c S
U središtu

Što donosi primjena Pravilnika o polaganju državnog ispita?

14.11.2022

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, "Narodne novine" br. 70/19., izmijenjene su odredbe Zakona koje se odnose na odjeljak 6. naziva „državni ispit“, obvezu, način polaganja, sadržaj i rokove polaganja dosadašnjeg državnog stručnog ispita.

1. Uvodne odredbe

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, "Narodne novine" br. 70/19., (u daljnjem tekstu dalje: ZoDS) izmijenjene su odredbe Zakona koje se odnose na odjeljak 6. naziva „državni ispit“ (u daljnjem tekstu: Ispit), obvezu, način polaganja, sadržaj i rokove polaganja dosadašnjeg državnog stručnog ispita.

Navedenim izmjenama odredaba uvodi se polaganje Ispita pisanim ispitivanjem, elektroničkim putem, što će osigurati ista pravila za sve kandidate, a cijeli proces učiniti transparentnijim.

Temeljem članka 58. stavak 1. Zakona donesen je Pravilnik o polaganju državnog ispita „Narodne novine“, br. 70/20., 29/21. i 39/22. kojim se propisuje novi način polaganja Ispita pisanim odnosno elektroničkim putem.

Prvotni plan je bio da se državni ispit, koji je jedan od uvjeta za zadržavanje posla u državnoj upravi, polaže elektroničkim putem od 1. travnja 2021. godine, pa je taj rok prolongiran za godinu dana, do 1. travnja 2022. godine, no ponovo je njegova primjena odgođena do 1. studenoga 2022.

Dakle, Pravilnik o polaganju državnog ispita stupio je na snagu 1. studenoga 2022. godine

2. 
Pojmovi u  ispitu

Temeljem članka 2. Pravilnika uvedeni su novi pojmovi u Ispitu, kao što su:

1. administrator ispitivanja u središnjem/regionalnom ispitnom centru je osoba koja je uz voditelja ispitivanja zadužena za regularnu provedbu ispitivanja

2. aplikacija za državni ispit (u daljnjem tekstu: ADI sustav) je informacijski sustav koji osigurava povezivanje na vanjske sustave i izvore podataka iz Registra zaposlenih u javnom sektoru, te omogućava prijavljivanje, organizaciju i provedbu ispitivanja elektroničkim putem kao i razvoj ispitnih materijala, te izdavanje i dostavu dokumenata

3. ishod učenja je konkretan opis onoga što kandidat mora znati odnosno što se od kandidata očekuje u određenom području ispitivanja pojedinoga predmeta

4. Ispit je ispit kojim se provjerava postignuto znanje kandidata o sustavu i ustrojstvu javne uprave, upravnom postupanju, uredskom poslovanju i osnovama Europske unije

5. Ispitni katalog za državni ispit je temeljni dokument kojim se jasno opisuje što će se i kako ispitivati na Ispitu pojedine razine

6. ispitni koordinator je osoba ovlaštena o strane čelnika javnopravnog tijela za prijavljivanje kandidata na državni ispit, za zaprimanje akata u vezi s polaganjem Ispita za kandidata, te za unos statusnih promjena kandidata u ADI sustav

7. ispitni materijali odnose se na specifikacije sadržaja i načina ispitivanja, na ispitne zadatke i ispite (ispitne inačice) pojedinih predmeta ispitivanja

8. javnopravno tijelo je tijelo državne uprave i drugo državno tijelo, tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravna osoba s javnim ovlastima

9. kandidat je osoba kojoj je posebnim propisom utvrđena obveza ili mogućnost polaganja Ispita te se stoga i prijavljuje za polaganje Ispita

10. Očevidnik o ispitima je elektronička evidencija koja sadrži popis kandidata sa svim podatcima koji su značajni za praćenje kandidata, od prijave na Ispit do izdavanja uvjerenja o položenome Ispitu, a koja omogućuje vjerodostojan i cjelovit uvid u podatke o kandidatima

11. regionalni ispitni centar je mjesto u kojem se provodi polaganje Ispita izvan sjedišta Ministarstva pravosuđa i uprave

12. središnji ispitni centar odnosi se na mjesto polaganja Ispita u sjedištu Ministarstva pravosuđa i uprave u Zagrebu

13. voditelj ispitivanja u središnjem/regionalnom ispitnom centru je osoba koja je zadužena za komunikaciju s Ministarstvom pravosuđa i uprave, te koja sudjeluje u pripremi i provedbi ispitivanja, nadgleda i vodi ispitnu prostoriju

14. zadatak višestrukoga izbora je zadatak koji se sastoji od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka), osnove (u kojoj je postavljen zadatak) te četiri ponuđena odgovora od kojih je jedan točan.

3.  
Sadržaj, način i postupak polaganja ispita

 3. 1.   Razine državnog ispita

ZID ZoDS-om uvodi se polaganje Državnog ispita za I. ili II. razinu, ovisno o stupnju obrazovanja koji je uvjet za raspored na radno mjesto. Državni ispit I. razine polaže se za obavljanje poslova radnog mjesta za koje je uvjet završena srednja škola. Državni ispit II. razine polaže se za obavljanje poslova radnog mjesta za koje je uvjet završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno završen preddiplomski sveučilišni ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine (članak 10. ZID ZoDS).

Ispit I. i II. razine sastoji se od sljedećih predmeta ispitivanja:

1. Ustavno ustrojstvo, pristup informacijama i zabrana diskriminacije

2. Sustav državne uprave

3. Službenički odnosi i službenička etika

4. Sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave

5. Osnove Europske unije

6. Osnove upravnog postupka, upravnog spora i uredskog poslovanja.

Za svaki predmet ispitivanja za pojedinu razinu Ispita, određena su područja ispitivanja.

3. 2. Ispitni katalog

Broj zadataka u Ispitu, zastupljenost zadataka u područjima ispitivanja pojedinih predmeta ispitivanja, razrada sadržaja pojedinih područja ispitivanja, ishodi učenja u pojedinim područjima ispitivanja, trajanje Ispita, pravni izvori i literatura za pripremu Ispita za pojedine predmete ispitivanja te druge informacije važne za pripremu kandidata za Ispit uređuju se Ispitnim katalogom za državni ispit, za svaku razinu Ispita. Na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave objavljivat će se ispitni katalog.

3. 3.  Imenovanje osoba za razvoj ispitnih materijala

Kao i do sada, ministar nadležan za upravu svojom odlukom imenuje članove stručnih radnih skupina za razvoj ispitnih materijala za predmete ispitivanja kao voditelje stručnih radnih skupina iz reda članova stručne radne skupine za određeni predmet ispitivanja.

Voditelj stručne radne skupine odgovoran je za organizaciju rada stručne radne skupine.

Članovi izrađuju ispitne materijale, predlažu i provode dorade i nadopunjavanje ispitnih materijala i Ispitnog kataloga te sudjeluju u pripremi materijala za kandidate za pripremu polaganja Ispita.

Prije njegove primjene, Ispitni materijali prolaze metodološku i stručnu recenziju kao i lekturu.

Stručne recenzente za predmete Ispita i kao lektora ministar nadležan za upravu ministar nadležan za upravu također imenuje svojom odlukom.

Metodološku recenziju obavlja ustrojstvena jedinica u ministarstvu u čijoj je nadležnosti razvoj Ispita.

U odnosu na dosadašnje članove Komisije za polaganje Državnog stručnog ispita prema članku 9. Pravilnika član i stručni recenzent se imenuju isključivo iz reda službenika i drugih osoba koje imaju završen najmanje diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij upravne, pravne ili druge odgovarajuće struke u odnosu na područje ispitivanja, te najmanje sedam godina radnog iskustva ostvarenog u navedenom stupnju obrazovanja i struci.

Lektor se imenuje iz reda službenika i drugih osoba koje imaju završen najmanje diplomski sveučilišni studij hrvatskog jezika, te najmanje tri godine radnog iskustva ostvarenog u navedenom stupnju obrazovanja i struci.

Osim odgovarajuće stručne spreme, član i stručni recenzent iz reda službenika moraju ispunjavati i dodatni uvjet, odnosno imati položen Ispit i najmanju ocjenu radne uspješnosti »primjeran« u prethodnom razdoblju od tri godine. Član i stručni recenzent koji nema status službenika također mora imati i istaknute rezultate u radu u području za koje će se provoditi ispitivanje i ne smije biti osoba kod koje postoje zakonske zapreke za prijam u državnu službu.

Članovi, stručni recenzenti i lektor za obavljanje poslova u vezi s razvojem ispitnih materijala imaju pravo na naknadu čiju visinu odlukom određuje nadležni ministar uprave.

Izuzetak od prava na naknadu odnosi se na one članove, stručni recenzente i lektore koji poslove obavljaju u okviru opisa poslova svoga radnog mjesta.

3. 4.  Postupak polaganja ispita

Člankom 11. Pravilnika uvodi se Aplikacija za državni ispit (u daljnjem tekstu: ADI sustav) kroz koji će se izvoditi svi postupci razvoja Ispita, prijave na Ispit, organizacije i provedbe Ispita, zaključno s izdavanjem uvjerenja o položenom Ispitu.

Stoga će za navedene potrebe, čelnik središnjeg tijela državne uprave, sukladno članku 13. Pravilnika imenovati jednog ili više ispitnih koordinatora kao osobe ovlaštene za pristup i rad u ADI sustavu koji će imati pravo unosa, promjena i brisanja podataka u ADI sustavu, kao i pravo pristupa podacima radi izrade i kreiranja izvješća.

 3. 5.  Obavijest o polaganju državnog ispita i troškovi polaganja

O osnovanosti zahtjeva državnog službenika za polaganjem državnog ispita odlučuje se upravnim aktom. Sve  informacije o mjestu, danu i vremenu polaganja državnog ispita dostavlja se javnom objavom na web-stranici središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose. Dostava svim kandidatima smatra se obavljenom istekom osmoga dana od dana objave na web-stranici središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose. Kod prvog polaganja državnog ispita, troškove snosi državno tijelo službenika koje ga upućuje na polaganje, a svako daljnje polaganje državnog ispita, drugo i treće, troškove snosi državni službenik.

3. 6.  Odgoda i ponavljanje ispita

U slučaju kad kandidat pismenim ili usmenim putem obavijesti Ispitnog koordinatora da nije u mogućnosti pristupiti polaganju Ispita zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje) ili drugih opravdanih razloga čiju opravdanost ocjenjuje čelnik javnopravnog tijela, Ispitni koordinator je dužan najkasnije tri dana prije termina polaganja Ispita u ADI sustav unijeti status odgode polaganja Ispita.

Ukoliko kandidat dostavi obavijest o bolovanju ispitnom koordinatoru najkasnije do dana određenog za polaganje, Ispitni koordinator je dužan bez odgađanja isti dan unijeti odgodu polaganja Ispita.

Kandidatu kojem nije istekao rok polaganja Ispita, a za kojeg je izvršena odgoda polaganja Ispita na način opisan u stavku 1. i 2., odobrit će se polaganje Ispita u idućem terminu.

Kandidat koji nije pravovremeno zatražio odgodu polaganja Ispita prema stavku 1. i 2., ali je zbog bolovanja ili drugih opravdanih razloga spriječen pristupiti Ispitu može zatražiti odgodu polaganja Ispita, ako mu nije istekao rok polaganja Ispita.

Kandidat je dužan o navedenoj odgodi obavijestiti Ispitnog koordinatora, a o razlogu je obvezan priložiti liječničku potvrdu ili drugi dokaz.

U slučaju da čelnik javnopravnog tijela koje je uputilo kandidata na polaganje Ispita utvrdi opravdanost odgode iz stavka 4., kandidatu će se odobriti polaganje Ispita u idućem terminu polaganja Ispita.

Jedna od novina polaganja Ispita prema Pravilniku jeste i koliko puta kandidat može polagati Ispit, odnosno uveden je limit polaganja Ispita.

Tako ako kandidat nije položio Ispit u prvom pokušaju ima pravo pristupiti još dvaput polaganju Ispita.

Ukoliko kandidat koji u trećem pokušaju ne položi Ispit ne može više pristupiti polaganju Ispita.

3. 7.  Troškovi i mjesto polaganja Ispita

Odluku o naknadi za polaganje Ispita donosi ministar uprave, a troškove prvog polaganja Ispita snosi javnopravno tijelo koje kandidata upućuje na polaganje Ispita.

Kod polaganja Ispita drugog i trećeg polaganja puta, troškove Ispita snosi kandidat.

Ukoliko je pak kandidatu polaganje Ispita odgođeno ili je prekinuto iz opravdanih razloga uplaćeni iznos troškova polaganja Ispita priznaje se za naknadno polaganje Ispita.

Ispit se polaže u središnjem ispitnom centru u Zagrebu pri nadležnom ministarstvu za upravu i ispitni rok se može održati u jednom danu sukladno osiguranim tehničkim, prostornim i administrativnim kapacitetima ministarstva, najviše za 30 kandidata.

Nadalje, novina u Pravilniku je i mogućnost polaganja Ispita na regionalnoj razini, ako Ispit polaže veći broj kandidata kojima je sjedište radnog mjesta udaljeno više od 60 km od Zagreba.

Tada nadležni ministar donosi odluku o mjestu polaganju Ispita u Regionalnom ispitnom centru ovisno o broju kandidata kojima je sjedište radnog mjesta na području određene županije i osiguranim tehničkim i ljudskim resursima.

Kao i u središnjem ispitnom centru u Zagrebu tako i u Regionalnom ispitnom centru se moraju osigurati tehnički, prostorni kapaciteti za provedbu ispitivanja te voditelji i administratori ispitivanja.

3. 8. Nadzor provedbe Ispita

Za provedbu Ispita u ispitnoj prostoriji odgovorne su dvije osobe:

-          voditelj ispitivanja i administrator ispitivanja.

Poslove voditelja i administratora ispitivanja obavljaju službenici ustrojstvene jedinice nadležnog ministarstva uprave  i one su odgovorne za pravilnost provedbe ispitivanja te osiguravanje poštivanja reda i discipline u ispitnoj prostoriji.

Stoga, osobe ne smiju tijekom provedbe Ispita istovremeno napustiti ispitnu prostoriju, ne smiju odgovarati na pitanja kandidata o sadržaju ispitnih zadataka, davati bilo kakve primjedbe, prijedloge, upute u svezi s odgovaranjem na sadržaj ispitnih zadataka.

U ispitnim prostorijama se nalaze nadzorne kamere koje snimaju tijek Ispita radi nadzora pravilnosti provedbe Ispita.

  • Prema Pravilniku Voditelj ispitivanja ima obvezu:

- pripremiti prostoriju za ispitivanje

- provjeriti identitet kandidata koji je došao na polaganje Ispita

- čitati upute za provedbu Ispita te upoznati kandidata s njegovim pravima i obvezama (vrijeme trajanja Ispita, način ponašanja za vrijeme Ispita, u kojim slučajevima će se Ispit prekinuti)

- prekinuti polaganje Ispita za kandidata koji je odustao od polaganja Ispita iz zdravstvenih razloga ili zbog psihofizičkog stanja, sukladno odredbama članka 32. Pravilnika

- opomenuti kandidata koji se ponaša nedozvoljeno, odnosno prekinuti polaganje Ispita za kandidata koji se ponaša nedozvoljeno, sukladno odredbama članka 31. Pravilnika

- omogućiti kandidatu uvid u njegov Ispit na njegov zahtjev, nakon završetka ispitivanja

- zabilježiti u Zapisnik provedbe ispitivanja koji su kandidati pristupili odnosno nisu pristupili Ispitu, koji je kandidat opomenut zbog nedozvoljenog ponašanja, za kojeg kandidata je Ispit prekinut, kojem je kandidatu omogućen uvid u njegov Ispit, te ostale posebnosti koje su se dogodile tijekom provedbe Ispita.

  • Prema Pravilniku Administrator ispitivanja ima obvezu:

- pokrenuti i nadzirati ispravnost rada računala za vrijeme polaganja Ispita

- uputiti kandidate da odlože sve osobne stvari i materijale na predviđeno mjesto i da isključe mobilne telefone

- usmjeriti kandidate na njihova mjesta

- upozoriti kandidate da će njihov Ispit biti prekinut u slučaju nedozvoljenog ponašanja, prema odredbama članka 31. Pravilnika

- pratiti kandidata koji mora izaći iz ispitne prostorije (korištenje toaleta, zdravstveni problemi, druge izvanredne situacije)

- pratiti kandidata van ispitne prostorije u slučaju da je njegov Ispit prekinut zbog nedozvoljenog ponašanja

- održavati red nakon provedbe ispitivanja i tijekom uvida kandidata u njihov Ispit.

3. 9. Nedozvoljena ponašanja kandidata i prekid Ispita

Temeljem članka 31. Pravilnika uređena su ponašanja kandidata na Ispitu koja se smatraju kao nedozvoljena ponašanja kandidata na Ispitu i to:

1. nepridržavanje uputa voditelja i administratora ispitivanja

2. osvrtanje, razgovaranje, odnosno sporazumijevanje

3. ometanje tijeka ispita

4. prepisivanje ili dopuštanje prepisivanja

5. posjedovanje ili korištenje nedopuštenih pomagala

6. zapisivanje/slikanje ispitnih zadataka

7. zamjena identiteta kandidata

Ukoliko se tijekom postupka polaganja utvrdi nedozvoljeno ponašanje kandidata izriču se mjere kao što su:

a) opomena - kao upozorenje kod prvoga primijećenoga nedozvoljenoga ponašanja od točke 1. do 6. stavka 1. ovog članka

b) prekid Ispita nakon ponavljanja nedozvoljenog ponašanja od točke 1. do 6. stavka 1.

c) prekid Ispita u slučaju točke 7. stavka 1. nedozvoljenog ponašanja kandidata.

Ako kandidat koji je pristupio polaganju Ispita iz zdravstvenih razloga ili psihofizičkog stanja u kojem se nalazi odustane od započetog polaganja Ispita, voditelj ispitivanja unosi u ADI sustav status Ispit prekinut, uz navođenje razloga zbog kojih je Ispit prekinut.

Kandidat je dužan zatražiti liječničku pomoć i naknadno dostaviti liječničku potvrdu, kojom se opravdavaju razlozi prekida Ispita.

Potvrdu iz stavka 2. kandidat dostavlja Ispitnom koordinatoru najkasnije u roku od dva dana od dana kada se Ispit održao, te u ADI sustav unosi da je Ispit prekinut iz opravdanih razloga.

Kandidata kojem nije istekao rok polaganja Ispita, a za kojeg je polaganje Ispita prekinuto na način iz stavka 3. nadležno ministarstvo uprave će uvrstiti na novi termin polaganja Ispita.

Ukoliko kandidat prekid Ispita nije bio opravdao sukladno razlozima iz Pravilnika smatra se da kandidat Ispit nije položio.

Članak 33. Pravilnika predviđene su situacije u slučaju prekida Ispita zbog tehničkih problema (nestanak interneta, struje, problemi s aplikacijom za polaganje ispita i drugi slični razlozi)i tada  voditelj i administrator ispitivanja trebaju pokušati taj tehnički riješiti problem kako bi se Ispit mogao nastaviti.

Međutim, ako se problem ne može riješiti u roku od 30 minuta, voditelj ispitivanja unosi u ADI sustav status Ispit prekinut, uz navođenje razloga zbog kojih je Ispit prekinut, a ministarstvo će iste kandidate uvrstiti na novi termin polaganja Ispita.

Ako je kandidatu izrečena mjera prekida Ispita iz članka 31. stavka 2. točke b. ili točke c. Pravilnika, bit će udaljen s Ispita te će se smatrati da nije položio Ispit.

Kandidat koji nije pristupio polaganju Ispita niti je Ispit odgodio, kao i kandidat koji je pristupio polaganju Ispita i tijekom njegovog trajanja odustao bez opravdanih razloga, smatrat će se da Ispit nije položio.

3. 10.  Rezultati Ispita

Rezultat iz pojedinog predmeta Ispita izražava se bodovima i postotnim bodovima.

Svaki točno označen odgovor u zadatcima višestrukoga izbora donosi jedan bod.

Rezultati Ispita ocjenjuju se ocjenom »položio« ili »nije položio«.

Ocjena se utvrđuje na temelju postignutih bodova iz svakog predmeta Ispita, koji se utvrđuju računalno.

Ispit se smatra položenim ako je kandidat uspješno položio sve predmete ispitivanja, odnosno točno odgovorio na najmanje 50 % zadataka iz svakog predmeta ispitivanja.

Nakon završetka polaganja Ispita kandidat ima pravo na prikaz rezultata iz pojedinog predmeta Ispita s ostvarenim bodovima.

Na zahtjev kandidata, voditelj ispitivanja omogućuje kandidatu uvid u njegov Ispit.

Statusi Ispita za svakog kandidata se automatski zapisuju u ADI sustav te nadležno ministarstvo uprave i Ispitni koordinator koji je prijavio kandidata za polaganje Ispita imaju uvid u njih.

IV. Zaključno

Dakle, novi način i postupak polaganja državnog ispita predstavlja veliki iskorak u državnoj upravi, a za tehničku implementaciju uvođenja elektroničkog ispita korištena su bespovratna sredstva iz mehanizma »EU-Nove generacije«.

 

Tatjana Martinović, dipl. iur., predstojnica Ureda potpredsjednika Hrvatskoga sabora