u visini od 27 % od obiteljske mirovine, s time da se propisuje najniži i najviši iznos. Najniži iznos određuje se u visini od tri aktualne vrijednosti mirovine, što od 1. srpnja 2022. iznosi 232,95 kuna, međutim ne može iznosit više od 50 % obiteljske mirovine. Najviši iznos dijela obiteljske mirovine propisan je u visini 80 aktualnih vrijednosti mirovina, odnosno zbroj osobne mirovine i dijela obiteljske mirovine ne može iznositi više od tog limita.

Iznimno, predlaže se omogućavanje korištenja dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu (starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku mirovinu) i u slučaju kada udovica/udovac nije jedni korisnik, odnosno kada obiteljsku mirovinu koristi uz djecu i/ili roditelje ili druge članove obitelji koji su pravo na obiteljsku mirovinu ostvarili zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ili uz dijete s statusom sobe s invaliditetom iz članka 69. stavka 5. ZOMO-a. Naime, time se, posebno u slučajevima obavljanja roditeljske skrbi za invalidnu djecu, osigurava veća razina socijalne sigurnosti i dodatna zaštita osjetljive kategorije korisnika i unapređuje njihov položaj u mirovinskom sustavu sukladno gospodarskim mogućnostima. Iznos dijela obiteljske mirovine u slučajevima kada udovica/udovac nije jedini korisnik određuje se na isti način kako je to predloženo i za one koji su jedini korisnici.

Time će se povećati ukupno mirovinsko primanje za korisnike starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine i invalidske mirovine, kada navrše 65 godina života, a kojima se u slučaju smrti bračnog/izvanbračnog značajno smanjuje prihod, pod uvjetom da njihova mirovina nije veća od propisanog limita koji je utvrđen u visini 80 aktualnih vrijednosti mirovine, a koja od 1. srpnja 2022. iznosi 77,65 kuna. Omogućavanje kumulacije dijela obiteljske mirovine uz starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku mirovinu ciljana je mjera kojom se nastoje zaštititi umirovljenici s nižim mirovinskim primanjima u samačkim kućanstvima. Predviđa se da će ovom mjerom biti obuhvaćeno više od 155.000 umirovljenika, kojima će se povećati ukupno mjesečno mirovinsko primanje.

Nadalje, propisuje se da se pravo na dio obiteljske mirovine ostvaruje na temelju zahtjeva korisnika mirovine, a pravo na isplatu mirovine pripada od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag, uz iznimku za one korisnike koji zahtjev podnesu u prvoj godini primjene, odnosno u 2023. godini te im pravo u tom slučaju pripada od 1. siječnja 2023. Iznimno, ako obiteljsku mirovinu koriste i članovi obitelji koji su to pravo stekli po osnovi potpunog gubitka radne sposobnosti ili kao dijete s invaliditetom s preostalom radnom sposobnošću prema propisima o profesionalnoj rehabilitaciji, pravo pripada od prvog dana mjeseca u kojem je određena isplata dijela obiteljske mirovine.

U cilju poticanja duljeg ostanka u svijetu rada, predlaže se i povećanje polaznog faktora, odnosno tzv. bonifikacija za umirovljenje nakon navršenih godina propisanih za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu korisniku koji ima navršenih 35 mirovinskog staža, s dosadašnjih 0,34 % na 0,45 % za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu, odnosno maksimalno 27 % za pet godina. Također, a s obzirom na predloženo povećanje tzv. bonifikacije za kasnije ostvarivanje prava na mirovinu, predlaže se i povećanje polaznog faktora za korisnika starosne mirovine kojemu je bila obustavljena isplata starosne mirovine za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti, tako da se polazni faktor na temelju kojeg je bila određena prijašnja starosna mirovina poveća za 0,25 % za svaki mjesec za koji je bila obustavljena isplata mirovine, umjesto za dosadašnjih 0,15 %, a može iznositi najviše 1,15 umjesto dosadašnjih 1,09.

Povećanjem razine prava za korisnike starosne mirovine koji se ponovno zaposle stimulira se i nagrađuje ponovni ulazak u svijet rada i dulji ostanak u svijetu rada, odnosno kasniji odlazak u novu mirovinu po osnovi staža osiguranja ostvarenog nakon umirovljenja, što povećava adekvatnost mirovina.

Predlaže se izuzeti od ovrhe obiteljsku mirovinu koju ostvaruju djeca umrlog osiguranika, a udovica je nositelj prava na obiteljsku mirovinu za djecu, jer obavlja roditeljsku dužnost prema djeci umrlog osiguranika ili obiteljsku mirovinu po osnovi obavljanja roditeljske 12 dužnosti koristi uz djecu. Na taj način sprječava se da djeca, budući da je navedena mirovina jedinstvena cjelina, provođenjem ovrhe izgube sredstva nužna za uzdržavanje nakon smrti osiguranika. Obiteljska mirovina se izuzima od ovrhe u skladu s člankom 172. Ovršnog zakona („Narodne novine“, br. 112/12., 25/13., 94/14., 55/16., 73/17. i 131/20.).

Nadalje, uz redovno usklađivanje mirovina od 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine, predlaže se dodatno povećanje najniže mirovine za 3 % od 1. siječnja 2023. za više od 287.000 korisnika, radi podizanja donje razine prava u mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.

 U cilju izjednačavanja mogućnosti rada uz istovremenu isplatu mirovine profesionalnih vatrogasaca, kao i vojnih osiguranika, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba koji su pravo na mirovinu ostvarili prije stupanja na snagu Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba s djelatnim vojnim osobama, policijskim službenicima i ovlaštenim službenim osobama te zaposlenicima na poslovima razminiranja, predlaže se navedenim kategorijama umirovljenika omogućiti rad do polovice punog radnog vremena uz isplatu starosne mirovine u iznosu od 100 % i rad u punom radnom vremenu uz isplatu mirovine u iznosu od 50 %. S obzirom na to da je 1. siječnja 2019. stupio na snagu Zakon o tržištu rada („Narodne novine“, br. 18/18., 32/20. i 18/22.) predlaže se usklađivanje odredbe kojom je uređeno obvezno osiguranje sezonskih radnika u poljoprivredi. Također, predlaže se usklađivanje odredbe o obveznom osiguranju trgovca pojedinca sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima.

Predlaže se omogućavanje prestanka svojstva osiguranika na osobni zahtjev obrtnicima i osobama koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost u slučaju privremene obustave ili mirovanja djelatnosti, na isti način kako je to uređeno za radnike u slučaju mirovanja radnog odnosa. Rok za podnošenje Zavodu prijave o prestanku osiguranja horizontalno je usklađen s člankom 112. stavkom 1. točkom 4. ZOMO-a, čime se izbjegavaju negativne posljedice retroaktivnosti u povezanim sustavima (zdravstveno osiguranje, obračun i naplata doprinosa i mirovinsko osiguranje) i ubrzava postupak evidentiranja prestanka svojstva osiguranika, bez potrebe vođenja upravnog postupka i donošenja rješenja o prestanku svojstva osiguranika, u skladu s načelom učinkovitosti i ekonomičnosti.

U cilju prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao nacionalne valute, u prekršajnim odredbama propisani novčani iznosi u kunama zamjenjuju se eurom u skladu sa Zakonom o uvođenju eura.

Predloženim mjerama postići će se veća razina socijalne sigurnosti te smanjiti rizik od siromaštva za posebno osjetljive kategorije umirovljenika, posebno onih s nižim mirovinskim primanjima. Pri tome je svakako važno naglasiti da je omogućavanje isplate dijela obiteljske mirovine korisnicima starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine značajan iskorak u mirovinskom sustavu generacijske solidarnosti, jer to prema važećem zakonodavnom okviru nije bilo moguće.

Josip Petković