Plaće i druga materijalna prava pravosudnih dužnosnika u Republici Hrvatskoj uređeni su Zakonom o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 10/99., 25/00., 30/01., 59/01., 114/01., 116/01., 64/02., 153/02., 154/02., 17/04., 8/06., 142/06., 34/07., 134/07., 146/08., 155/08., 39/09., 155/09., 14/11., 154/11., 12/12., 143/12., 100/14., 147/14., 120/16. i 16/19., dalje: Zakon). Zakon je mijenjan i dopunjavan više puta, a značajna intervencija u Zakon izvršena je 2014. godine, kada je u skladu s Odlukom i Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-4039/2009, U-I-25427/2009 i U-I-195/2010 od 18. srpnja 2014. utvrđeno da svi elementi plaće pravosudnih dužnosnika moraju biti određeni zakonom.
Posljednje izmjene Zakona kojima su mijenjani osnovica i koeficijenti za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika provedene su Zakonom o izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika („Narodne novine“, broj 16/19.) kada je osnovica za obračun plaće povećana za 6%, izjednačeni su koeficijenti pravosudnih dužnosnika u pravosudnim tijelima i čelnika pravosudnih tijela prvog stupnja, ukinut je povećani koeficijent od 0,14 čelnicima pravosudnih tijela koja imaju 11 do 20 pravosudnih dužnosnika s obzirom da ova veličina pravosudnih tijela više ne predstavlja posebnu iznimku te su predviđeni koeficijenti za predsjednika i suce Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske.
S obzirom na to da pored Zakonom propisane osnovice i koeficijenata za obračun plaća pravosudnih dužnosnika postoje i osnovica i koeficijenti za državne dužnosnike te državne službenike i namještenike, sustav plaća u javnom sektoru nije jedinstveno uređen te je plaće u njemu nemoguće uspoređivati, a u odnosu na plaće državnih dužnosnika i državnih službenika navedeno je nužno zbog provedbe analize plaća koja se provodi u okviru investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. U okviru ove investicije određeno je da će se izraditi novi sustav plaća u državnoj službi te je u tu svrhu prijeko potrebno usporediti visinu koeficijenata državnih dužnosnika s visinom koeficijenata državnih službenika, utvrditi određene omjere između njihovih koeficijenata, a u analizama ugraditi kriterij usporedivosti i mjerljivosti koeficijenata i plaća državnih dužnosnika s koeficijentima i plaćama državnih službenika.
Ministarstvo pravosuđa i uprave je stoga, u skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskog sabora („Narodne novine“, broj 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. i 123/20.) predložilo donošenje Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika po hitnom postupku s obzirom na to da je ujednačavanje osnovice za izračun plaća u javnom sektoru preduvjet za ispunjenje pokazatelja uspješno provedene investicije iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. te ujedno preduvjet da bi Republika Hrvatska mogla dobiti financijska sredstava iz EU Mehanizma za oporavak i otpornost, kao i da je rok za donošenje novog Zakona o plaćama u državnoj službi 30. lipnja 2023. Donošenjem toga Zakona do kraja 2022. godine omogućit će se provedba potrebne analize koeficijenata i plaća te izrada novih modela plaća i prijedlog Zakona o plaćama u državnoj službi.
Izmjenama i dopunom Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika predloženo je da je osnovica za izračun plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika istovjetna osnovici za izračun plaće državnih službenika u pravosudnim tijelima, kao što se navedeno predlaže izmijeniti i u Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika, a predložena je i izmjena koeficijenta za izračun plaće sudaca i pravosudnih dužnosnika na način da uz primjenu nove veće osnovice i novih manjih koeficijenata plaće pravosudnih dužnosnika ostanu na istoj razini kao i njihove sadašnje plaće.
Pored navedenog, ove izmjene Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika koriste se i za ažuriranje popisa pravosudnih dužnosnika nakon početka rada Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske i prestanka postojanja prekršajnih sudova, otklon nezadovoljavajućeg rješenja prema važećem Zakonu sukladno kojem o plaćama sudaca u prvom i drugom stupnju odlučuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, a ujedno se vrši i usklađivanje iznosa naknada za odvojen život od obitelji izraženog u kunama s iznosima u eurima sukladno odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22.) koji uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te terminološko usklađivanje sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (“Narodne novine“, br. 85/20.) kojim je provedeno spajanje Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave u odnosu na naziv ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
Novi koeficijenti predloženi Zakonom o izmjenama i dopunom Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika ne znače smanjenje plaća pravosudnih dužnosnika već samo preračun koeficijenata po osnovici koja se primjenjuje za državne službenike. Prelaskom na osnovicu za državne službenike, plaće pravosudnih dužnosnika će se automatski povećati za 6% stupanjem na snagu Zakona. Dodatno povećanje od 2% nastupit će od 1. travnja sljedeće godine.
Josip Petković, dipl. pravnik
