Prema
Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa, Pravosudna akademija ustrojena je kao zavod Ministarstva pravosuđa s poslovima stalnog stručnog usavršavanja sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, savjetnika te sudačkih i državnoodvjetničkih vježbenika u pravosudnim tijelima.
Zakonom o Pravosudnoj akademiji Pravosudna akademija izdvaja se iz Ministarstva pravosuđa i osniva kao neovisna institucija, koja će provoditi početnu izobrazbu i osposobljavanje kandidata za samostalno obnašanje pravosudne dužnosti i provoditi stručno usavršavanje vježbenika i sudskih savjetnika i kontinuirano usavršavanje pravosudnih dužnosnika (sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika).
U okviru Pravosudne akademije ustrojava se
Državna škola za pravosudne dužnosnike u kojoj će se organizirati i provoditi početno usavršavanje i osposobljavanje kandidata za pravosudne dužnosnike, vježbenike i savjetnike.
Pravosudna akademija ima Upravno vijeće, ravnatelja i Programsko vijeće.
Upravno vijeće, koje se sastoji od 9 članova, upravlja Akademijom. Predsjednik Upravnog vijeća je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a njegov je zamjenik glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
Pravosudnom akademijom rukovodi ravnatelj koji zastupa i predstavlja Akademiju i provodi odluke Upravnog vijeća.
Programsko vijeće je stručno tijelo Pravosudne akademije s 12 članova imenovanih na vrijeme od četiri godine. Programsko vijeće donosi programe stručnog usavršavanja kandidata za suce i zamjenike državnih odvjetnika koji pohađaju Državnu školu za pravosudne dužnosnike, kao i programe za kontinuirano upotpunjavanje i unapređivanje znanja i vještina za obnašanje pravosudnih dužnosnika i stručno usavršavanje savjetnika i vježbenika, kao i programe izobrazbe mentora i predavača u Državnoj školi.
U programe stručnog usavršavanja Akademija će uključiti osposobljene predavače iz redova sudaca, državnih odvjetnika, zamjenika državnih odvjetnika, sveučilišnih nastavnika, a po potrebi i iz drugih zanimanja.
Svrha Državne škole, kao posebne ustrojstvene jedinice u sastavu Pravosudne akademije, je stjecanje znanja i vještina kandidata za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje pravosudne dužnosti.
Upravno vijeće Pravosudne akademije raspisuje javni natječaj za prijem kandidata u Državnu školu, jedanput godišnje, najkasnije do 1. listopada, na temelju plana potrebnog broja sudaca i zamjenika državnih odvjetnika kojeg izrađuje Ministarstvo pravosuđa za svaku kalendarsku godinu. Natječaj se raspisuje za kandidate za suce ili zamjenike državnog odvjetnika i to za općinske, prekršajne, trgovačke i upravne sudove, kao i za općinska državna odvjetništva za područje jedne ili više županija.
Postupak odabira kandidata za upis u Državnu školu provodi Povjerenstvo za upis u Državnu školu i provođenje završnog ispita. Izbor kandidata za suce provodi Povjerenstvo u sastavu od 5 članova koje imenuje Državno sudbeno vijeće iz svojih redova, a izbor kandidata za zamjenike državnog odvjetnika provodi povjerenstvo u sastavu od 5 članova koje imenuje Državnoodvjetničko vijeće iz redova svojih članova.
Na natječaj za prijam u Državnu školu mogu se javiti kandidati koji su hrvatski državljani i imaju položen pravosudni ispit na kojem su ostvarili najmanje 70 bodova.
U Državnu školu mogu se upisati i kandidati koji su položili pravosudni ispit prije stupanja na snagu
Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu kada se pravosudni ispit nije bodovao, no oni su obvezni polagati pisani ispit znanja koji se sastoji od tri radnje. Taj ispit je anoniman, kandidati ga pišu pod osobnom zaporkom i na njemu mogu ostvariti maksimalno 100 bodova, isto kao i na pravosudnom ispitu.
S obzirom na stresne uvjete radnog mjesta za koje se kandidiraju, svakako je pozitivna novost da se kandidati, koji ispunjavaju uvjete natječaja, upućuju na psihološki test radi provjere sposobnosti za obnašanje pravosudnih dužnosti odnosno ocjenjuje se njihova pouzdanost i stabilnost. Ako kandidat zadovolji na psihološkom testu, pristupa usmenom razgovoru pred Povjerenstvom koje ocjenjuje motivaciju kandidata za pravosuđe i osjećaj odgovornosti za pravosuđe u cjelini, sposobnost za pregovaranje i mirenje, spremnost na suradnju s kolegama, suradnicima te sudionicima u postupku, kao i socijalno razumijevanje bez predrasuda u cilju donošenja razumnih odluka.
Nakon provedenog prijemnog dijela ispita, Povjerenstvo utvrđuje i objavljuje listu prvenstva kandidata za prijam u Školu koja se sastavlja na temelju zbroja bodova koje su kandidati ostvarili na pravosudnom ispitu i na usmenom razgovoru. U Državnu školu primaju se kandidati prema redoslijedu liste prvenstva i to do popune predviđenog broja kandidata za tu godinu.
Kandidati koji su primljeni u Državnu školu zaposlenici su sudova odnosno državnih odvjetništava te ih Državno sudbeno vijeće odnosno Državnoodvjetničko vijeće raspoređuje na one sudove i državna odvjetništva za koja je raspisan natječaj za prijam u Školu.
Stručno usavršavanje za pravosudne dužnosnike traje dvije godine i sastoji se od teoretskog dijela i stručnih radionica koje se provode u Školi, te praktičnog dijela koji se provodi na sudu, državnom odvjetništvu, a po potrebi i državnim tijelima. Polaznici Škole imaju mentore koji ih ocjenjuju i nadziru njihov rad.
Na završnom ispitu koji se polaže pred Povjerenstvom, provjeravaju se praktična znanja i sposobnosti stečene za vrijeme trajanja Škole. Povjerenstvo utvrđuje završnu ocjenu za svakog polaznika Škole.
Nakon završetka Državne škole, kandidatu se izdaje uvjerenje o završenoj Školi koje sadrži završnu ocjenu.
Polaznici koji nisu uspješno položili završni ispit, imaju mu pravo još jednom pristupiti u roku od 6 mjeseci, u kojem vremenu i dalje nastavljaju raditi na sudu ili državnom odvjetništvu.
Nakon imenovanja na dužnost suca ili zamjenika državnog odvjetnika, polaznici Državne škole dužni su provesti u pravosudnom tijelu najmanje pet godina. Ako imenovani suci i zamjenici državnih odvjetnika bez opravdanog razloga prestanu sa radom u sudu ili državnom odvjetništvu prije isteka vremena do kojeg su bili dužni obnašati pravosudnu dužnost, dužni su Pravosudnoj akademiji vratiti sredstva koja su utrošena za njihovo školovanje.
Državna škola za pravosudne dužnosnike trebala bi započeti s radom 1. listopada 2010. godine.
Pripremila: Ljiljana Drakulić, dipl. iur.
