c S
U središtu

U novu školsku godinu s novim zakonom

27.08.2010 Izmjena državnih pedagoških standarda usvojena Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi uvodi neke novine u organizaciju rada osnovnih i srednjih škola. Najsnažnije reakcije javnosti, osobito zaposlenih u prosvjeti, izazvale su odredbe Zakona koje propisuju tjednu normu za pojedini nastavni predmet, uvjete umirovljenja, zakonske uvjete rada za učitelje, nastavnike i ravnatelje osnovnih i srednjih škola.
Prema novom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 92/10), tjedne radne obaveze učitelja i nastavnika propisuje ministar, a da pri tome ne mora uzetu u obzir količinu odgojno-obrazovnog rada ugovorenog kolektivnim ugovorom, što do sada nije bio slučaj (članak 104. stavak 8.). Sindikati ističu da bi to faktički značilo ukidanje satova razredne nastave te podvođenje istih pod opće poslove što bi pak uvjetovalo povećanje tjedne norme nastavnika. Da zadovolje normu nastavnici bi više sati morali predavati neki predmet. Time bi se stvorio i višak zaposlenih. Sindikati procjenjuju da bi bez posla moglo ostati čak dvije tisuće nastavnika.

Iznimno od općih propisa o radu, ugovor o radu stručnih suradnika, učitelja, nastavnika i ravnatelja zaposlenih u školama prestaje krajem školske godine s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog osiguranja (članak 112. stavak 2. i 3.). Time se omogućava novo zapošljavanje mladih osoba u obrazovnom sustavu, a uvjetovanjem završetka radnog odnosa krajem školske godine osigurava se kontinuitet odgojno-obrazovnog procesa.

Poslove razredne nastave mogu obavljati osobe sa završenim integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem za učitelje ili diplomskim sveučilišnim studijem za učitelje. Članak 105. Zakona proširuje lepezu uvjeta i dodaje diplomski studij za učitelje, stručni četverogodišnji studij za učitelje kojim se stječe 240 ECTS bodova ili četverogodišnji dodiplomski stručni studij kojim je stečena visoka stručna sprema u skladu s ranijim propisima. Za poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi i nastavnika u srednjoj školi zakonskom uvjetu završenog diplomskog sveučilišnog studija odgovarajuće vrste dodan je i diplomski specijalistički stručni studij (članak 105. stavak 6. i 7.).

Izmijenjeni su i dopunjeni članci koji propisuju uvjete za ravnatelje škola. Ravnatelji imenovani sukladno odredbama Zakona o osnovnom školstvuZakona o srednjem školstvu i Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koji su na toj dužnosti na dan stupanja na snagu ovih izmjena Zakona, tu će dužnost obnašati do isteka mandata, a najkasnije do 1. siječnja 2012. kada na snagu stupa članak 7. izmjena Zakona odnosno članak 126. izvornog Zakona.

Od 2012. godine uvjet za imenovanje za ravnatelja proširuje se na integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij za učitelje ili stručni četverogodišnji studij za učitelje kojim se stječe 240 ECTS bodova ili diplomski specijalistički stručni studij ili četverogodišnji dodiplomski stručni studij kojim je stečena visoka stručna sprema u skladu s ranijim propisima.

Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola iznosi da je ravnatelja s višom stručnom spremom odnosno onih koji 2012. godine neće zadovoljavati uvjete, više od 300. Predsjednik Udruge ističe da će se ravnatelji s višom stručnom spremom naći u potpuno bezizlaznoj situaciji jer neće imati pravo ponovno se prijaviti na natječaj za tu funkciju, a njihovo staro radno mjesto ih ne čeka. Novi Zakon predviđa da takav ravnatelj ima rok od svega četiri mjeseca za žalbu, a nakon toga mu slijedi otkaz ugovora o radu. Prosvjetari su predložili kompromis u obliku povećanja prijelaznog razdoblja do 2015. godine kako bi se trenutno zaposleni ravnatelji, koji ne udovoljavaju uvjetima, mogli doškolovati. No iako je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta prihvatilo taj prijedlog, usvajanjem ovih izmjena i dopuna Zakona, taj dogovor je prekršen.

Također vezano uz ravnatelje, izmijenjen je članak 128. stavak 1. Zakona na način da se njime propisuje da ravnatelj školske ustanove, umjesto dosadašnjeg ugovora o pravima i dužnostima, sa školskim odborom sklapa ugovor o radu, slijedom čega su u Zakonu dodani i novi članci koji propisuju i način prestanka tog ugovora o radu (članci 130.a-130.c).

Zbog drastične uštede koja se trebala prelomiti preko leđa dvije tisuće učitelja i profesora koji bi mogli ostati bez posla, sindikati su u šestom mjesecu najavljivali štrajk početkom školske godine. Napetost je umirila Vlada novim rebalansom proračuna kojim je dala jamstva da neće biti otpuštanja u državnim i javnim službama. Bez obzira na obećanja, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na snazi je od 24. srpnja 2010., a prve rezultate primjene trebali bi vidjeti uskoro.

Pripremio: Željko Čižmek, univ. bacc. act. soc.