Zakonom o državnim maticama („Narodne novine“, br. 96/93., 76/13. i 98/19.) uređuje se uspostava i vođenje državnih matica, odnosno evidencija o osobnim stanjima građana te se za svaku od evidencija propisuje set osobnih podataka koje je potrebno upisati.
Povod za izmjene u Zakonu o državnim maticama („Narodne novine“,br. 133/22.) u prvom redu je usklađivanje Zakona o državnim maticama s promjenama u drugih zakona koji su u proceduri ili su također doneseni, a stupaju na snagu prvog dana Nove godine, odnosno 1. siječnja 2023. godine.
U ostalim odredbama koje se mijenja zakon učinjene su određene nomotehničke dorade te usklađivanje izričaja i pojmova. Predmetne promjene su manjeg opsega konkretne i ciljane na usklađenje s drugim zakonima.
Naime, jedan od obveznih podataka koji se upisuje u državnu maticu je matični broj građana. Stoga je bilo potrebno prilagoditi pravni okvir i propisati novi set osobnih podataka koji se upisuju u državne matice, a koji isključuje matični broj građana.
Dakle, donošenjem Zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju bilo je nužno pristupiti izmjenama relevantnih odredbi u Zakonu o državnim maticama.
Ključne promjene po člancimaTemeljem članka 3. mijenjan je članak 9. Zakona koji propisuje sadržaj osobnih podataka o osobi i njezinim roditeljima koji se upisuju u maticu rođenih kao temeljni upis.
Tako se sad ovim izmjenama u maticu rođenih, kao temeljni podaci upisuju :
1. podaci o rođenju: osobno ime, spol, dan, mjesec, godina i sat rođenja, mjesto rođenja, nacionalnost, državljanstvo,
2. podaci o roditeljima djeteta: osobni identifikacijski broj, osobno ime (i rođeno prezime), datum rođenja, mjesto rođenja, nacionalnost, državljanstvo, zanimanje, prebivalište.
Također, propisani su i podaci o naknadnim promjenama u osobnom statusu osobe koji se upisuju u maticu rođenih: upisuju se bilješke: osobni identifikacijski broj, priznanje i utvrđivanje očinstva i utvrđivanje majčinstva, osporavanje očinstva i majčinstva, skrbništvo za djecu i skrbništvo za punoljetne osobe, prestanak skrbništva i vraćanje poslovne sposobnosti, posvojenje i zabrana izdavanja isprava iz tog upisa, lišenje i vraćanje prava na roditeljsku skrb i partnerska skrb, sklapanje i prestanak braka ili životnog partnerstva, promjena osobnog imena, imena ili prezimena, promjena osobnog imena, imena ili prezimena roditelja i skrbnika, promjena spola, promjena državljanstva, smrt i proglašenje umrlim, naknadni ispravci grešaka i dopune podataka.
Nadalje, člankom 4. Zakona o izmjenama zakona o državnim maticama propisan je sadržaj osobnih podataka za ženika i nevjestu koji se upisuju u maticu vjenčanih kao temeljni upis.
Tako se unose podaci o ženiku i nevjesti: osobni identifikacijski broj, osobno ime, dan, mjesec i godina rođenja, mjesto rođenja, nacionalnost, državljanstvo, zanimanje, prebivalište, dan, mjesec, godina i mjesto sklapanja braka, sporazumna izjava o prezimenu nakon sklapanja braka, osobna imena roditelja ženika i nevjeste, osobno ime i prebivalište svjedoka pri sklapanju braka i njihov OIB ako im je dodijeljen, osobno ime matičara, osobno ime i prebivalište sudskog tumača ako je pri sklapanju braka bio prisutan tumač te njegov OIB ako mu je dodijeljen.
Također, propisani su i podaci o naknadnim promjenama u osobnom statusu koji se upisuju u maticu vjenčanih, na način da se upisuju bilješke:
1. prestanak braka:
a) smrću bračnog druga,
b) proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim,
c) poništenjem ili razvodom braka,
2. promjena osobnih imena bračnih drugova,
3. naknadni ispravci grešaka i dopune podataka.
Slijedećom odredbom članka 5. izmijenjen je članak 18. koji propisuje sadržaj osobnih podataka za umrlu osobu koji se upisuju u maticu umrlih kao temeljni upis.
Dakle, u maticu umrlih, prilikom temeljnog upisa, upisuju se:
1. podaci o umrlom: osobni identifikacijski broj, osobno ime i prezime prije sklapanja braka ili životnog partnerstva, spol, dan, mjesec, godina i sat smrti, mjesto smrti, dan, mjesec i godina rođenja, mjesto rođenja, bračno stanje, nacionalnost, državljanstvo, zanimanje, prebivalište,
2. podaci o bračnom drugu ili životnom partneru umrlog ako je umrli bio u braku ili životnom partnerstvu: osobni identifikacijski broj, osobno ime bračnog druga ili životnog partnera i njegovo prezime prije sklapanja braka ili životnog partnerstva,
3. osobno ime roditelja umrlog,
4. osobno ime i prebivalište osobe koja je prijavila smrt, odnosno naziv ustanove ako je smrt prijavila ustanova,
5. proglašenje nestale osobe umrlom i činjenica smrti utvrđena u izvanparničnom postupku s podacima naznačenim u rješenju suda.
Također, propisani su i podaci o naknadnim promjenama koje se upisuju u maticu umrlih, a odnosi se na bilješke: utvrđivanje identiteta nepoznate umrle osobe, ukidanje odluke o proglašenju osobe umrlom, ukidanje ili preinačenje sudskog rješenja o utvrđivanju smrti, naknadni ispravci grešaka i dopune podataka.
U odnosu na članak 6. citiranog Zakona, mijenja se članak 32. Zakona o državnim maticama kojim su propisani uvjeti za obavljanje poslova matičara. Takve poslove kao i druge upravne poslove osobnih stanja građana obavlja službenik koji ima odgovarajući stupanj stručne spreme i odgovarajuće usmjerenje te položen stručni ispit za obavljanje tih poslova.
Prijelaznom odredbom članka 54. st. 4. Zakona o državnim maticama iz 1993.g. bilo je propisano, citiram: „Državni službenici iz čl. 32. ovog zakona bez odgovarajućeg stručnog ispita obvezni su položiti posebni dio stručnog ispita na kojem se utvrđuje osposobljenost za obavljanje poslova matičara odnosno upravnih poslova osobnih stanja građana u roku od godinu dana od početka primjene ovog zakona.“.
S obzirom na to da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima iz 2019. g. ukinut posebni dio državnog stručnog ispita te da je 1. studenoga 2022. g. stupio na snagu Pravilnik o polaganju državnog ispita („Narodne novine“, br. 70/20., 29/21., 39/22.), bilo je potrebno odgovarajući prilagoditi odredbe kojima se propisuju uvjeti za obavljanje poslova matičara, tj. potrebno je odgovarajuće nadomjestiti ono što je prije predstavljao posebni dio državnog ispita.
Poslove matičara smije obavljati službenik koji je, osim ispunjavanja uvjeta propisanih zakonom i drugim propisima kojima se uređuju službenički odnosi, završio program osposobljavanja, odnosno usavršavanja za obavljanje poslova matičara u Državnoj školi za javnu upravu.
Program osposobljavanja matičar je dužan završiti u roku od godine dana od dana početka rada na radnom mjestu matičara utvrđenom rješenjem o rasporedu. Svaki matičar dužan je završiti program usavršavanja najmanje jednom u svakih pet godina. Matičar se prijavljuje na program osposobljavanja odnosno usavršavanja putem informacijskog sustava Državne škole za javnu upravu.
Nadalje, Državna škola za javnu upravu je dužna tijelu državne uprave nadležnom za poslove opće uprave podnijeti godišnje izvješće o završenim programima do kraja ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.
Matičar koji ne završi program osposobljavanja, odnosno usavršavanja u rokovima iz stavka 2. ovoga članka rasporedit će se na radno mjesto za koje ispunjava uvjete, a ako nema slobodnog radnog mjesta na koje se može rasporediti, stavit će se na raspolaganje.
U slučaju privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog, očinskog ili roditeljskog dopusta te drugog opravdanog razloga, produžit će se na zahtjev matičara za onoliko vremena koliko je trajao opravdani razlog.
Dakle, navedenim člankom propisano je tko može obavljati poslove matičara, odnosno propisano je obvezno osposobljavanje i usavršavanje za obavljanje tih poslova kao i posljedice u slučaju neizvršavanja tih obveza.
Obveza osposobljavanja odnosi se na matičare koji će biti raspoređeni na radno mjesto matičara nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.
Obveza usavršavanja odnosi se na sve matičare - matičare zatečene na radnom mjestu matičara na dan stupanja na snagu ovoga Zakona te matičare koji će biti raspoređeni na radno mjesto matičara nakon stupanja na snagu ovoga Zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Prema tome, neovisno o tome koliko su prethodno dugo radili na radnom mjestu matičara, svi matičari su dužni završiti program usavršavanja u nadležnoj Školi.
Promjene u Zakonu važne za rad matičara propisane su u članku 7. kojim se mijenja članak 33. Zakona, a propisuje odgovornost matičara za točno i pravilno vođenje državnih matica.
Dakle, matičar je odgovoran za točno i pravilno vođenje državnih matica te poduzimanje radnji u zakonom propisanim rokovima.
U slučaju neizvršavanje obveza iz navedenoga, počinjena je teška povreda službene dužnosti.
O pokretanju postupka zbog teške povrede službene dužnosti protiv matičara nadležno upravno tijelo dužno je bez odgode elektroničkim putem obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave.
Radi usklađenja Zakona o državnim maticama s drugim zakonima, članak 9. u članku 41. osnovnog Zakona riječ: „posljednje“, a koja se odnosi na prebivalište, briše jer Zakon o prebivalištu („Narodne novine“ br. 144/12., 158/13. i 115/14.) ne poznaje institut „posljednje prebivalište“.
U odnosu na članak 11. kojim se mijenja članak 46. iznosi novčanih kazni izraženi su u eurima s obzirom na uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2023.
Umjesto zaključka, možemo konstatirati da će navedene izmjene u Zakonu o državnim maticama svakako povećati kvalitetu podataka u državnim maticama, a jednako tako osigurati stručniji i kvalitetniji rad matičara.
Tatjana Martinović, dipl. iur.
Predstojnica Ureda potpredsjednika Hrvatskoga sabora
